U splitskoj galeriji "Studio 21" otvorena je izložba slika i skulptura "Brid" te je predstavljena znanstveno-likovna monografija "Suvremena likovna teorija brida – nove dimenzije percepcije" autora dr. sc. Damira Markulina.
Ovo je Markulinova sedma samostalna izožba, a predstavio je 20-ak skulptura i ulja na platnu. Na otvaranju izložbe više od Markulinovih likovnih uradaka pažnju je privuklo predstavljanje njegove monografije u kojoj iznosi nove teorije o bridu pomoću kojeg se u likovnom umjetničkom stvaralaštvu ostvarenom djelu osigurava treća dimenzija.
O tomu su, predstavljajući Markulina, njegov životni put, likovna i znanstvena ostvarenja, na panel-raspravi govorili dr. sc. Miljenko Buljac, umirovljeni sveučilišni profesor, doc. dr. sc. Dubravka Kuščević i, naravno, sami autor, sve uz moderiranje dr. sc. Dore Derado Giljanović, koja je i kustosica izložbe.
Kada ste, zapravo, osjetili umjetnički zov?
– Još kao dijete radio sam skulpture. I danas imam sačuvane duboreze koje sam uz pomoć dlijeta radio u drvu. Životni put me, nažalost, zaokupio drugim poslovima pa je umjetnički poriv u meni stavljen na čekanje, što je potrajalo nekoliko desetljeća, ali je stalno tinjalo. U rijetkim trenucima slobodnog vremena radio sam povremene izlete u izradi skulptura i slika u mojemu Ruminu, u dijelu obiteljske kuće koja je samo 20-ak metara udaljena od mosta na Panju, dakle od rijeke Cetine. Kada sam otišao u mirovinu, posvetio sam se u potpunosti umjetnosti i mogu reći, bez lažne skromnosti, da sam vrlo plodonosan.
Za vas kažu da ste polivalentni umjetnik jer koristite različite likovne materijale i primjenjujete više likovnih tehnika i postupaka?
– Takav sam, od toga ne mogu pobjeći jer je jače od mene. U kiparstvu preferiram različite vrste plemenitog kamena, najčešće mramor i granit, arhaično drvo, terakotu, te broncu, aluminij i čelik, a u slikarstvu najčešće ulje na platnu na srednjim i velikim dimenzijama.
Osim umjetničkog stvaralaštva, vaša praktična znanja i umijeća rezultirala su konstrukcijom rimske peći za keramiku?
– U jednom od mojih ciklusa istraživao sam neolitičko pečenje glinenih skulptura na otvorenoj vatri i pritom stvorio niz skulptura u terakoti. To me iniciralo na konstruiranje rimske peći za pečenje keramike i to samo prema dostupnim crtežima. Kao rezultat dobio sam peć u kojoj uspješno pečem glinene artefakte.
Likovni kritičari za vas kažu da donosite osvježenje na suvremenoj likovnoj sceni?
– Ja radim ono što i kako volim, što izvire iz dubine moje osobnosti, a oni to vide, uspoređuju i ocjenjuju. Meni su na skulpturama od posebne važnosti učinci svjetla i sjene, a to se najbolje ističe upravo na mojim skulpturama na kojima sam primijenio teoriju brida, gdje sam postigao intenzivan i naglašen odnos svjetla i sjene, a kod slika dominira složeni odnos teksture impasto i lazuro uljanih namaza.
Koja tematika među vašim djelima je najzastupljenija?
– Tu, u izboru tematike, nisam strogo definiran mada bi se moglo reći da dominiraju duhovne, emocionalne i povijesne teme, a u nemalom dijelu apstraktne silnice osobne imaginarne zbilje. Kroz svoja djela nastojim prikazati kompleksnost ljudskog bitka i snagu proživljenog na svjesnoj i podsvjesnoj razini.
Iako ste u zreloj stvaralačkoj dobi kada bi se očekivao smiraj kroz odabrani smjer, vi stalno propitkujete i mijenjate?
– Pripisuju mi sklonost kreativno-umjetničkom istraživanju i stalnom propitkivanju mojega likovnog narativa i umjetničkog vođenja u stalno otvorenom procesu. To je vjerojatno tako, mada se ja ne zamaram na tu temu već idem tamo gdje me ponese ideja.
Osim kroz skulpture i slike, od kojih ste dio prikazali i na ovoj sedmoj po redu samostalnoj izložbi, vi ste posebno zaokupljeni likovnom teorijom brida što vas je, u tom kontekstu, odvelo u znanstvene vode?
– To je, rekao bih, posljedica moje stvaralačke znatiželje koja je generirala nemir i nagnala me na traženje odgovora. Ta priča o suvremenoj likovnoj teoriji brida kroz nove dimenzije percepcije je, zapravo, moj doktorski rad koji sam proširio i dopunio te predstavio najširoj stručnoj i ostaloj javnosti kroz moju znanstveno-likovnu monografiju.
Možete li, u najkraćem, predstaviti monografiju?
– Kako se radi o doktorskoj disertaciji iz područja likovne umjetnosti, ona je podijeljena u tri cjeline kroz koje prezentiram teorijski i empirijski dio istraživanja. Treći dio obiluje nizom likovnih priloga koji objašnjavaju provedeno istraživanje i predstavljaju glavnu okosnicu empirijskog dijela rada. Istraživanje sam proveo među svim učenicima sinjskih gimnazija Dinka Šimunovića i Franjevačke klasične gimnazije.
Izložba će ostati otvorena do 4. listopada.
