StoryEditor
KulturaRAZBIJANJE PREDRASUDA

Sjajan splitski projekt: evo kako đaci uče matematiku od Talesa, Pitagore, Arhimeda...

3. travnja 2017. - 17:04

Stari Grci su jednostavno velike face, bez interneta i pametnih telefona promišljali su apsolutno sve; njihova postignuća u politici, kulturi, književnosti, arhitekturi, znanosti i sportu oblikovala su svijet kakav znamo. A dalmatinski osnovci u Arheološkom muzeju u Splitu zaplovili su u avanturu staru nekoliko tisuća godina kako bi upoznali ovu čudesnu ekipu poput Talesa, Pitagore, Euklida i Arhimeda, koja je u potpunosti promijenila smisao matematike.

Zamislite koji spoj: strašna matematika i prašnjavi muzej! Ali, rekli bi stari Grci, pravilno postavljenom polugom može se pomaknuti svijet.


Koliko tekućine može u amforu


Upravo je takav projekt pod nazivom "Matematičari u muzeju", koji su osmislile Jelena Jovanović, kustosica grčko-helenističke zbirke Arheološkog muzeja, i Željka Zorić, predavačica povijesti matematike i metodike na splitskom PMF-u.

Uz potporu matičnih ustanova, ravnatelja muzeja Damira Kliškića i dekanice fakulteta Jasne Puizine te subvenciju Ministarstva kulture i Ministarstva znanosti, iz tjedna u tjedan izmjenjuju se učenici osnovnih škola te uz stručno vodstvo i radionice uče kako teški specijalistički jezik arheologije i matematike pretvoriti u korisnu zabavu, igru i razbijanje predrasuda.

Važno da nije dosadno!

Priče kustosice Jelene i profesorice Željke izmjenjuju se u pet cjelina: četvrtaši pomoću grčke mjerke (prst, dlan, lakat, stopa) uče kako su stari Farani izmjerili Starogradsku horu koja je danas pod zaštitom UNESCO-a, petaši istražuju Pitagorine figurativne brojeve uz pomoć dizajniranih replika novca iz njegova vremena, šestaši mjereći helenističke stele u muzejskom lapidariju uče kako je Euklid utjecao na razvoj geometrije, učenici sedmog razreda uz Talesovu pomoć i štapove izmjerit će koliko su visoki orlovi na pročelju Muzeja (može se, može, šjor Tales tako je izmjerio visinu Keopsove piramide!), dok će osmaši svladati Arhimedovu formulu za volumen kugle i otkriti koliko je u isejske amfore moglo stati tekućine.

Opremu, vizualni identitet i kataloge dizajnirali su Karlo Kazinoti, Mišo Komenda i Iris Klarić, čije figure filozofa-matematičara ih dočekuju na ulazu u Muzej, koji je postao nastavna baza PMF-a upravo zbog ovog projekta!
 

Ništa s poda, ništa alkohol


- Želimo učenicima predočiti da su grčki matematičari, najgenijalniji ljudi svog doba, zapravo živa bića u vremenu i prostoru, a u našem postavu se može vidjeti iz kakvih su čaša pili, kakvim novcem su se služili, kojim mjernim alatima, kakvi su im bili nadgrobni spomenici...

Povezat će ono što uče na satu matematike s predmetima u prostoru, a naša je zadaća da im bude zanimljivo – objašnjava Jelena, a Željka kao najneobičnije od grčkih matematičara ističe Pitagoru i njegove pitagorejce koji su djelovali u Krotonu, na jugu današnje Italije:

- Pitagorejci su bili tajno društvo, vegetarijanci, nisu ništa dizali s poda, nisu pili alkohol, svu imovinu ostavljali su svojoj školi, ništa nisu zapisivali, a sva otkrića pripisivali su svom učitelju Pitagori. Vjerovali su u moć prirodnih brojeva kojima su pridavali osobine i njima objašnjavali svijet oko sebe. Razlikovali su parne i neparne brojeve, prijateljske, savršene i figurativne brojeve...

'Lipo je i neobično'


- Prijateljske?!

- Da, takvi su brojevi, na primjer, 220 i 284, jer je prvi od njih jednak zbroju pravih djelitelja drugog, a drugi jednak zbroju pravih djelitelja prvog! Pitagorejci su nosili pločice s takvim brojevima vjerujući da čuvaju njihovo prijateljstvo.

Ako je broj prijateljski samom sebi onda su ga nazivali savršenim, takvi su 6, 28, 496, 8128, dok su figurativnim brojevima nazivali one koji se mogu prikazati slaganjem kamenčića u geometrijske likove ili figure – objasnile su nam. Naravno da smo ostali otvorenih usta, nismo imali pojma...

A takve i slične pričice upravo slušaju učenici 6.b razreda OŠ "Pujanki" iz Splita, koji su stigli sa svojom nastavnicom matematike Blaženkom Kunac. Priča im kustosica Jelena uz stele Teimaziona Dionizija, Tita Anherena, Seksta Klodija, roba Felicija, Gaja Utija, Tita Fuficija, a odnijelo je i nas; koliko toga se može doznati iz nekoliko riječi na spomeniku...

Nakon toga će na radionici mjeriti trokute i pravokutnike kao osnovne elemente stele. Prekidamo u velikom poslu Franka Dobronića i pitamo ga kako mu je "leglo" ovo sve.

- Ma mene zanima zašto se stele zovu baš stele? A meni su povijest i matematika najdraži predmeti. Lipo je i neobično, sviđa mi se – kaže Franko, a znamo da dičja usta govore istinu. To su znali još i stari Dalmatinci.


Prijavite se!
Organizatorice 'Matematičara u muzeju' pozivaju nastavnike i profesore da prijave učenike na ovaj iznimni edukativni projekt, koji je sukladan s kurikulom matematike te traje oko dva sata. Prijaviti se može na telefon ili e-mail Arheološkog muzeja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
09. kolovoz 2022 19:42