StoryEditor
Ostaloidentitet i baština

Od početaka do danas kult i kultura skladno se isprepliću, rekao je nadbiskup Marin Barišić na otvaranju Riznice splitske katedrale

30. rujna 2020. - 16:25
 Radoslav Bužančić, Nina Obuljen Koržinek, Andro Krstulović , Opara, kardinal Jose Calaca de Mendonça,  msgr. Marin Barišić i drugi uz jedan od artefakata iz muzeja  Paun Paunović/Cropix

Povodom jubileja 1600 godina smrti sv. Jeronima, crkvenog naučitelja i zaštitnika Dalmacije, u srijedu ujutro otvorena je Riznica splitske katedrale.

Ustanova je smještena u palači Skočibučić-Lukaris na Peristilu, nasuprot splitskoj prvostolnici, a u njoj je izložen dio fundusa katedralne riznice, slike, knjige, misna ruha, liturgijsko posuđe i skulpture koje su kroz stoljeća sačuvane za buduće generacije.
Prigodni govori prilikom otvaranja ovog jedinstvenog muzeja, koji je od danas otvoren za javnost, održani su u katedtali, a potom se, poštujući epidemiološke mjere, u grupama krenulo u razgledavanje postava.

Splitsko- makarski nadbiskup Marin Barišić podsjetio je kako su se oko carskog mauzoleja, koji je pretvoren u katedralu, događale najvažnije stvari za stanovnike Splita. Tu je nastala prva škola u gradu, a sama se katedrala opremala liturgijskim predmetima i umjetničkim djelima koji su pomagali u vršenju službe Božje.

image
Radoslav Bužančić imao je što reći, a uzvanici čuti  
Paun Paunovic/Cropix

- Tako se od samih početaka do danas kult i kultura skladno isprepliću te nam daju identitet i stvaraju našu baštinu. Upravo su kršćanski identitet, pripadnost hrvatskom narodu te stoljećima stvarana, čuvana i prenošena baština najveće blago koje možemo imati. Blago naših riznica ima zadatak pričati nam povijest, oplemenjivati našu sadašnjost i nadahnjivati budućnost, kazao je splitski nadbiskup i podsjetio je da riznica između ostalog čuva Jeronimovo najdraže djelo, prijevod svetog pisma na latinski, Vulgatu, te Splitski evangelijar.

Barišić je ovom prilikom zahvalio Vladi RH, koja je temeljem Ugovora sa Svetom Stolicom zgradu novog muzeja prepustila u vlasništvo nadbiskupije kao dio povrata imovine oduzete nakon Drugog svjetskog rata, te Ministarstvu kulture, osobito Konzervatorskom odjelu u Splitu, i Prvostolnom kaptolu za budno praćenje radova.

PRETOPLJENO ZLATO

- Muzealizacija najvažnijih predmeta koje stoljećima čuva splitska crkva nije samo prezentacija bogatstva, već i znatno podizanje razine čuvanja crkvenog blaga, kulturnog dobra čija vrijednost nadilazi puku turističku ponudu Splita. Ovo ministarstvo više od 20 godina ulaže u restauraciju ovdje izložene građe. Ovaj veliki pothvat doživjet će potpunu afirmaciju tek kada se objedini prostor čitave palače i steknu uvjeti za ostvarivanje suvremenih muzejskih standarda: vlastite restauratorske radionice, prostor za multimediju i prezentacije, depoe i prostor didaktičkog sadržaja namijenjen radu s mladima, kazala je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, izaslanica premijera Andreja Plenkovića.

image
Stručno vodstvo počelo je već na Peristilu

Radoslav Bužančić, pročelnik Konzervatorskog odjela u Splitu, rekao je da se sačuvano blago nalazi i u uspomenama na umjetničke predmete najbiranijih ukusa, koji su nestajali pretopljeni u druge, još vrednije i ljepše.

- Stoga je muzej koji danas otvaramo zapravo muzej izgubljenih nadahnuća koja smo pokušali vratiti svijetu. Znamo da je u 11. stoljeću nadbiskup Lovro poslao svoje ljude u Antiohiju da izuče zlatarski zanat, znamo da su oni u Splitu izradili brojne relikvijare, križeve i liturgijsko posuđe, znamo da je od toga gotovo sve nestalo pretopljeno u nove ideje. Među tim dragocjenostima zacijelo su morali biti relikvijari s glavama Svetoga Dujma i Svetoga Staša, patrona nadbiskupije. Više od četiri remek-djela zlatarstva pretopljeno je u poprsju sv. Staša. Toliko smo naime slojeva svile našli za vrijeme obnove relikvijara, u koju su bile umotane kosti glave sveca. Ovaj dragocjeni muzej kršćanske umjetnosti i kulture zapravo prije je "muzej onog čega više nema", mada je u nekim dalekim nadahnućima prisutno u našoj svijesti i povezuje nas izravno sa Svetom zemljom i Kristovim vremenom, zaključio je Bužančić.

GOSPA OD ŽNJANA IZ 13. STOLJEĆA

Sam postav u prizemlju nudi pogled na kamenu plastiku, na fragmente iz same prvostolnice, ali i ostalih splitskih crkava. Izloženi su reljefi, nadgrobne ploče i ostaci mozaika, a na višim katovima povijest teče i ukazuje na umjetničke ukuse i trendove pojedinih razdoblja. Od jednostavnije oblikovanog posuđa i križeva te priprostije izrađenih i obojenih likova iz ranijih stoljeća kršćanstva, stižu na red i raskošni renesansni i barokni ukrasi, kaleži, torci i svjetiljke. Majstorska izrada nekih srebrenih korica knjige, škrinjice za relikvije ili kaleža svakako plijeni pažnju, ali ovdje je između zlata i drveta neznatna razlika. Vrijednost ovim predmetima daju ruke koje su ih koristile, čuvale i prenosile kroz stoljeća.

image
Stručno vodstvo počelo je već na Peristilu

Dostojan prostor zauzele su tri drevne Gospe iz 13. stoljeća, sve tri naslikane temperom na drvu - Gospa od Žnjana, od Zvonika i od Sustipana. Finoćom izrade izdvaja se koje stoljeće mlađa škrinjica za relikvije,u srebro okovani pravilnici bratovština, jedan prastari, jednostavno otesan križ i bogata zlatna ukrasna kopča veličine tanjurića. Posebno su dirljive i tkanine, najkrhkije i najpropadljivije, a ipak sačuvane - uz raskošne misnice iz 15. stoljeća, zadivljujući su ostaci svilenih tkanina - neki još iz šestog, odnosno osmog stoljeća, u koje su bili umatani vrijedni predmeti.

Uz nadbiskupa Barišića, ministricu kulture i Radoslava Bužančića, među prvima su crkveno blago razgledali kardinal José Tolentino Calaça de Mendonça, arhivist i bibliotekar svete Rimske Crkve, mons. Želimir Puljić, predsjednik HBK i zadarski nadbiskup, mons. Dražen Kutleša, splitsko-makarski nadbiskup koadjutor, mons. Mate Uzinić, dubrovački biskup, saborski zastupnik Krunoslav Katičić, Blaženko Boban, splitsko-dalmatinski župan, Andro Krstulović Opara, splitski gradonačelnik, Petroslav Sapunar, predsjednik županijske skupštine, dr. Dragan Ljutić, rektor splitskog Sveučilišta, dr. Julije Meštrović, ravnatelj KBC-a Split i drugi uzvanici.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

12. listopad 2020 23:48