StoryEditor
OstaloKOMBO

Naš bunt proizlazi iz žara, želja nam je prkositi nedostatku edukativnog i kreativnog sadržaja, kažu Vana Bašić i Greta Vuković

Piše Jakov Kosanović
14. rujna 2020. - 13:07
S izložbe 'Tolerancija' u Budimpešti

Studenti Dizajna vizualnih komunikacija (DVK) sa splitskog UMAS-a organizirali su se u Udrugu studenata, a ona je pokrenula Festival vizualne kulture "Kombo", koji će trajati od 15. do 19. rujna u trokutu između Odsjeka DVK, Kinoteke i Rive, na kojoj će festival i biti otvoren u 18 sati. Središnja je tema festivala osviještenost o ulozi dizajn(er)a u podizanju društvene svijesti.

Studentima umjetnosti i dizajna o tome će predavati profesionalni dizajneri iz Hrvatske, Srbije i Crne Gore: Duška Boban, Dejan Dragosavac Ruta, Izvorka Jurić, Damir Gamulin, Srđa Dragović, Nino Bodač, Luka Smolčić, Nji3 (Dina Milovčić, Tessa Bachrach Krištofić, Franka Tretinjak) i drugi.

Bit će tu i radionica, studentskih izlaganja, a i dvije velike izložbe, "Lito 2020." i "Tolerancija", velika izložba plakata na naslovnu temu, koju je prije nekoliko godina inicirao naš poznati dizajner s newyorškom adresom Mirko Ilić.

Uz prijavu, održat će se i tri radionice koje vode bivši studenti DVK UMAS, danas etablirani dizajneri Ivan Milas, Kazinoti&Komenda i Mate Žaja, a slušat će ih studenti dizajna i srodnih studija s fakulteta u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji.

Osviještenost dizajna

"Dizajneri imaju veliku odgovornost podizanja osviještenosti u društvu, a preduvjet je da su i sami osviješteni o svim aspektima stvarnosti: ekološkim problemima, ekonomskim tokovima, društvenim relacijama i procesima, kako bi bili sposobni predviđati učinke i posljedice poduzimanja ili nepoduzimanja različitih aktivnosti na regionalnoj ili globalnoj razini.

Radovi mogu kritizirati neosviještenost ili promovirati i osvještavati vizualnom komunikacijom. Moguće je prikazivati osviještenost ili osvještavati preko rada", objašnjavaju nam u ime organizatora Vana Bašić i Greta Vuković.

"Mi smo primarno mladi studenti, i kao takvi u procesu samoaktualizacije pronalazimo taj bunt prema sustavu. Naš bunt proizlazi iz žara i želja nam je prkositi nedostatku edukativnog i kreativnog sadržaja upravo organizacijom Festivala vizualne kulture 'Kombo'", tumači povod Vana, uz zaključak kako je ovo način da se ljubav prema dizajnu i vizualnoj kulturi probudi i među istomišljenicima.

"Svjesni smo da ako želimo vidjeti promjenu, moramo je sami i stvoriti", objašnjava. Stoga su na festival pozvali vodeća imena vizualnih i oblikovnih područja Splita i regije u funkciji predavača. "Organiziramo tri radionice edukativnog karaktera, kako bismo potaknuli kreativan razvoj mladih umjetnika i dizajnera, proširili im vidike ne samo kroz rad, nego i prezentaciju radova."

Debočarešto

Greta se nadovezuje kako su odlučili pokrenuti "Kombo" kao projekt jer Splitu nedostaje događanja na području kulture, posebno ovakvog tipa.

"Osnovna nam je ideja promicanje dizajna među mladima; kroz program 'Debočarešto' dajemo priliku mladim neafirmiranim dizajnerima da predstave svoj rad, a predavanjima i radionicama nastojimo podignuti interes za dizajn među ljudima općenito.

Cilj nam je povezati ljude, ispreplesti umjetnička područja i zvanja, potaknuti suradnje i stvaranje novih projekata koji će sutra ostaviti traga", angažirana je Greta, a posebno je veseli izložba "Tolerancija" Mirka Ilića, koja i otvara festival.

"Promoviranje mira i tolerancije u društvu iznimno je bitno, a mi kao dizajneri imamo mogućnost podignuti razinu kolektivne svijesti i potaknuti posjetitelje na formiranje kritičkog mišljenja o aktualnim temama.

Izložba koristi jedinstvenu snagu dizajna da nas podsjeti na to što nam je svima zajedničko, a mi u sklopu otvaranja festivala koristimo izložbu kao odabir za bolje sutra", zaključuje Vuković.

Duška Boban: Vizualna umjetnost kao agens promjene

Uz predstavljanje svojeg umjetničkog rada realiziranog u proširenom mediju fotografije, u sklopu festivala "Kombo" govorit ću o vizualnoj umjetnosti kao agensu društvene promjene, odnosno o njezinim mogućnostima da potakne dijalog unutar lokalne zajednice, o gradu kao platformi zajedničke sudbine.

Uloga umjetnosti u takvim praksama šira je od navođenja građana na imaginiranje drukčijih razvojnih scenarija od onih koje nam diktiraju društvene elite i sve manje uvjerljive ekonomske računice.

Njome se želi uspostaviti nove estetske norme u društvu, nude se novi stilovi promišljanja stvarnosti koji nisu potrošačke naravi, teži se podići razinu građanske svijesti o kulturi javnog dobra.

Pritom je balansiranje umjetnika između nagona da utječe na gledatelja i potrebe da ostane autentičan, da ne iznevjeri vlastiti izraz, suvremenost i konceptualnost, izazov, ali i način da se uspostavi iskrena komunikacija s publikom.



Damir Gamulin: Praksa otkrivanja mogućnosti aplikacije dizajna

Predavanje sam naslovio "Kontinuirani početnik".

Nakon desetljeća rada na projektima dizajna pretežno u kulturi (ZagrebDox, Tjedan suvremenog plesa, Motovun film festival, Animafest Zagreb, Salon mladih, Zagrebački salon...), a zatim izraženijeg oblikovanja u prostoru (Goli±Bosi, boutique hostel "Forum", Aerodrom Pleso, Gradska knjižnica Labin, Oproštajni paviljon Resnik, Memorijalni centar "Lipa", obiteljski hotel "Amarin", hotel "Vitar", Pučko otvoreno učilište...), samostalno i u različitim suradnjama razvijam metode integriranog oblikovanja, uređivanja i interpretiranja sadržaja kao nadogradnju osnovne dizajnerske aktivnosti.

Predavanjem želim otvoriti debatu kako se uhodana i razvijena praksa "klasičnog" grafičkog dizajna pretvara u praksu otkrivanja mogućnosti aplikacije dizajnerskog mišljenja u područja koja ne poznaje.



Boris Ljubičić: Aktivni plakati na temu tolerancije

Projekt je na globalnoj razini pokrenuo i organizirao kolega Mirko Ilić, pozvavši dizajnere da naprave plakat na temu tolerancije.

Tolerancija je svjetski problem koji je kolega Mirko dobro uočio i svi smo pristali dati prilog. To nisu art-plakati, jer idu na ulicu, trg ili javni prostor diljem svijeta.

Svugdje su zamijećeni, ja ih zovem "aktivni plakati"! Posebnost je projekta riječ "tolerancija", koja mora biti na plakatu i na jeziku autora plakata. Moj je rad konceptualan jer predstavlja šahovske figure kao ljude. Šahovske figure imaju crnu i bijelu boju da bi se međusobno razlikovale u igri. Imaju i hijerarhiju vrijednosti, od pješaka do kralja.

Šah je misaona igra s vrlo određenim pravilima. Na mojem su plakatu figure u različitim bojama i ne slijede standard koji ima igra šaha. Crvene, ljubičaste, zelene i plave figure uz crnu i bijelu pokazatelj su riječi i teme "tolerancija".

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

16. rujan 2020 13:47