Ovaj tjedan Split će biti u znaku izložbi suvremenih umjetnika pa će trebati dobro sastaviti kalendar kako bi se posjetilo sve jer sve doista i vrijedi vidjeti.
Prvo će danas Salon “Galić” još jednom ugostiti finaliste nagrade “Radoslav Putar” koja se dodjeljuje mladim umjetnicima, a u 20 sati u Marmontovoj ulici bit će objavljeno i ime ovogodišnjeg pobjednika. Pobjednik će se birati između četiri umjetnika čiji će radovi biti predstavljeni u “Galiću” – to su Vukovarac Željko Beljan, Zagrepčanin Mihael Klanjčič, Splićanin Josip Šurlin, te Josip Rončević, umjetnik iz Zadra.
Njihova je imena žiri odabrao u konkurenciji od ukupno 32 pristigle prijave na ovogodišnji natječaj, a sama nagrada pobjedniku donosi dvomjesečni boravak u Residency Unlimited u New Yorku, samostalnu izložbu u Institutu za suvremenu umjetnost u Zagrebu te mjesto u žiriju za nagradu “Putar” iduće godine.
Dan poslije, 13. lipnja, splitska Galerija umjetnina u 20 sati otvara izložbu radova Zlatana Vehabovića, jednog od najintrigantnijih hrvatskih slikara kojemu je ovo prvo samostalno predstavljanje u Galeriji umjetnina. Serija od tridesetak slika, objedinjena pod naslov “Atlas manjeg svijeta”, kojima Vehabović nastavlja svoje sustavno i neumorno istraživanje medija, nastala je kao umjetnikova reakcija na poziv Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu da intervenira u muzejski postav i zbirku, no zbog zatvaranja muzeja u okolnostima pandemije i potresa, umjetniku je naposljetku na raspolaganju bila isključivo digitalizirana muzejska građa i arhiv.
- Polazeći od vlastitog senzibiliteta i izričaja koji se uvelike zasniva na narativnom pristupu i metodologiji kolažiranja, Vehabović je svoje umjetničko istraživanje započeo upravo na digitalnoj zbirci muzeja od preko stotinu tisuća digitalnih zapisa, te prema specifičnom, vrlo osobnom ključu izdvojio raznovrsne materijale koji se u uobičajenom institucionalnom muzeološkom pristupu rijetko mogu naći zajedno. Rezultat ovakvog pristupa su konceptualno i formalno slojevite kompozicije u kojima su jasno vidljive sve složene veze i postupci koji su prethodili samom slikarskom radu, ali i iznimna vještina i vizualna dosljednost po kojoj već godinama prepoznajemo rad Zlatana Vehabovića - kaže Jasminka Babić, ravnateljica Galerije umjetnina i kustosica ove izložbe koja ostaje u Splitu sve do 30. srpnja.
Galerija Kula pak u srijedu 14. lipnja, također u 20 sati, otvara izložbu Zoltana Novaka, nazvanu jednostavno “Slike 2023”, koju kustoski potpisuje Branko Franceschi. Zoltan Novak hrvatskoj je javnost poznat kao autor slika snažnog simboličkog naboja, tmurnog ugođaja i kolorita, sa središnjim motivom ljudskog lika reduciranog na znak ili plošnu figuru u pokretu, na Šetača. Na simboličkoj razini Šetač funkcionira kao tipični i anonimni predstavnik neuravnoteženog čovječanstva ili je možda alter ego umjetnika koji se ničeanskom upornošću kreće kroz civilizacijsko pomračenje svakodnevnice.
Zoltan Novak se u Galeriji Kula predstavlja s tri recentne monumentalne slike koje se sadržajno i formalno nastavljaju na ciklus premijerno predstavljen 2019. godine u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu. Po naknadnom iskustvu ciklus pod nazivom “Svijet bez mjere” mračnim je raspoloženjem navijestio sunovrat pandemije i rata koji će dodatno ubrzati civilizacijsku entropiju.
- Cijeli ciklus u formalnom smislu obilježava multipliciranje tipiziranih figura u masovne scene konfuzne, ubrzane egzistencije u kojoj su nasilje i seks isprepleteni s otuđenjem i voajerskom pasivnosti digitalizirnog društva - kaže Branko Franceschi. - Tri recentne slike izabrane za izložbu sadržajno sumiraju Novakove teme u trokutu postojanja, odrastanja i eskapizma adolescenata u virtualnu stvarnost. Izvedbeno Novak nadalje razvija slikarsku maniru zasnovanu na tipiziranim likovima iznenađujuće životnosti, tvrdom modeliranju koje odražava bezosjećajnu društvenu paradigmu i muklim tonovima reducirane palete boja kojom naglašava raspoloženje beznađa. Aktualni ciklus Zoltana Novaka najveći je doprinos hrvatskoj egzistencijalističkoj umjetnosti usmjerenoj na detekciju neuralgičnih točaka suvremenog civilizacijskog diskursa još od vremena umjetničke grupe Biafra, aktivne sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća - dodaje Franceschi o izložbi koja traje do 1. kolovoza.