StoryEditor
Ostalonisu odustali

Kako su Rijeka i Galway uz pomoć kulture prebrodili pandemiju? ‘Fokusirali smo se jako na lokalne umjetnike, javni prostor je odigrao važnu ulogu...‘

13. svibnja 2021. - 09:11
Srđan Vrančić/Cropix

Početak je bio spektakularan. U Galwayju, nekoć ribarskom selu na zapadu Irske, Ed Sheeran pjevao je svoju "Galway Girl dok je istodobno 200 glazbenika, plesača i pjevača u riječkoj luci izvelo „Operu Industriale", oživjevši zvukove bivšeg hrvatskog brodogradilišta i radničkoga grada.

Bilo je to 1. veljače prošle godine, na otvorenju dvaju europskih prijestolnica kulture 2020. godine. 

Oba grada očekivala su da će godina koja je bila pred njima biti uzbudljiva i prepuna kulturnih događaja.

Ali samo nekoliko tjedana poslije pandemija koronavirusa poharala je Europu. Karantene, zatvorene granice, ograničenja kontakata i strah od virusa označili su kraj događaja i putovanja. Proračunska sredstva su srezana i programi svedeni na minimum.

„Međutim, donijeli smo stratešku odluku da nećemo odustati”, kazala je Irena Kregar-Šegota, direktorica projekta „Rijeka2020” u intervjuu za dpa.

Odnosno, odgovorni u EU-u odlučili su produljiti trajanje manifestacije do kraja travnja 2021.

Ali koje se kulturne projekte moglo spasiti za vrijeme pandemije i kako?

„Restrukturirali smo, reprogramirali, fokusirali smo se jako na lokalne umjetnike, na zajednice”, rekla je Kregar-Šegota.

Javni prostor odjednom je odigrao jako važnu ulogu u prezentaciji umjetničkih djela, od šarenih murala na zidovima i kućama do skulptura i instalacija postavljenih u Kvarnerskom zaljevu, izvan Rijeke.

Kregar-Šegota s ponosnom ističe da je Rijeka unatoč smanjenju proračuna od 40 posto provela 221 program, svaki s do 80 događaja, privukavši 130.000 gledatelja.

U Galwayju, organizatori su također pokušali maksimalno iskoristiti svoju kulturnu godinu u doba pandemije.

Godina 2020. pokazala je kao nikad prije koliko su truda umjetnici uložili u projekt kako bi podijelili svoj rad s javnosti, stvaran i razvijan godinama, rekla je irska ministrica kulture Catherine Martin.

Tzv. Livefeed projekt surađivao je s tinejdžerima s područja Galwayja od siječnja 2019., potičući ih da sudjeluju s vlastitim pjesmama, performansima, audio produkcijama i koncertnim fotografijama.

Kako je koronavirus iznenada mnogo tih stvari učinio nemogućim, organizatori su brzo organizirali nastupe uživo visoke umjetničke kvalitete koji su emitirani putem YouTubea. Čak i ovih dana mladi glazbenici još drže posljednje Livefeed koncerte.
Za projekt menadžera Davida Bolanda, projekt je bio inspirativan.

„Ti lijepo snimljeni koncerti spektakularan su način da se okonča jedno epsko putovanje”, rekao je.

Galway je također više koristio prostore na otvorenom za izlaganje umjetničkih djela. 

Zahvaljujući velikodušnoj potpori EU-a koja prati događanja Europske prijestolnice kulture, Rijeka je mogla za tu prigodu obnoviti svoju kulturnu infrastrukturu.

Na lokaciji bivše tvornice šećera iz 19. stoljeća gradi se novi muzej na površini od 30.000 metara četvornih.

Muzej moderne umjetnosti, gradski muzej i dječja kuća već su otvoreni, a nova gradska knjižnica bit će otvorena ove godine.

„Infrastrukturna ulaganja u kulturu najveća su u Hrvatskoj od Drugog svjetskog rata”, ističe Kregar-Šegota.

„To će definirati identitet ovoga grada”.

Europska unija svake godine proglasi dva grada Europskim prijestolnicama kulture, obično jedan iz stare države članice i jedan iz nove.

Zbog pandemije koronavirusa, produljenje trajanja projekta za Galway i Rijeku znači da će kandidati za 2021. morati pričekati iduću godinu.

Europske prijestolnice kulture 2022. bit će Novi Sad u Srbiji, litavski grad Kaunas i Esch-sur-Alzette u Luksemburgu.

Rumunjski Temišvar bit će Europska prijestolnica kulture 2023. zajedno s grčkom Eleusinom.
 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
04. lipanj 2021 23:44