Udruga Sinjski kulturni urbani pokret i ove godine u suradnji s Gradskom galerijom Sikirica održava program “Jesenjarenje”. Riječ je o četvrtom izdanju ovog edukativnog programa koji kroz različite sadržaje obrađuje određenu tematiku pa se tako u okviru prvog ‘’Jesenjarenja’’ publika pobliže upoznala s tematikom postindustrijske baštine, naredne godine tema su bila migracije, prošle godine raspravljalo se o klimatskim promjenama, a ove godine tema programa su rod, rad i ravnopravnost.
Rodne razlike i dalje su prisutne u gotovo svim društvenim sektorima te se pojedinci suočavaju s diskriminacijom na temelju spola, drugih osobnih obilježja i identiteta. Dostupni podaci pokazuju da žene obično teže dolaze do resursa za stvaranje i proizvodnju, plaćene su mnogo manje od muškaraca i nedovoljno su zastupljene na vodećim i drugim položajima na kojima se donose odluke, kao i na tržištu umjetnosti. Budući da je ravnopravnost spolova tema koja je uvelike zanemarena u formalnom sustavu obrazovanja, kroz edukativni diskurzivni program Jesenjarenje u 2023. govorit će se o rodnoj ravnopravnosti kao važnom čimbeniku kulturne raznolikosti te njenoj ulozi u borbi protiv stereotipa i promicanju društvenih promjena. U programu će se opet koristiti raznovrsne forme prezentacije teme: izložba, predavanja, gostovanja književnica te filmske projekcije.
Ulaz na događanja u sklopu programa je slobodan.
Program se otvara izložbom Marije Koruge pod nazivom “Temelji” u četvrtak 9. studenog s početkom u 19 i 30 sati u Gradskoj Galeriji Sikirica u Sinju.
Izložba Marije Koruge – „“ predstavit će sinjskoj publici radove s prethodnih izložbi iz ciklusa „Obična promatračica“ i „Iz povijesti“. Kroz oba ciklusa proteže se tema valorizacije ženskog umjetničkog rada i reinterpretacije povijesti likovnih umjetnosti. U jednom su to žene koje su dio svjetske umjetničke scene, dok je drugi orijentiran prema domaćim umjetnicama s kraja 19. i početka 20 stoljeća. Žene su to koje su, svaka na svoj način, ostavile svoj trag u povijesti i povijesti umjetnosti iako ih ta povijest nije uvijek pravovremeno prepoznala ni valorizirala. Ženska umjetnost i žene umjetnice nisu zastupljene u povijesti umjetnosti kao njihovi muški kolege. Uzrok su tome brojni povijesni i društveni čimbenici. Marija Koruga izdvaja samo neke od onih koje su, unatoč negostoljubivosti svoga vremena, našle svoj put i otvorile mjesto generacijama žena u umjetnosti nakon njih te žene danas djeluju na svim umjetničkim područjima, u svim medijima i pomiču granice koje su im stoljećima postavljane.
Marija Koruga rođena je 1988. u Zagrebu. Godine 2012. magistrirala je slikarstvo na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti. Članica je Hrvatskog društva likovnih umjetnika i Strukovne udruge likovnih umjetnika Berlin. Izlagala je u Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji, Francuskoj i Njemačkoj, na brojnim skupnim i jedanaest samostalnih izložbi. Njena djela bila su dio scenografija (Lisinski, BBC), ilustracija i street art projekata (Miami Paradox Museum Mural). Predstavljena su u kolekcionarskom časopisu "Sammler". Godine 2016. sudjelovala je u umjetničkom rezidencijalnom programu "Cité des Arts" u Parizu, a 2018. na rezidencijalnom programu "Deconstruction of Painting" u Leipzigu. Živi i radi u Berlinu.