Veliki egipatski muzej koji se nalazi oko dva kilometra od kompleksa slavnih piramida u Gizi i zamišljen kao svojevrsni spoj između modernog i starog Egipta, otvorio je ovaj tjedan 12 dvorana s izlošcima o drevnoj civilizaciji u svojim glavnim galerijama.
Muzej koji se dugo iščekuje kao najveći arheološki u svijetu počinje raditi samo probno, a službeni datum otvaranja još nije poznat.
Megaprojekt muzeja koji se gradi više od desetljeća, a dosad je koštao više od milijardu dolara, sada će moći primiti 4000 posjetitelja dnevno a kada bude zgotovljen u njemu će se izlagati više od 100.000 artefakata egipatskog drevnog blaga.
Otvaranje muzeja je više puta odgađano iz različitih razloga, među kojima je i pandemija COVID-19. Kamen temeljac postavljen je još 2002. godine, a planirano je da će biti dovršen još 2013. Neki dijelovi otvoreni su od 2022. za ograničene obilaske kako bi se testiralo iskustvo posjetitelja i operativna spremnost muzeja.
Postav u otvprenih 12 dvorana govori o društvu, religiji i učenju u starom Egiptu, a klasificirane su po dinastiji i povijesnom redu.
Razdoblja izložena u glavnim galerijama uključuju Treće srednje razdoblje (oko 1070.-664. pr. Kr.), Kasno razdoblje (664.-332. pr. Kr.), Grčko-rimsko razdoblje (332. pr. Kr.-395. AD.), Novo kraljevstvo (1550.-1070. pr. Kr.), Srednje kraljevstvo (2030.-1650. pr. Kr.) i Staro kraljevstvo (2649.-2130. pr. Kr.). U jednoj od dvorana nalaze se kipovi članova kraljevske obitelji i visokih dužnosnika koji su radili u vojsci, svećenstvu i vladi.
Veliko stubište, visoko šest katova i s pogledom na piramide, te prostor otvoren za posjetitelje pun je sarkofaga i kipova. Ostali dijelovi muzeja, sa zbirkom blaga kralja Tutankamona, bit će otvoreni kasnije.
A taj će dio vjerojatno biti i najveći mamac za posjetitelje. Tutankamon, čije je ime postalo tako poznato i slavno da je zasjenilo imena drugih faraona usprkos tome što je njegova vladavina bila zanemariva, privlači turiste iz cijelog svijeta koji žele vidjeti njegovu grobnicu u Dolini kraljeva.
Kada je prije 102 godine engleski egiptolog Howard Carter, poslije godina frustrirajućeg traganja, našao vrata s pečatima drevnih čuvara Doline kraljeva, došao je do arheološkog otkrića stoljeća.
Četiri komore grobnice bile su prepune tako spektakularnih predmeta kao što su kola prekrivena zlatom, pomno izrezbarene posude od alabastera, namještaj s intarzijama, veliki izbor Tutankamonovih osobnih stvari, uključujući nakit, niz svetišta i lijesova koji su štitili kralja i – konačno - slavna maska od punog zlata koja je krasila njegovu mumiju, jedan od najslikovitijih primjera drevne egipatske umjetnosti koji su ikada izašli na vidjelo.
U grobnici je pronađeno šest zaprega, četiri ceremonijalna kreveta, 130 štapova te ogromna količina ogrlica i drugog nakita. Faraonova mumija sa zlatnom maskom ležala je u gnijezdu škrinja i sarkofaga posloženih jedna unutar druge i sve u kovčegu od čistog zlata koji teži preko 110 kilograma. Vrijedni predmeti ležali su u još dva veća drvena kovčega koji su bili obloženi zlatom i briljantima.
Izrada predmeta koji su napravljeni prije 3300 godina je savršene ljepote. U cijeloj grobnici bilo je preko 5000 predmeta, većinom zlatnih. Izvanredna zbirka iz jedine neopljačkane grobnice od svih u Dolini kraljeva navela je arheologe da se upitaju – kakve su tek bile one velikih faraona egipatske povijesti? Grobovi su bili riznice golemih bogatstava, koja su faraonu trebala poslužiti u zagrobnom životu, tim veći što je faraon za života bio moćniji i slavniji.
Carterovo otkriće je tada izazvalo globalnu „egiptomaniju“, glas o senzacionalnom pronalasku brzo se proširio svijetom.
U egipatskom stilu arhitekti su radili fasade, žene su nosile torbice, mogle su se kupiti čak i Tutankamonove bluze i automobil koji ste uklapao u "faraonsku modu". Dolina kraljeva postala je meka turista iz cijelog svijeta, ali i mještana, brojni posjetioci dolazili su na mjesto iskopavanja. Svi su željeli baciti pogled na blago i eventualno se dokopati nekog suvenira.
Vrlo brzo proširila se i legenda o prokletstvu Tutankamanovve grobnice, nakon što je nekoliko mjeseci kasnije umro glavni pokrovitelj istraživanja, lord Carnarvon, a njegov je pas u Engleskoj u tom trenutku – pričalo se - počeo je zavijati i zatim uginuo. Iznad Tutankamonova sarkofaga navodno je stajao natpis drevne kletve kojom se proklinjalo svakoga tko bi se usudio otvoriti sarkofag i uznemiriti faraonov vječni mir....i zlokobne priče su krenule.
U roku od šest tjedana od otvaranja Tutankamonove grobnice umrlo je dvanaestero ljudi iz istraživačke ekspedicije. Naoko bizarni i tajanstveni slučajevi smrti ljudi koji su došli u kontakt s faraonovom grobnicom izazvali su medijsku histeriju, a misteriozne pretpostvake održavaju se i dan danas iako je sam Carter te legende o „faraonovom prokletstvu“ nazvao „potpunom glupošću“.
Od čega je umrlo dijete-faraon koji je na prijestolje došao kao dječak od devet godina a sa 18 ili 19 godina otišao u Ozirisovo kraljevstvo? - pitanje je na koje brojni znanstvenici pokušavaju odgovoriti već čitavo stoljeće.
Znanstvenici su pretpostavljali da je Tutankamon umro od posljedica pada s kočije ili udarca konja ili neke druge životinje, infekcije nastale nakon frakture bedrene kosti ili - ubojstva.
No, otkrilo se da je konačni uzrok smrti bila malarija, a dodatna istraživanja pokazala su da je Tutankamon bolovao od nekoliko urođenih deformacija, kao što su teška bolest kostiju i zakržljalo stopalo. Posjedovao je oko 130 štapova za hodanje, što ukazuje na to da ih je koristio za života. Bio je zapravo fizički prilično slabašan. Rođen kao sin faraona Ekhnatona i njegove sestre, što je bilo uobičajeno među egipatskim članovima kraljevske kuće, ali i rezultiralo brojnim nasljednim bolestima i hormonalnom neuravnoteženošću.
Tutankamon je imao jednu ženu, Ankhesenamon, bila mu je polusestra jer su dijelili istog oca. Zajedno su imali dvije kćeri, obje su mrtvorođene i pokopane sa svojim ocem u njegovoj grobnici – poznatoj kao KV62 - u Dolini kraljeva.
Mumija i svi arheološki nalazi čuvaju se u Nacionalnom muzeju u Kairu a očekuje se da će biti preneseni u GEM, Grand Egyptian Museum.
Eissa Zidan, glavna direktorica preliminarne restauracije i prijenosa antikviteta u muzeju za AP je kazala:
- Sve su dvorane opremljene naprednom tehnologijom i sadrže multimedijske prezentacije koje objašnjavaju živote starih Egipćana, uključujući i kraljeve. Jedna od dvorana će pomoću virtualne stvarnosti objasniti povijest pokopa i njegov razvoj kroz stari Egipat.
Muzej nije samo mjesto za izlaganje antikviteta, već mu je također cilj privući djecu da uče o drevnoj egipatskoj povijesti... Muzej je dar cijelom svijetu - rekla je Zidan za AP.
