StoryEditorOCM
OstaloOBNOVITELJI BAŠTINE

Bužančić: ‘Spegrina‘ monografija je enciklopedija konzervacije, a Borovina jedan od genijalnih korčulanskih graditelja

Piše Saša Ljubičić
19. lipnja 2024. - 16:03

Stjecajem okolnosti, prvi sam koji je diplomirao na splitskom Građevinskom fakultetu. Od toga je prošlo punih četrdeset i pet godina, a kao da je bilo jučer. Vrijeme je tako brzo prošlo jer sam naprosto beskrajno uživao u poslu koji radim, uvijek nešto novo učio i uvijek to stečeno znanje, do kojeg me vodila profesionalna znatiželja, nastojao na što bolji način prenijeti drugima – kazao je dr. h. c.  Berislav Borovina na promociji monografije "Sanacije i ojačanja zidanih građevina" na Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu.

Kako je rekao jedan kanadski arhitekt, ono što je za druge problem, za Borovinu je izazov, njemu "teče slina na usta" kad se nađe pred nečim za što tek treba iznaći rješenje.

– I zaista, tako je bilo u vrijeme velikog potresa u Crnoj Gori, kada sam kao mladi inženjer učio kako na pravi način obnavljati povijesnu baštinu susrećući se pritom s brojnim nedoumicama, tako se nastavilo i kasnije kroz obnovu porušenih objekata u Domovinskom ratu, sanacije šteta od velikog potresa u Stonu do potresa u Zagrebu prije pet godina – počeo je Borovina te nastavio:

image

S promocije monografije ‘Sanacije i ojačanja zidanih građevina‘, tvrtke ‘Spegra‘, na Građevinskom fakultetu u Splitu. Autor Berislav Borovina, vlasnik i osnivač tvrtke ‘Spegra‘

Duje Klarić/Cropix

- Upravo tada sam shvatio da je struka pogriješila što do tada akumulirano znanje i iskustvo nije pohranila na jednom mjestu, pa smo obnavljajući štete od potresa u glavnom gradu praktički ponovno krenuli ispočetka. Tada sam čvrsto odlučio da ću u monografiji "Sanacije i ojačanja zidanih građevina" opisati riječima i ilustrirati fotografijom sve bitno što je tvrtka "Spegra" svih ovih godina radila na obnovi zidanih objekata od iznimnog značenja: od Kneževa dvora u Dubrovniku, Jupiterova hrama u Splitu, Starog mosta u Mostaru, Kazališta u Hvaru..., kako bi oni koji se ubuduće nađu u izvanrednim okolnostima, koji se susretnu s istim ili sličnim problemima, s njima mogli lakše i nositi jer imaju odakle stjecati znanje koje će poslije primijeniti u praksi – kazao je Borovina.

Novac za obnovu samostana 

Naglasio je da će sav prihod od prodaje ove za građevinsku struku i društvo vrijedne monografije ići za obnovu splitskoga samostana sestara klarisa iz 19. stoljeća, koji je načeo zub vremena. "Spegra" je tako, na 35. obljetnicu postojanja, pokrenula dobrotvornu akciju od velikog značenja za splitsku baštinu.

– Sestre klarise žive u siromaštvu i molitvi. Sretne su kad ih se netko samo sjeti. Zato ne samo da ćemo sav prihod od prodaje ove monografije dati za obnovu samostanu, već ću pledirati među kolegama da svatko na svoj način dade doprinos obnovi, uvažavajući činjenicu koliko taj samostan i njegove klarise znače za povijest Splita, ali i cijele Hrvatske. Želja mi je da se u tu svrhu iznađe jedno kvalitetno projektno rješenje, a onda priđe obnovi po fazama. Samostan su klarise kroz sve ovo vrijeme besprijekorno održavale, no došao je trenutak kad je potrebno krenuti s njegovom obnovom – konstatirao je Borovina, i pozvao sve koji na bilo koji način, materijalno, stručno ili volonterskim radom, mogu pripomoći obnovi samostana da to i učine.

Pročelnik Konzervatorskog odjela u Splitu za Splitsko-dalmatinsku županiju, arhitekt i urbanist Radoslav Bužančić, nazvao je monografiju tvrtke "Spegra" pravom enciklopedijom konzervacije.

image

Konzervator Radoslav Bužančić 

Duje Klarić/Cropix

– Borovina je jedan u nizu velikih korčulanskih graditelja! Ono što su nekada bili braća Andrijić ili kroatizirani Talijan Nikola Firentinac, to je Bere danas. Taj mali, dugi jadranski otok, kroz cijelu je povijest pravi rasadnik vrhunskih graditelja. Kamenom s Korčule gradile su se i korčulanska i trogirska katedrala, a restauracija objekata takve kulturne vrijednosti i značenja, poput obnove katedrale u Zagrebu koje provodi splitska "Spegra", pravo je restauracijsko herojstvo. Zahvaljući Berislavu Borovini, mala Hrvatska je restauracijska velesila. Znate, kad se na terenu susretnete s problemima sanacije zidanih konstrukcija, onda se istog trena donose i ad hoc rješenja, domišlja kako što učvrstiti, premostiti, no uvijek je najvažnije pitanje tko to može provesti u djelo. A tu je "Spegra", zbog svog znanja i umijeća, nezamjenjiva. Dovoljno je vidjeti s koliko je pažnje obnovljen Knežev dvor u Dubrovniku, koji je praktički bio totalno uništen, i s koliko je brige sačuvana sva memorija o povijesti hrvatskog naroda koju on čuva, da shvatite veličinu i važnost onoga što "Spegra" radi. Njezini stručnjaci ni u čemu ne zaostaju za susjedima Talijanima. Dapače, u monografiji je evidentirano da se sva znanja i iskustva u obnovi baštine oštećene potresom, u čemu Talijani, znog trusnog područja, nažalost, imaju puno iskustva, zahvaljujući "Spegri" uspješno primjenjuju i kod nas – kazao je Bužančić.

Rektor Sveučilišta u Splitu prof. dr. Dragan Ljutić kazao je da mu je čast što je Borovina postao počasni doktor Sveučilišta u Splitu i da njegov profesionalni put i djela potvrđuju da je doktorat dodijeljen s itekakvim razlogom, a odjek onoga što obnavlja "Spegra" širi se izvan hrvatskih granica i regije.

image

Rektor Sveučilišta u Splitu dr. Dragan Ljutić

Duje Klarić/Cropix

– Veseli me da je ovako vrijedna monografija objavljena baš u pedesetoj obljetnici rada Sveučilišta u Splitu. I mi ćemo se kao Sveučilište priključiti ovoj akciji kupnjom određenog broja monografija, a kako bismo doprinijeli obnovi samostana splitskih sestara klarisa – istaknuo je dr. Ljutić.

Nikola Grgić, prodekan Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije, kazao je da je dugogodišnja suradnja između vodstva i studenata fakulteta i Uprave "Spegre" – nemjerljiva.

– Sve što ovdje teoretski nauče, u "Spegri", našem nastavnom centru, studenti primjenjuju u praksi. To je i naša nastavna baza za stručno-istraživačke projekte. Od "Spegre", u kojoj su posao našli mnogi naši bivši studenti, učimo i kako preventivno djelovati kad je u pitanju ranjiva povijesna i kulturna baština te ugroze koje joj prijete. Na tragu toga ćemo u Splitu, pet godina nakon potresa u Zagrebu, održati stručni skup na kojem ćemo tražiti odgovore na pitanja kako i na koji način unaprijed zaštititi baštinu i smanjiti ljudske žrtve i materijalnu štetu u slučaju potresa i drugih izvanrednih sitaucija – kazao je prodekan Grgić.

Armiranobetonske konstrukcije

Ovo je treća promocija po redu monografije u kojoj je sabrano iznimno graditeljsko i arhitektonsko znanje.

– Prva je bila na Sveučilištu u Zagrebu, i za mene i moje kolege to je predstavljalo veliku čast. Na drugu, na Komori inženjera u Opatiji, pred strukom, jako smo ponosni, a ova treća, ona je srce jer se događa u našem gradu. "Spegra" ove godine slavi tri i pol desetljeća rada. Mogu slobodno reći da smo bili pioniri kad su u pitanju idejna rješenja sanacije zidanih objekata i primjena određenih građevinskih materijala u specifičnim okolnostima.

Žalosti me da se danas mnogi predstavljaju kao tvrtke koje mogu obnavljati baštinu, i gotovo da takvih ima kao ćevabdžinica u Hrvatskoj, dok u praksi tek nekoliko tvrtki udovoljava svim profesionalnim uvjetima i visokim standardima za izvođenje tako složenih poslova. Nažalost, prolaze najeftinije ponude – konstatirao je autor monografije Berislav Borovina, i dodao da u "Spegri" ne rade samo stručnjaci za zidane konstrukcije.

image

Foto: Duje Klarić/CROPIX

Duje Klarić/Cropix

– Dapače, i što se tiče armiranobetonskih konstrukcija, imamo itekako bogato iskustvo na gradnji cestovnih tunela, pista, tvorničkih dimnjaka... Na isti način kao u ovoj monografiji, u sljedećoj ću također riječju i slikom prenijeti stečeno znanje i nagomilano iskustvo kad su u pitanju armiranobetonske konstrukcije – obećao je Borovina pred cijenjenim auditorijem, koji se sastojao od ljudi iz struke, profesora, studenata i predstavnika medija, koji su autora nagradili velikim i iskrenim pljeskom.    

image


Foto: Duje Klarić/CROPIX

Duje Klarić/Cropix
                        

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
08. prosinac 2024 08:16