Ticker 1

Prijelomna vijest

Ticker 2

StoryEditor
Kulturanitko posve zadovoljan

Nedostatak novca mogao bi zatvoriti neke splitske kulturne 'butige' među kojima je i Split Film Festival

Piše PSD.
2. travnja 2014. - 22:11
Od 30 milijuna kuna koliko su tražili predlagatelji programa, Grad je odgovorio s tri i možemo biti ponosni na činjenicu da to možemo platiti“ rekao je pročelnik za kulturu Grada SplitaSiniša Kuko na samom početku predstavljanja Plana raspodjele financijskih sredstava u sklopu Programa javnih potreba u kulturi Grada Splita za 2014. godinu.

„Bit će nezadovoljnih“, na kraju predstavljanja rekla je Maja Vrančić, potpredsjednica Vijeća u kulturi za kazališnu i glazbeno-scensku djelatnost.

Između te dvije tvrdnje lako je razlučiti deklarativno i realno. Deklarativno, taj ponos odnosa 1:10 između odobrenog i potraživanog ogleda se u pretpostavci da se kultura unatoč problemima gradske blagajne – ne dokida.
Realno, neki elementi splitske kulture najavljuju “zatvaranje butige”, kao Branko Karabatić, direktor Split Film Festivala. Sa 60 tisuća kuna Split Film Festival može se smatrati najvećim gubitnikom ovogodišnje raspodjele sredstava u kulturi. Ova splitska manifestacija filma u svojih je 18 godina od 1996. naovamo stvorila je postojani krug publike, i doma i vani, koji prepoznaje programsku kvalitetu Festivala. To je program filmova koji stavljaju na kušnju medij i klasičnu naraciju, kao što to dosta referentno radi Rotterdam Film Festival. Ako pretpostavimo da filmska kultura prosječnog Nizozemca nije veća nego što je kod hrvatske publike slučaj, veća je cirkulacija novca, pa si RFF može dopustiti i desetak stalno zaposlenih ljudi koji rade na programu i njegovoj “vidljivosti”.

Najveći dobitnici

S druge strane, jedan od najvećih dobitnika ovogodišnje raspodjele u splitskoj kulturi sa 140 tisuća kuna dodijeljenih sredstava je Mediteran Film Festival, manifestacija koja je prije sedam godina u kulturnu priču Splita ušla s hallo efektom zbivanja kojega rade mladi za mlade, ali s filmovima koje može gledati i razumjeti publika od 7 do 77. Programska odrednica mediteranskog bazena očito je bila pametan odabir, a direktor Festivala Alen Munitić i njegova ekipa nisu propustili stvoriti i odgovarajući šušur, i na zemlji i na webu. FMFS iz godine u godinu održava publiku koja puni ljetno kino Bačvice, a u dobar festivalski efekt treba ubrojiti i izvoženje kina u sredine koje se kina ne sjećaju, kao na Hvaru i Lastovu.


Razloga za zadovoljstvo ima i Književni krug Split, koji je za redovnu djelatnost dobio 715 tisuća kuna, a s drugim programima, kao što su Marulićevi dani (20.000), Knjiga Mediterana (20.000), časopisi Čakavska rič (5000), i Mogućnosti (8000), taj se iznos povećava za 53 tisuće kuna i raste na 768.000. Posrijedi je doista velik iznos, ne samo u odnosu na ostale predlagatelje u izdavačkoj djelatnosti, nego i u ostale tri domene “izvanproračunske” kulture. Izdavaštvo Književnog kruga nema problema s proizvodnim opsegom; samo prošle godine od znanstvene literature i književnih djela objavljeno je, ako ne računamo časopise, 15 naslova.

Naslovi kao što su “Srednjovjekovni statuti i kodeksi Stona”, “Sepulkralna skulptura zapadnog Ilirika i susjednih oblasti u doba Rimskog carstva”, “Crkvena arhitektura 7. i 8. stoljeća”, ili “Hrvatska obala u putopisima njemačkih hodočasnika od XIV. do XVII. stoljeća” zasigurno imaju svoju publiku neovisno o cijenama koje se kreću od 100 do 250 kuna, i svi će se složiti kako treba subvencionirati književno-znanstvenu djelatnost, ali u ovako tijesnim uvjetima, netko će se zapitati je li Književni krug Split u prošloj godini doista imao veći odjek negoli, recimo, Gradsko kazalište lutaka.

Tko je GKL-u skrojio košuljicu

Istina, GKL je institucija na redovnom proračunu Grada, ali koja za programsku i redovnu djelatnost ima svega 643.400 tisuća kuna, kad izuzmemo plaće i komplementarne djelatnosti kao što su Mali Marul i Jazz u veljači. Od 2013. naovamo GKL je imao tri gledane premijere (Glazbatorij, Pobuna u postolarskoj radionici, Darmazemska), a u pripremi je četvrta (Tko je Videku napravio košuljicu), i naći ćete malo koga u Splitu tko se ne bi pohvalno izrazio o toj kazališnoj kući.

Ovakvo je uspoređivanje nezahvalno iz barem dva konkretna razloga: prvo, stanje i raspodjela sredstava u splitskoj kulturi odražava širu sliku, tj. barem državnu u kojoj je također udio kulture u budžetu države pao na 0,42 posto, što nas, kako i sama ministrica kulture RH Andrea Zlatar-Violić priznaje, svrstava na samo dno europskih zemalja.

U tom dnu, Split je još dublje i manje mjesto na zemljopisnoj karti, u kojemu svatko svakoga zna. I može se primijeniti kirurški nepristrano rezanje u tkivo, ali uvijek će pacijent biti netko koga znate. Kao što bi rekao Dan Oki, splitski redatelj, ujedno i direktor produkcije Kazimir, koja je ove godine za dva filma (eksperimentalni “Utvrda utopija”, dugometražni “Oproštaj”) dobila ukupno 82 tisuće kuna – “Sve je to malo. Sve su to kosti oko kojih glođemo jedni druge.” S njime se slaže i Miro Radalj, direktor izdavačke kuće Verbum, koja je ove godine dobila sveukupno 22.000 kuna (Dani kršćanske kulture 10.000, Susret s autorom, 12.000), koji kaže kako je zahvalan na dodijeljenim sredstvima premda je svjestan da bi trebao biti ozlojeđen kao i većina kulturnjaka u gradu.

“Ako kažete nešto protiv rješenja ispast ćete arogantni, ako ste pomireni, ispast ćete koncilijantni u toj zajedničkoj borbi kulture”.

Promaknuće ‘mlade’ kulture

Kad se sagleda kako idu raspodijeljena sredstva možemo izraziti uvjetno zadovoljstvo zbog činjenice da nastoji promaknuti “mladu” kulturu. Ako izostavimo mastodonta kao što je HNK (46.962.290 kn), koje i stojeći na mjestu gnječi alternativna rješenja, Plan raspodjele za 2014. “nagradio” je mlade tvorce kulture, koji iz godine u godinu proizvode kvalitetan i gledan program, kao što su Playdrama (140.000), IKS Festival (40.000), družba Novog cirkusa Positive Force (12.000), Dani nove glazbe Gordana Tudora (20.000) ili X!X! Kreativna agencija (30.000), koja u svibnju u Splitu planira pokrenuti prvi Festival glazbenih spotova.

Poslovica “Koliko para, toliko muzike” u Splitu možda proizvede i dijametralno suprotan efekt. Valjda na jedinom mjestu na kojem je to moguće.

Jakov Kosanović





#KULTURA#PROGRAMJAVNIHPOTREBAUKULTURI

Izdvojeno