stdClass Object ( [id] => 200717 [title] => Kuzma Kovačić: Protivljenje križu na Marjanu je politikantstvo [alias] => kuzma-kovacic-protivljenje-krizu-na-marjanu-je-politikantstvo [catid] => 256 [published] => 1 [introtext] => [fulltext] => Kipar Kuzma Kovačić, profesor na Umjetničkoj akademiji u Splitu, sa statusom suradnika HAZU, ovih se dana Zagrebu predstavlja velikom retrospektivom, ali i monografijom iz pera Milana Bešlića koja bilježi sve referentne umjetnikove faze. S Kuzmom se uistinu uvijek dade o svemu razgovarati, o životu i djelu, ali i društvenoj zbilji i umjetnosti kroza nju, o opusu koji se legitimira i sakralnim i profanim, o zabludama i spekulacijama oko javnih spomenika, “državnom umjetniku”...

O svemu pomalo, razgovaramo u predvečerje splitske retrospektive u Galeriji umjetnina zakazane za 17. lipnja.

Što sugerira zagrebačka retrospektiva - panoramski pregled ili nit vodilju koja vas je kreativno tresla i provocirala?
- Izložba predstavlja moj cjelokupni kiparski opus koji se prostire na dva glavna polja te osobite, drevne i uvijek mlade umjetnosti – polja intimnog i polja javnog kiparskog izričaja i djelovanja. Dakako, nisu izložena sva djela jer nisu ni mogla sva biti izložena, ali nije ni preskočen ni zapostavljen nijedan vid, ni područje toga višedesetljetnog nastojanja. A rekao bih da se izložbom proteže ona nit vodilja koja svjedoči o stvarnom doprinosu hrvatskom kiparstvu, uočenoj oblikovnoj posebnosti, pače, o stalnom nastojanju na obrani i obnovi kiparske umjetnosti - onako kako sam to doživio i razumio i onako kako sam u kipovima to potvrdio.

Kakva je filozofija kipara Kuzme Kovačića, poštuje li diktat materijala, nastoji mu li se prilagoditi, koliko je tradicija interpolirana u suvremenoj formi?
- Kiparska filozofija, kako je nazivate, stoji zaista samo u ovome: kako spojiti dvije plohe. S te dvije plohe, ako su dobro spojene, na koje se vezuju i ostale, može se opjevati sva zbilja, sav svijet, prostor i vrijeme, izgovoriti svi doživljaji – sve povijesne i životne okomice i horizontale, radosti i žalosti, vjera i sumnja. Dakle, doživljaj i njegov oblik! Budući da je kiparstvo umjetnost tijela i tvoriva, tvoriva koje transcendira u duhovnu stvarnost, prevažna je njegova prisutnost u stvaralačkom činu i ono je glavni ključ, tj. ključanica toga prijelaza. Da bi taj čin bio moguć, valja se kretati stazama kojima su prolazili naši prethodnici, što znači da treba poznavati i poštovati tradiciju. U suprotnom, iznenada ostanemo u bespuću, sami i nitko ne čuje naš glas. Ako ga netko i uzmogne čuti, ne razumije ga i straši se. Ne mislim da nije dobro ići i tim drugim stazama obraslim travom i jedva prohodnim, ali na kraju ipak moramo stići do ljudi.

Osmislili ste čitav niz državnih obilježja, od Medvedgrada, kune... “zavist” kolega htjela vas je etiketirati “državnim umjetnikom”?

- Zar nije, naime, pravi državni umjetnik onaj koji od države prima novčanu i svaku drugu potporu za svoj umjetnički, i to “slobodni” rad? Takve potpore, za razliku od onih koji ih redovito primaju, a druge nazivaju spomenutim imenom, nikad nisam imao. Drugi dio odgovora odnosi se na način djelovanja kipara i same kiparske umjetnosti. Kiparstvo je naglašeno umjetnost javne komunikacije i u tome ga ne može ni jedna druga zamijeniti, a kipar je “komunikator”. Stoga on nužno svojim javnim, posebno spomeničkim djelima, “izgovara” i posreduje vrijednosti cijele zajednice, prvenstveno one narodne kojoj je, u našem slučaju, srećom, okvir – država. Zahvalnost, u ovom slučaju prema braniteljima domovine i utemeljiteljima današnje hrvatske države, prva je vrijednost koju treba posredovati i ja sam to činio. Oni naši stvarni državni umjetnici to nikad ne čine jer su uvijek bili sluge protunarodnih režima kao što je bio jugoslavensko-komunistički, a oni “inozemni” pripadali su osvajačkim, okupacijskim državama i dvorovima, što Hrvatska nikad nije bila.

Splićanin u vlastitu gradu nema realiziran ni jedan spomenik, zar ne? Je li to moguće? Što je u pitanju? Inače, niz realizacija s javnim skulpturama i spomen-obilježjima u gradu obično završava odugovlačenjima, upletanjima struke, političara, namještanjima. Koja je dijagnoza takova “bolesnog” stanja?

- Split ne njeguje vlastito pamćenje iako bi imao što pamtiti. Ne njeguje ni svoj javni prostor. Ne samo da od Meštrovića naovamo nije mnogo napravljeno na tome polju, nego nema ni drugih oblika takvoga nastojanja. Pojavljivale su se neke zamisli i pokretali natječaji za spomenike, ali sve se to izjalovilo. I sam sam sudjelovao u nekim od tih i sve bi završilo drugom nagradom! Ne bih o tome, ali želio bih progovoriti o pitanju kiparskih natječaja, o odnosu raspisivača prema natjecateljima i cilju natječaja. Ono što ću reći ne odnosi se samo na Split, nego na čitavu Hrvatsku. Ti natječaji “oblikovani” su tako da se kipar u nedostojno prekratkom roku mora više brinuti kako prikupiti potvrde da uopće jest kipar, da nije uhićivan i zatvaran, kako riješiti pitanje tzv. infrastrukture, kanalizacije i sličnog, negoli o samom kiparskom djelu. Ne znam kako kipari to još trpe, tu samovolju i “neznanje”. I čemu uopće tako nepristojni natječaji?

Spomenik Tuđmanu i Kerumov križ, kako im vi prilazite i kako sve skupa shvaćate, je li to nužnost ili politikantstvo?
- To je naša potreba! Velika većina splitskoga puka, to znam i bez ankete, prihvaća i podržava ta nastojanja. I ja pripadam toj većini. Ostavimo sad po strani tko to predlaže, njegove razloge i nakane. Vjerojatno se one povezuju s predstojećim izborima. Mislim da se pravo politikantstvo više skriva u protivljenju takvim nastojanjima, odnosno našim potrebama.

Koliko vas je, i kako, vodilo dualističko načelo nadahnuto dijalogom baštine i suvremenosti?
- Svi smo mi baštinici života i djela naših predaka i predšasnika. I svaka je suvremenost moguća baština, ako iz toga “tijesta” uspijemo “ispeći kruh”. Razlika između baštine i suvremenosti jest u tome što je ona prva već ostvarena, oblikovala je svoje vrijeme i prostor, ona je plod, oblik i postojanje. Ovoj drugoj to tek predstoji. Mislim da u tome može uspjeti ako se dade poučiti od one starije stvarnosti. Shvaćajući tako njihov dijalog, otkrio sam u kiparstvu pravu potvrdu istine o vječnosti i ugledao njegova nepregledna prostranstva.

Koliko profesor ima razumijevanja za svoje štićenike na Umjetničkoj akademiji?
- Studenti kiparstva, kao i svi drugi studenti, moraju učiti, a ne odbaciti učenje prije negoli su ga naučili. To se, nažalost, danas na akademijama često događa, ali tome nisu krivi samo studenti, nego i profesori, učitelji koji zaboravljaju tu svoju prvotnu ulogu i obvezu, pokrivajući se nekom neodređenom otvorenošću i poštovanjem slobode učenika. S druge strane, imamo profesora koji toliko inzistiraju na knjiškim znanjima o umjetnosti da studenti počinju već na samom početku sumnjati u sve, pa i u umjetnost samu. Mojim studentima nastojim prenositi stari kiparski nauk hrabreći ih da ga dobro upoznaju, shvate, i u slobodi prihvate kao oslonac na njihovu putu. Postoji još jedan prikriveni vid negativnog odnosa prema studentima, nametljivost autoriteta, što često prati visoke godine. A lijepo je i na vrijeme upozorio pjesnik Rajmund Kunić: “Stari li tko, neka nikom ne želi ugodan bit: dovoljno neka je to, težak da ne bude on.”

IGOR BREŠAN

Onostrano i neizrecivo

•• Oltar hrvatske domovine u Zagrebu, Spomenik hrvatskoj slobodi u Čapljini, Spomenik hrvatskom branitelju u Makarskoj te spomenici papi Ivanu Pavlu II., spomenik dr. Franji Tuđmanu, Antunu pl. Mihanoviću, fra Pavlu Vučkoviću, bl. Alojziju Stepincu i Gojku Šušku. K tome, izdvojit ću, uz vratnice hvarske katedrale, još nekoliko djela sakralnog značaja: oltar hvarske katedrale, Posljednja večera u Rami i Reljef Vječne proslave u svetištu Sveta Mati Slobode u Zagrebu... - držim uspjelijim spomeničkim djelima. No, dok sam radio na spomenicima i sakralnim djelima, nisam zaboravio ni moje druge kiparske “pjesme”. Nemoguće mi je strogo dijeliti te zamišljene, različite dijelove moga kiparskog opusa. Jedno i drugo se prožima i jedno iz drugoga izvire, jer su plod jednoga duha. Iako sam nastojao i, vjerujem, dao svoj prilog obnovi sakralne umjetnosti, ipak svoje kiparstvo doživljavam kao nedjeljivu cjelinu, kao i čitavu umjetnost koja je po svojoj naravi usmjerena prema onostranome i neizrecivome, osobito umjetnost kršćanske ere koja, evo, traje do dana i sata današnjega.


Umjetnost i vjera

•• “Ključ” svoga kiparskoga govora pronašao sam davno, za vrijeme i neposredno nakon studija. Taj ključ, međutim, nije iskovan od materijalnog tvoriva, niti od estetike, nego od živog, duhovnog tvoriva koje pronalazim u svome srcu i koje potječe od vjere. Radovalo me i kad sam u malim formama skladao “kiparske stihove” i kad sam oblikovao velike spomeničke skulpture ili djela sakralnoga značaja. Ne znači to da me nikad nije obuzimala sumnja koja i umjetnika vjerno prati u njegovu radu, kao što me nije mimoišao ni pokoji dobar neuspjeh. Znajući da kiparstvo, kao ni jedna druga umjetnost, pripada javnome prostoru i “prostoru” zajedništva, u određenom času prihvatio sam taj izazov kao dužnost. Tu priliku dobio sam pozivom tadašnjeg hvarskog župnika i generalnog vikara Hvarske biskupije mons. Josipa Šantića da napravim nove, brončane vratnice hvarske katedrale. Izazov je sadržavao nerazdvojivu bit moga poziva i života – umjetnost i vjeru.


[video] => [gallery] => [extra_fields] => Array ( [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => OTVORENO   [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [2] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) ) [extra_fields_search] => * [created] => 2013-05-07 21:32:58 [created_by] => 32 [created_by_alias] => [checked_out] => 0 [checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00 [modified] => 2013-05-07 23:50:33 [modified_by] => 0 [publish_up] => 2013-05-07 23:25:00 [publish_down] => 0000-00-00 00:00:00 [trash] => 0 [access] => 1 [ordering] => 0 [featured] => 0 [featured_ordering] => 0 [image_caption] => [image_credits] => [video_caption] => [video_credits] => [hits] => 6252 [params] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( [enable_css] => 1 [jQueryHandling] => 1.8remote [backendJQueryHandling] => remote [userName] => 1 [userImage] => 1 [userDescription] => 1 [userURL] => 1 [userEmail] => 0 [userFeedLink] => 1 [userFeedIcon] => 1 [userItemCount] => 30 [userItemTitle] => 1 [userItemTitleLinked] => 1 [userItemDateCreated] => 1 [userItemImage] => 1 [userItemIntroText] => 1 [userItemCategory] => 1 [userItemTags] => 1 [userItemCommentsAnchor] => 1 [userItemReadMore] => 1 [userItemOCMPlugins] => 1 [authorsListLimit] => 61 [tagItemCount] => 61 [tagItemTitle] => 1 [tagItemTitleLinked] => 1 [tagItemDateCreated] => 1 [tagItemImage] => 1 [tagItemIntroText] => 1 [tagItemCategory] => 1 [tagItemReadMore] => 1 [tagItemExtraFields] => 1 [tagOrdering] => [tagFeedLink] => 1 [tagFeedIcon] => 1 [genericItemCount] => 61 [genericItemTitle] => 1 [genericItemTitleLinked] => 1 [genericItemDateCreated] => 1 [genericItemImage] => 1 [genericItemIntroText] => 1 [genericItemCategory] => 1 [genericItemReadMore] => 1 [genericItemExtraFields] => 1 [genericFeedLink] => 1 [genericFeedIcon] => 1 [instantArticlesLimit] => 100 [instantArticlesExtraField] => 87 [instantArticlesExtraFieldON] => 2 [instantArticlesCategoriesChildren] => 0 [instantArticlesTitle] => [instantArticlesDescription] => [mainTagCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 396 [2] => 383 [3] => 424 [4] => 250 [5] => 251 [6] => 452 [7] => 252 [8] => 477 [9] => 253 [10] => 254 [11] => 255 [12] => 483 [13] => 256 [14] => 300 [15] => 257 [16] => 258 [17] => 260 ) [relatedItemsCategoriesChildren] => 1 [mobileJsonCustomHomepage] => 0 [mobileJsonQuoteModule] => 0 [mobileJsonWeatherModule] => 0 [mobileJsonLimit] => [mobileJsonObituary] => 0 [mobileApi2Enabled] => 1 [mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles [mobileApi2ImagePrefix] => h [mobileApi2ImageSuffix] => 1280 [mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg [mobileApi2TagLimit] => 50 [mobileApi2TagOrdering] => publishUp [mobileApi2TagCategories] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101 [mobileApi2TagExcludeCategories] => Array ( [0] => 318 [1] => 323 [2] => 301 [3] => 406 [4] => 417 ) ) [mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328 ) [mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329 ) [mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327 ) [mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478 ) [mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494 ) ) [mobileApi2TagsSearchLimit] => 200 [mainFeedCategories] => Array ( [0] => 240 ) [feedLimit] => 50 [mostPopularFeedLimit] => 20 [feedItemImage] => 0 [feedImgSize] => S [feedItemIntroText] => 0 [feedTextWordLimit] => [feedItemFullText] => 1 [feedTextCharacterLimit] => 300 [feedItemSubtitle] => 1 [feedItemAuthor] => 0 [feedTtl] => 60 [feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija [feedItemTags] => 0 [feedItemVideo] => 0 [feedItemGallery] => 0 [feedItemAttachments] => 0 [feedBogusEmail] => [feedTopModules] => Array ( [0] => 105 ) [feedTopFbExcludeCategories] => Array ( [0] => 243 [1] => 353 [2] => 333 ) [introTextCleanup] => 0 [introTextCleanupExcludeTags] => [introTextCleanupTagAttr] => [fullTextCleanup] => 0 [fullTextCleanupExcludeTags] => [fullTextCleanupTagAttr] => [xssFiltering] => 0 [linkPopupWidth] => 900 [linkPopupHeight] => 600 [imagesQuality] => 100 [itemImageXS] => 100 [itemImageS] => 200 [itemImageM] => 400 [itemImageL] => 600 [itemImageXL] => 900 [itemImageGeneric] => 300 [catImageWidth] => 100 [catImageDefault] => 1 [userImageWidth] => 100 [userImageDefault] => 1 [commenterImgWidth] => 48 [onlineImageEditor] => sumopaint [imageTimestamp] => 0 [imageMemoryLimit] => [socialButtonCode] => [twitterUsername] => [facebookMetatags] => 1 [facebookImage] => Medium [comments] => 1 [commentsOrdering] => DESC [commentsLimit] => 10 [commentsFormPosition] => below [commentsPublishing] => 0 [commentsReporting] => 2 [commentsReportRecipient] => [inlineCommentsModeration] => 0 [gravatar] => 1 [antispam] => 0 [recaptchaForRegistered] => 1 [akismetForRegistered] => 1 [commentsFormNotes] => 1 [commentsFormNotesText] => [frontendEditing] => 1 [showImageTab] => 1 [showImageGalleryTab] => 1 [showVideoTab] => 1 [showExtraFieldsTab] => 1 [showAttachmentsTab] => 1 [showOCMPlugins] => 1 [sideBarDisplayFrontend] => 0 [staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr [siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr [sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr [lockingArticlesCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 424 [2] => 250 [3] => 251 [4] => 452 [5] => 252 [6] => 477 [7] => 253 [8] => 254 [9] => 255 [10] => 483 [11] => 256 [12] => 257 [13] => 258 [14] => 260 ) [lockingArticlesUnit] => YEAR [lockingArticlesQuantity] => 1 [photoGalleryExtraField] => 63 [photoGalleryExtraFieldON] => 2 [videoGalleryExtraField] => 67 [videoGalleryExtraFieldON] => 2 [tickerModules] => Array ( [0] => 408 [1] => 409 ) [gaEmail] => [mergeEditors] => 1 [sideBarDisplay] => 1 [attachmentsFolder] => [hideImportButton] => 0 [googleSearch] => 0 [googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer [OCMUserProfile] => 1 [OCMUserGroup] => 4 [redirect] => 101 [adminSearch] => simple [cookieDomain] => [gatherStatistics] => 1 [article_preview_ocm_category_id] => [taggingSystem] => 1 [lockTags] => 0 [showTagFilter] => 0 [ocmTagNorm] => 0 [ocmTagNormCase] => lower [ocmTagNormAdditionalReplacements] => [recaptcha_public_key] => marko_margeta [recaptcha_private_key] => zoey2013 [recaptcha_theme] => clean [recaptchaV2] => 1 [recaptchaOnRegistration] => 0 [akismetApiKey] => [stopForumSpam] => 0 [stopForumSpamApiKey] => [showItemsCounterAdmin] => 1 [showChildCatItems] => 1 [disableCompactOrdering] => 0 [metaDescLimit] => 150 [enforceSEFReplacements] => 0 [SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya [ocmSef] => 0 [ocmSefLabelCat] => content [ocmSefLabelTag] => tag [ocmSefLabelUser] => author [ocmSefLabelSearch] => search [ocmSefLabelDate] => date [ocmSefLabelItem] => 0 [ocmSefLabelItemCustomPrefix] => [ocmSefInsertItemId] => 1 [ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseItemTitleAlias] => 1 [ocmSefInsertCatId] => 1 [ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseCatTitleAlias] => 1 [show_page_heading] => 0 [categories] => Array ( [0] => 256 ) [exclude_from_group_by_subcategories] => 0 [menu-anchor_css] => nav__link nav__link--kultura [menu_text] => 1 [menu_show] => 1 [menu-meta_description] => Najnovije vijesti iz kulture. [menu-meta_keywords] => vijesti, zanimljivosti, film, tv, književnosti, glazba, kazalište, slikarstvo, arhitektura [secure] => 0 [page_title] => Kultura [page_description] => SiteMeta Description [page_rights] => [robots] => [inheritFrom] => 0 [num_leading_items] => 2 [num_leading_columns] => 1 [leadingImgSize] => Large [num_primary_items] => 4 [num_primary_columns] => 2 [primaryImgSize] => Medium [num_secondary_items] => 4 [num_secondary_columns] => 1 [secondaryImgSize] => Small [num_links] => 4 [num_links_columns] => 1 [linksImgSize] => XSmall [catCatalogMode] => 0 [catFeaturedItems] => 1 [catOrdering] => publishUp [catPagination] => 2 [catPaginationResults] => 1 [catTitle] => 1 [catTitleItemCounter] => 1 [catDescription] => 1 [catImage] => 1 [catFeedLink] => 0 [catFeedIcon] => 0 [subCategories] => 1 [subCatColumns] => 2 [subCatTitle] => 1 [subCatTitleItemCounter] => 1 [subCatDescription] => 1 [subCatImage] => 1 [catItemTitle] => 1 [catItemTitleLinked] => 1 [catItemFeaturedNotice] => 0 [catItemAuthor] => 1 [catItemDateCreated] => 1 [catItemRating] => 0 [catItemImage] => 1 [catItemIntroText] => 1 [catItemExtraFields] => 0 [catItemHits] => 0 [catItemCategory] => 1 [catItemTags] => 1 [catItemAttachments] => 0 [catItemAttachmentsCounter] => 0 [catItemVideo] => 0 [catItemVideoAutoPlay] => 0 [catItemImageGallery] => 0 [catItemDateModified] => 0 [catItemReadMore] => 1 [catItemCommentsAnchor] => 1 [catItemOCMPlugins] => 1 [itemDateCreated] => 1 [itemTitle] => 1 [itemFeaturedNotice] => 1 [itemAuthor] => 1 [itemFontResizer] => 1 [itemPrintButton] => 0 [itemEmailButton] => 1 [itemSocialButton] => 1 [itemVideoAnchor] => 1 [itemImageGalleryAnchor] => 1 [itemCommentsAnchor] => 1 [itemRating] => 0 [itemImage] => 1 [itemImgSize] => Large [itemImageMainCaption] => 1 [itemImageMainCredits] => 1 [itemIntroText] => 0 [itemFullText] => 1 [itemExtraFields] => 1 [itemDateModified] => 1 [itemHits] => 0 [itemCategory] => 0 [itemTags] => 1 [itemAttachments] => 1 [itemAttachmentsCounter] => 1 [itemVideo] => 1 [itemVideoAutoPlay] => 0 [itemVideoCaption] => 1 [itemVideoCredits] => 1 [itemImageGallery] => 0 [itemNavigation] => 0 [itemComments] => 1 [itemTwitterButton] => 1 [itemFacebookButton] => 1 [itemGooglePlusOneButton] => 1 [itemAuthorBlock] => 0 [itemAuthorImage] => 0 [itemAuthorDescription] => 0 [itemAuthorURL] => 0 [itemAuthorEmail] => 0 [itemAuthorLatest] => 0 [itemAuthorLatestLimit] => 5 [itemRelated] => 1 [itemRelatedLimit] => 2 [itemRelatedTitle] => 1 [itemRelatedCategory] => 1 [itemRelatedImageSize] => Small [itemRelatedIntrotext] => 0 [itemRelatedFulltext] => 0 [itemRelatedAuthor] => 0 [itemRelatedMedia] => 1 [itemRelatedImageGallery] => 1 [itemOCMPlugins] => 1 [recaptcha] => ) [initialized:protected] => 1 [separator] => . ) [metadesc] => [metadata] => robots= author= [metakey] => [plugins] => { "is_import_from_dnn": true, "incptvocmimagegalleryIGParameters": "default", "incptvocmimagegalleryocmIGposition": "OcmAfterDisplayContent", "incptvocmimagegalleryocmIGtheme": "CameraSlideshow", "incptvocmimagegalleryImages": [ "/Archive/images/2013/05/07/Kultura/968317_thumb.jpg" ], "incptvocmimagegalleryImageTitles": [ "" ], "incptvocmimagegalleryImageDescriptions": [ "" ], "incptvocmimagegalleryImageFocus": [ "50:50" ], "incptvocmimagegalleryImageDimensions": [ { "size0": "695x429" } ] } [language] => * [multi_author] => 0 [type_id] => 0 [category] => TableOCMCategory Object ( [id] => 256 [name] => Kultura [alias] => kultura [description] => [parent] => 240 [extraFieldsGroup] => 9 [published] => 1 [image] => [access] => 1 [ordering] => 18 [params] => {"inheritFrom":"0","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"1","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"1","itemRelatedLimit":"2","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"1","itemRelatedImageSize":"Small","itemRelatedIntrotext":"0","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"1","itemRelatedImageGallery":"1","itemOCMPlugins":"1"} [trash] => 0 [plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""} [language] => * [container] => 0 [container_name] => [_tbl:protected] => #__ocm_categories [_tbl_key:protected] => id [_tbl_keys:protected] => Array ( [0] => id ) [_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object ( [name] => mysqli [serverType] => mysql [connection:protected] => mysqli Object ( [affected_rows] => 38 [client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $ [client_version] => 50012 [connect_errno] => 0 [connect_error] => [errno] => 0 [error] => [error_list] => Array ( ) [field_count] => 3 [host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP [info] => [insert_id] => 0 [server_info] => 5.5.30 [server_version] => 50530 [stat] => Uptime: 38033391 Threads: 3 Questions: 7076579080 Slow queries: 3295952 [sqlstate] => 00000 [protocol_version] => 10 [thread_id] => 607806739 [warning_count] => 0 ) [nameQuote:protected] => ` [nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00 [_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb [count:protected] => 49 [cursor:protected] => [debug:protected] => [limit:protected] => 0 [log:protected] => Array ( ) [timings:protected] => Array ( ) [callStacks:protected] => Array ( ) [offset:protected] => 0 [options:protected] => Array ( [driver] => mysqli_exabyte [host] => 127.0.0.1 [user] => proxy_user_front01 [password] => Y2AfBGoJRKhS9HNdMJ [database] => sdproductiondb [prefix] => sk_ [select] => 1 [port] => 6033 [socket] => ) [sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1 [tablePrefix:protected] => sk_ [utf:protected] => 1 [utf8mb4:protected] => 1 [errorNum:protected] => 0 [errorMsg:protected] => [transactionDepth:protected] => 0 [disconnectHandlers:protected] => Array ( ) [ocmConfig] => Array ( ) ) [_trackAssets:protected] => [_rules:protected] => [_locked:protected] => [_autoincrement:protected] => 1 [_observers:protected] => JObserverUpdater Object ( [aliases:protected] => Array ( ) [observers:protected] => Array ( ) [doCallObservers:protected] => 1 ) [_columnAlias:protected] => Array ( ) [_jsonEncode:protected] => Array ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [year_lookup] => 0 [link] => /kultura ) [additional_categories] => Array ( ) [link] => /kultura/kuzma-kovacic-protivljenje-krizu-na-marjanu-je-politikantstvo-200717 [printLink] => /kultura/kuzma-kovacic-protivljenje-krizu-na-marjanu-je-politikantstvo-200717?tmpl=component&print=1 [tags] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 175364 [name] => kuzmakovačić [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => kuzmakovacic [link] => /tag/kuzmakovacic ) [1] => stdClass Object ( [id] => 175968 [name] => križnamarjanu [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => kriznamarjanu [link] => /tag/kriznamarjanu ) ) [imageXSmall] => [imageSmall] => [imageMedium] => [imageLarge] => [imageXLarge] => [extraFields] => stdClass Object ( [SuperscriptTitle] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => OTVORENO   [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [premium_content] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) ) [attachments] => Array ( ) [cleanTitle] => Kuzma Kovačić: Protivljenje križu na Marjanu je politikantstvo [num_of_authors] => 0 [author] => Joomla\CMS\User\User Object ( [isRoot:protected] => [id] => [name] => [username] => [email] => [password] => [password_clear] => [block] => [sendEmail] => [registerDate] => [lastvisitDate] => [activation] => [params] => [groups] => Array ( ) [guest] => 1 [lastResetTime] => [resetCount] => [requireReset] => [_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( ) [initialized:protected] => [separator] => . ) [_authGroups:protected] => [_authLevels:protected] => [_authActions:protected] => [_errorMsg:protected] => [userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [link] => /autor/2024-05-10-16-21-50-32 [profile] => Joomla\CMS\Object\CMSObject Object ( [_errors:protected] => Array ( ) [gender] => ) [avatar] => /components/com_ocm/images/placeholder/user.png ) [numOfComments] => 0 [mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2013/05/07/Kultura/968317_thumb.jpg [galleryCount] => 1 [hasImage] => 1 [mainImageAuthor] => [mainImageDesc] => [popup_gallery] => Array ( [0] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2013/05/07/Kultura/968317_thumb.jpg [title] => ) ) [bgPosition] => [text] => {OCMSplitter}Kipar Kuzma Kovačić, profesor na Umjetničkoj akademiji u Splitu, sa statusom suradnika HAZU, ovih se dana Zagrebu predstavlja velikom retrospektivom, ali i monografijom iz pera Milana Bešlića koja bilježi sve referentne umjetnikove faze. S Kuzmom se uistinu uvijek dade o svemu razgovarati, o životu i djelu, ali i društvenoj zbilji i umjetnosti kroza nju, o opusu koji se legitimira i sakralnim i profanim, o zabludama i spekulacijama oko javnih spomenika, “državnom umjetniku”...

O svemu pomalo, razgovaramo u predvečerje splitske retrospektive u Galeriji umjetnina zakazane za 17. lipnja.

Što sugerira zagrebačka retrospektiva - panoramski pregled ili nit vodilju koja vas je kreativno tresla i provocirala?
- Izložba predstavlja moj cjelokupni kiparski opus koji se prostire na dva glavna polja te osobite, drevne i uvijek mlade umjetnosti – polja intimnog i polja javnog kiparskog izričaja i djelovanja. Dakako, nisu izložena sva djela jer nisu ni mogla sva biti izložena, ali nije ni preskočen ni zapostavljen nijedan vid, ni područje toga višedesetljetnog nastojanja. A rekao bih da se izložbom proteže ona nit vodilja koja svjedoči o stvarnom doprinosu hrvatskom kiparstvu, uočenoj oblikovnoj posebnosti, pače, o stalnom nastojanju na obrani i obnovi kiparske umjetnosti - onako kako sam to doživio i razumio i onako kako sam u kipovima to potvrdio.

Kakva je filozofija kipara Kuzme Kovačića, poštuje li diktat materijala, nastoji mu li se prilagoditi, koliko je tradicija interpolirana u suvremenoj formi?
- Kiparska filozofija, kako je nazivate, stoji zaista samo u ovome: kako spojiti dvije plohe. S te dvije plohe, ako su dobro spojene, na koje se vezuju i ostale, može se opjevati sva zbilja, sav svijet, prostor i vrijeme, izgovoriti svi doživljaji – sve povijesne i životne okomice i horizontale, radosti i žalosti, vjera i sumnja. Dakle, doživljaj i njegov oblik! Budući da je kiparstvo umjetnost tijela i tvoriva, tvoriva koje transcendira u duhovnu stvarnost, prevažna je njegova prisutnost u stvaralačkom činu i ono je glavni ključ, tj. ključanica toga prijelaza. Da bi taj čin bio moguć, valja se kretati stazama kojima su prolazili naši prethodnici, što znači da treba poznavati i poštovati tradiciju. U suprotnom, iznenada ostanemo u bespuću, sami i nitko ne čuje naš glas. Ako ga netko i uzmogne čuti, ne razumije ga i straši se. Ne mislim da nije dobro ići i tim drugim stazama obraslim travom i jedva prohodnim, ali na kraju ipak moramo stići do ljudi.

Osmislili ste čitav niz državnih obilježja, od Medvedgrada, kune... “zavist” kolega htjela vas je etiketirati “državnim umjetnikom”?

- Zar nije, naime, pravi državni umjetnik onaj koji od države prima novčanu i svaku drugu potporu za svoj umjetnički, i to “slobodni” rad? Takve potpore, za razliku od onih koji ih redovito primaju, a druge nazivaju spomenutim imenom, nikad nisam imao. Drugi dio odgovora odnosi se na način djelovanja kipara i same kiparske umjetnosti. Kiparstvo je naglašeno umjetnost javne komunikacije i u tome ga ne može ni jedna druga zamijeniti, a kipar je “komunikator”. Stoga on nužno svojim javnim, posebno spomeničkim djelima, “izgovara” i posreduje vrijednosti cijele zajednice, prvenstveno one narodne kojoj je, u našem slučaju, srećom, okvir – država. Zahvalnost, u ovom slučaju prema braniteljima domovine i utemeljiteljima današnje hrvatske države, prva je vrijednost koju treba posredovati i ja sam to činio. Oni naši stvarni državni umjetnici to nikad ne čine jer su uvijek bili sluge protunarodnih režima kao što je bio jugoslavensko-komunistički, a oni “inozemni” pripadali su osvajačkim, okupacijskim državama i dvorovima, što Hrvatska nikad nije bila.

Splićanin u vlastitu gradu nema realiziran ni jedan spomenik, zar ne? Je li to moguće? Što je u pitanju? Inače, niz realizacija s javnim skulpturama i spomen-obilježjima u gradu obično završava odugovlačenjima, upletanjima struke, političara, namještanjima. Koja je dijagnoza takova “bolesnog” stanja?

- Split ne njeguje vlastito pamćenje iako bi imao što pamtiti. Ne njeguje ni svoj javni prostor. Ne samo da od Meštrovića naovamo nije mnogo napravljeno na tome polju, nego nema ni drugih oblika takvoga nastojanja. Pojavljivale su se neke zamisli i pokretali natječaji za spomenike, ali sve se to izjalovilo. I sam sam sudjelovao u nekim od tih i sve bi završilo drugom nagradom! Ne bih o tome, ali želio bih progovoriti o pitanju kiparskih natječaja, o odnosu raspisivača prema natjecateljima i cilju natječaja. Ono što ću reći ne odnosi se samo na Split, nego na čitavu Hrvatsku. Ti natječaji “oblikovani” su tako da se kipar u nedostojno prekratkom roku mora više brinuti kako prikupiti potvrde da uopće jest kipar, da nije uhićivan i zatvaran, kako riješiti pitanje tzv. infrastrukture, kanalizacije i sličnog, negoli o samom kiparskom djelu. Ne znam kako kipari to još trpe, tu samovolju i “neznanje”. I čemu uopće tako nepristojni natječaji?

Spomenik Tuđmanu i Kerumov križ, kako im vi prilazite i kako sve skupa shvaćate, je li to nužnost ili politikantstvo?
- To je naša potreba! Velika većina splitskoga puka, to znam i bez ankete, prihvaća i podržava ta nastojanja. I ja pripadam toj većini. Ostavimo sad po strani tko to predlaže, njegove razloge i nakane. Vjerojatno se one povezuju s predstojećim izborima. Mislim da se pravo politikantstvo više skriva u protivljenju takvim nastojanjima, odnosno našim potrebama.

Koliko vas je, i kako, vodilo dualističko načelo nadahnuto dijalogom baštine i suvremenosti?
- Svi smo mi baštinici života i djela naših predaka i predšasnika. I svaka je suvremenost moguća baština, ako iz toga “tijesta” uspijemo “ispeći kruh”. Razlika između baštine i suvremenosti jest u tome što je ona prva već ostvarena, oblikovala je svoje vrijeme i prostor, ona je plod, oblik i postojanje. Ovoj drugoj to tek predstoji. Mislim da u tome može uspjeti ako se dade poučiti od one starije stvarnosti. Shvaćajući tako njihov dijalog, otkrio sam u kiparstvu pravu potvrdu istine o vječnosti i ugledao njegova nepregledna prostranstva.

Koliko profesor ima razumijevanja za svoje štićenike na Umjetničkoj akademiji?
- Studenti kiparstva, kao i svi drugi studenti, moraju učiti, a ne odbaciti učenje prije negoli su ga naučili. To se, nažalost, danas na akademijama često događa, ali tome nisu krivi samo studenti, nego i profesori, učitelji koji zaboravljaju tu svoju prvotnu ulogu i obvezu, pokrivajući se nekom neodređenom otvorenošću i poštovanjem slobode učenika. S druge strane, imamo profesora koji toliko inzistiraju na knjiškim znanjima o umjetnosti da studenti počinju već na samom početku sumnjati u sve, pa i u umjetnost samu. Mojim studentima nastojim prenositi stari kiparski nauk hrabreći ih da ga dobro upoznaju, shvate, i u slobodi prihvate kao oslonac na njihovu putu. Postoji još jedan prikriveni vid negativnog odnosa prema studentima, nametljivost autoriteta, što često prati visoke godine. A lijepo je i na vrijeme upozorio pjesnik Rajmund Kunić: “Stari li tko, neka nikom ne želi ugodan bit: dovoljno neka je to, težak da ne bude on.”

IGOR BREŠAN

Onostrano i neizrecivo

•• Oltar hrvatske domovine u Zagrebu, Spomenik hrvatskoj slobodi u Čapljini, Spomenik hrvatskom branitelju u Makarskoj te spomenici papi Ivanu Pavlu II., spomenik dr. Franji Tuđmanu, Antunu pl. Mihanoviću, fra Pavlu Vučkoviću, bl. Alojziju Stepincu i Gojku Šušku. K tome, izdvojit ću, uz vratnice hvarske katedrale, još nekoliko djela sakralnog značaja: oltar hvarske katedrale, Posljednja večera u Rami i Reljef Vječne proslave u svetištu Sveta Mati Slobode u Zagrebu... - držim uspjelijim spomeničkim djelima. No, dok sam radio na spomenicima i sakralnim djelima, nisam zaboravio ni moje druge kiparske “pjesme”. Nemoguće mi je strogo dijeliti te zamišljene, različite dijelove moga kiparskog opusa. Jedno i drugo se prožima i jedno iz drugoga izvire, jer su plod jednoga duha. Iako sam nastojao i, vjerujem, dao svoj prilog obnovi sakralne umjetnosti, ipak svoje kiparstvo doživljavam kao nedjeljivu cjelinu, kao i čitavu umjetnost koja je po svojoj naravi usmjerena prema onostranome i neizrecivome, osobito umjetnost kršćanske ere koja, evo, traje do dana i sata današnjega.


Umjetnost i vjera

•• “Ključ” svoga kiparskoga govora pronašao sam davno, za vrijeme i neposredno nakon studija. Taj ključ, međutim, nije iskovan od materijalnog tvoriva, niti od estetike, nego od živog, duhovnog tvoriva koje pronalazim u svome srcu i koje potječe od vjere. Radovalo me i kad sam u malim formama skladao “kiparske stihove” i kad sam oblikovao velike spomeničke skulpture ili djela sakralnoga značaja. Ne znači to da me nikad nije obuzimala sumnja koja i umjetnika vjerno prati u njegovu radu, kao što me nije mimoišao ni pokoji dobar neuspjeh. Znajući da kiparstvo, kao ni jedna druga umjetnost, pripada javnome prostoru i “prostoru” zajedništva, u određenom času prihvatio sam taj izazov kao dužnost. Tu priliku dobio sam pozivom tadašnjeg hvarskog župnika i generalnog vikara Hvarske biskupije mons. Josipa Šantića da napravim nove, brončane vratnice hvarske katedrale. Izazov je sadržavao nerazdvojivu bit moga poziva i života – umjetnost i vjeru.


[event] => stdClass Object ( [BeforeDisplay] => [AfterDisplay] => [AfterDisplayTitle] => [BeforeDisplayContent] => [AfterDisplayContent] => [OCMBeforeDisplay] => [OCMAfterDisplay] => [OCMAfterDisplayTitle] => [OCMBeforeDisplayContent] => [OCMAfterDisplayContent] =>

[OCMUserDisplay] => [OCMCommentsCounter] => [OCMCommentsBlock] => ) [jcfields] => Array ( ) [image] => [imageWidth] => 600 [comments] => Array ( ) [absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/kultura/kuzma-kovacic-protivljenje-krizu-na-marjanu-je-politikantstvo-200717 [emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=5877aaf295825650809ea2e2d111b8d856b0ea0f [twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Kuzma+Kova%C4%8Di%C4%87%3A+Protivljenje+kri%C5%BEu+na+Marjanu+je+politikantstvo+&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fkultura%2Fkuzma-kovacic-protivljenje-krizu-na-marjanu-je-politikantstvo-200717 [socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fkultura%2Fkuzma-kovacic-protivljenje-krizu-na-marjanu-je-politikantstvo-200717 )
Array ( [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => OTVORENO   [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [2] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) )
StoryEditorOCM
KulturaOTVORENO  

Kuzma Kovačić: Protivljenje križu na Marjanu je politikantstvo

Piše PSD.
8. svibnja 2013. - 01:25
Kipar Kuzma Kovačić, profesor na Umjetničkoj akademiji u Splitu, sa statusom suradnika HAZU, ovih se dana Zagrebu predstavlja velikom retrospektivom, ali i monografijom iz pera Milana Bešlića koja bilježi sve referentne umjetnikove faze. S Kuzmom se uistinu uvijek dade o svemu razgovarati, o životu i djelu, ali i društvenoj zbilji i umjetnosti kroza nju, o opusu koji se legitimira i sakralnim i profanim, o zabludama i spekulacijama oko javnih spomenika, “državnom umjetniku”...

Onostrano i neizrecivo

•• Oltar hrvatske domovine u Zagrebu, Spomenik hrvatskoj slobodi u Čapljini, Spomenik hrvatskom branitelju u Makarskoj te spomenici papi Ivanu Pavlu II., spomenik dr. Franji Tuđmanu, Antunu pl. Mihanoviću, fr...

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
10. svibanj 2024 18:21