Knjiga "Drvo", antološka zbirka tekstova 26 domaćih pisaca nadahnutih pjesmama Zlatana Stipišića Gibonnija, objavljena u izdanju Ljevaka, predstavljena je u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u petak.
Pjesme jednoga od najpoznatijih kantautora u Hrvatskoj i regiji, koji se nametnuo kao "najlirskija i najliterarnija umjetnička pojava" u pop- i rock-glazbi uopće, prema riječima izdavača, obilježavaju emocije koje proizlaze iz intimne ljudske priče.
Gibonnijeve pjesme stvaraju suptilnu atmosferu u kojoj se slušatelji prepoznaju, uz glazbu koja je mješavina rocka, mediteranske šansone i kantautorstva. Pisci tekstova zbirke također su iskusni umjetnici, a njihove su priče intimna korespondencija između njih i Gibonnija - neki su pisci napisali prozne verzije Đibinih pjesama, a drugi su lirski nadograđivali neki njegov umjetnički motiv.
Zlatan Stipišić kazao je da je ta zbirka za njega "povratak na početne postavke".
"Što smo dalje od moje prve, početne ideje, to bolje", istaknuo je te naglasio da u tekstovima nikada nije želio pametovati, kao i da ga nikada nisu zanimale činjenice.
"U pjesmi se prepuštam nečemu čemu nema opravdanja. To je zaumno – ja ne znam čemu pjesma mene vodi. Da znam, to bi bio klišej", kazao je.
Jedna od autorica, Staša Aras, rekla je da je njezina priča iz zbirke nastala kao nadogradnja iz inspiracije Gibonnijem.
"Moja priča i pjesma ne mogu se doslovno povezati – ona je iz nje proizašla nekom slobodom", kazala je.
Gibonni je "pjevač priča"
Gibonni je "pjevač priča" o čijem glasu slušatelj ne razmišlja puno, već o tome da "s minimumom sredstava postiže maksimum priče", kazao je pisac Miljenko Jergović na predstavljanju, a urednik Đorđe Matić kazao je da je Gibonnni "promijenio pravila kako se pišu tekstovi", spomenuvši da je pjevač popularizirao neke dalmatinske izraze koji ostatku populacije Hrvatske ranije nisu bili razumljivi.
"Riječi kojima piše razumiju se, a Gibonni je proširio taj leksik. On je pjesnik opće prakse”, kazao je Matić na predstavljanju.
Stipišić se osvrnuo i na kritike koje govore da su njegovi tekstovi "patetični", kazavši da, iako se na početku toga sramio, kasnije je naučio da se radi o kulturološkim razlikama.
"Kritizirali su me da sam patetičan, pa je moje tekstove pročitao prijatelj iz Venezuele, i kazao da to nije patetično, i da oni tako pišu novinske članke. I tako sam shvatio da je to stvar kulture - ne može isti tekst napisati novinar na Malti i novinar u Birminghamu – jedan gleda u more, a drugi u dimnjake”, našalio se.
Među 26 autora su i Pavao Pavličić, Miljenko Jergović, Kristian Novak, Marina Vujčić, Ivana Šojat, Zoran Predin, Julijana Matanović, Korana Svilar, Magdalena Blažević, Lidija Deduš, Tanja Mravak i drugi.
Urednik i priređivač zbirke Đorđe Matić, pripovjedač je, esejist i glazbenik. Objavio je više knjiga poezije, proze i esejistike, urednik je "Leksikona YU mitologije" te nekoliko knjiga publicistike, kao i studija iz polja povijesnih znanosti. Prevodi s engleskog, talijanskog i nizozemskog jezika. Član je Hrvatskog društva pisaca, Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika, SKD Prosvjeta i SPD Privrednik. Za roman Niotkuda s ljubavlju 2024. dodijeljena mu je nagrada Momo Kapor.
Kourednica izdanja je Ana Brnardić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....