StoryEditor
KnjiževnostDekameron danas

Deset urednica i urednika ‘Frakture’ počelo pripovijedati priče o knjigama, započeo Seid Serdarević s ‘Najboljim dobom našeg života’

Piše PSD.
25. ožujka 2020. - 10:21
Seid Serdarević sa Scuratijevom knjigom, prvom u nizuFraktura

U obilju dobrih kulturnih vijesti koji se tiču koronavirusa, gdje se nude popusti na knjige, besplatno gledanje filmova i kazališnih predstava te razgledavanje izložbi, gotovo svaki dan pojavi se još nešto što samoizolaciju čini lakšom. Takav potez ovoga dana, prema Zaprešiću i svijetu, povukla je “Fraktura”.

Ona je od jučer započela “Frakturin Dekameron” u kojem će u danima koji slijede ispripovijedati deset priča o knjigama. Priče će pripovijedati urednice i urednici, zaposlenici “Frakture”.

Kako je i red, niz započinje glavni urednik Seid Serdarević, koji logično povlači paralelu akcije s Boccacciovim “Dekameronom”, u kojem je desetero djevojaka i mladića okupljenih u jednoj vili u okolici Firence započelo svoju avanturu pričanja priča.

Serdarevićeva je priča o knjizi “Najbolje doba našeg života” Antonija Scuratija. Knjigu je prije dvije godine objavila upravo “Fraktura”, baš kao i i Scuratijeve romane “Nevjerni otac” i “Dijete koje je sanjalo kraj svijeta”.

Seid Serdarević ovako je obrazložio svoj izbor:

– Jedna od najhrabrijih osoba o kojima sam mogao čitati jest Leone Ginzburg, pisac, prevoditelj, urednik, izdavač, profesor – čovjek koji je u teškim vremenima bujanja talijanskog fašizma smogao snage da kaže “ne”, glasno, jednostavno, hrabro, ne pognuvši glavu.

Intelektualac koji je postao simbolom pokreta otpora, a sudbina njegove obitelji, voljene žene Natalije i djece, figura je od koje možemo puno toga shvatiti. Ta je osoba bila inspiracijom jednom od najboljih suvremenih talijanskih pisaca Antoniju Scuratiju, dobitniku nagrade “Strega”, da napiše svoj fantastičan roman “Najbolje doba našeg života”, u kojem vješto, bešavno prati sudbinu Ginzburgovih, ali i svoje obitelji. Dviju obitelji koje imaju svoje radosti, zaljubljivanja, rođenja, smrti u vrijeme nenaklonjenom životu, u vrijeme fašizma i terora protiv različitih.

“Najbolje doba našeg života” u briljantnom prijevodu Ane Badurine knjiga je koja pokazuje da svi mi živimo život dostajan priče, da se svatko u svoje doba i na svoj način nosi s teškim vremenima i nepopularnim odlukama, ali jednako tako da je život potrebno živjeti otvoreno, beskompromisno, s empatijom i brigom za svoje voljene i sve ostale. No da to ne znači povinovati se nepravdi i teroru, već boriti se protiv njih mirno i na svoj način – ne nužno s oružjem u ruci. Stoga zapitajmo se je li najbolje doba našeg života možda baš sada. Priča o Ginzbrugovima s jedne strane i Scuratijevima s druge priča je o Italiji, Europi i svijetu dvadesetog stoljeća koja nam je najbolji putokaz za priču o Italiji, Hrvatskoj, Europi i svijetu današnjice.

Serdarević s literarnim uvidom objašnjava da je aktualna pandemija slična onoj na izmaku Velikoga rata, a prije toga takve su pandemije zahvaćale svijet redovito od starogrčkih vremena.

– Vrijeme prisilne izolacije, vrijeme otkazivanja svih kulturnih događanja, zatvaranja restorana i kafića možda je prava prigoda da zastanemo i pokušamo, svatko sam za sebe, postaviti prioritete koje smo negdje u digitalno doba pogubili. Zanimljivo je da sada naglo počinjemo cijeniti dostignuća 20. stoljeća: javno zdravstvo, solidarnost, pobjede ostvarene zajedništvom. No isto tako da vidimo sve pradavne atavizme i strahove zatomljene u nama, strahove koje je tako dobro opisao francuski povjesničar Jean Delumeau u svom kapitalnom djelu “Strah na Zapadu”. Nažalost, ovaj je genij preminuo početkom ove godine pa nije mogao vidjeti kako se sve ono o čemu je pisao preslikava na današnju situaciju – zatvaranje granica, strah od drugih, stranaca – zaključuje Serdarević.•

#FRAKTURA#SEID SERDAREVIĆ#ANTONIO SCURATI#KORONAVIRUS ČITANJE

Izdvojeno

02. srpanj 2020 22:09