U Klovićevim dvorima do početka ožujka iduće godine traje izložba posvećena jednom od najznačajnijih umjetničkih kolektiva u povijesti hrvatske likovne umjetnosti.
Riječ je o Udruženju umjetnika Zemlja”, koje je u svega nekoliko godina svoga djelovanja, od 1929. do 1935., kad je zabranjeno, mijenjalo likovnu, ali i društvenu scenu te shvaćanje pozicije umjetnosti. Njihov moto, koji je formulirao Drago Ibler, jedan od utemeljitelja Zemlje, bio je “Umjetnost i život su jedno”, a upravo taj slogan je i u naslovu izložbe u Klovićevim dvorima.
– Bila je to organizirana umjetnička mreža s lijevom političkom orijentacijom i izrazito društveno angažiranom motivacijom, koja je težila promjeni dominantnih društvenih vrijednosti uspostavljanjem novih, jasno artikuliranih umjetničkih strategija kao produkta kolektivnog djelovanja – kaže Petar Prelog, autor izložbe.
– Kritika suvremenog društva na motivskoj se razini temeljila ponajprije kroz vizualnu interpretaciju mnogih problema suvremene urbane i ruralne svakodnevice.
S druge strane, djelovanje Zemlje pripadalo je i domeni kulturnog nacionalizma jer je jedan od važnih programskih ciljeva bio stvaranje nacionalnog umjetničkog izraza, onoga koji svojim obilježjima treba biti autohton, specifičan i nezavisan od glavnih strujanja tadašnje europske umjetnosti.
Riječ je o sveobuhvatnom društvenom i kulturnom projektu koji je nastojao likovno opismeniti i najsiromašnije slojeve društva te istodobno izmijeniti profil publike koju je do tada činio isključivo građanski društveni sloj. Produkti djelovanja protagonista Zemlje bili su raznoliki: od crteža i slika do urbanističkih projekata.
Posebna je pozornost usmjeravana na pučke umjetničke izričaje, od pučkoga graditeljstva do slikarstva seljaka, a problem formulacije likovnog izraza s nacionalnim karakteristikama nije, posebice u Zemljinoj važnoj arhitektonskoj dionici, u potpunosti zatvorio poglede prema suvremenim zbivanjima u europskim umjetničkim središtima.
Štoviše, arhitektura Zemlje svojim je obilježjima bila u skladu sa suvremenim naprednim europskim arhitektonskim tendencijama – dodaje Prelog.
– Iako je djelovanje Udruženja umjetnika Zemlja pretpostavljalo homogenost u svakom smislu, pokazalo se da je riječ o iznimno heterogenoj grupaciji, kako na poetičkoj razini, tako i na onoj ideološkoj – kaže Petar Prelog.
– Zemljini ciljevi bili su nedvojbeno plemeniti: željelo se izmijeniti kapitalističko društvo s velikim brojem siromašnih i obespravljenih ljudi, približiti se tom zapostavljenom društvenom sloju tematizirajući njegovu životnu svakodnevicu, aktivno ga uključiti putem umjetničkog stvaralaštva u društveni život te unaprijediti načine njegova stanovanja u gradu i na selu – kaže Prelog o izložbi, koja je otvorena 28. studenoga, a moći će se pogledati do 1. ožujka 2020. godine. •
U Klovićevim dvorima, u čast 90 godina od osnutka “Zemlje”, izložena su djela Krste Hegedušića, ideologa, pokretača i autora “Zemljina” programa, Lea Juneka, Otona Postružnika, Marijana Detonija, Đure Tiljka, Omera Mujadžića, Ivana Tabakovića, Vinka Grdana, Kamila Ružičke, Ede Kovačevića, Kamila Tompe, Ernesta Tomaševića, Željka Hegedušića, Ivana Generalića, Franje Mraza, Vilima Svečnjaka, Fedora Vaića, Antuna Mezdjića, Branke Frangeš Hegedušić, Petra Smajića, Vanje Radauša, Drage Iblera, autora manifesta i predsjednika Udruženja, Drage Galića, Stjepana Gomboša, Mladena Kauzlarića, Lavoslava Horvata, Stjepana Planića, Zdenka Strižića i arhitekata Radne grupe Zagreb.