U Klovićevim dvorima do početka ožujka iduće godine traje izložba posvećena jednom od najznačajnijih umjetničkih kolektiva u povijesti hrvatske likovne umjetnosti.

Riječ je o Udruženju umjetnika Zemlja”, koje je u svega nekoliko godina svoga djelovanja, od 1929. do 1935., kad je zabranjeno, mijenjalo likovnu, ali i društvenu scenu te shvaćanje pozicije umjetnosti. Njihov moto, koji je formulirao Drago Ibler, jedan od utemeljitelja Zemlje, bio je “Umjetnost i život su jedno”, a upravo taj slogan je i u naslovu izložbe u Klovićevim dvorima.

– Bila je to organizirana umjetnička mreža s lijevom političkom orijentacijom i izrazito društveno angažiranom motivacijom, koja je težila promjeni dominantnih društvenih vrijednosti uspostavljanjem novih, jasno artikuliranih umjetničkih strategija kao produkta kolektivnog djelovanja – kaže Petar Prelog, autor izložbe.

– Kritika suvremenog društva na motivskoj se razini temeljila ponajprije kroz vizualnu interpretaciju mnogih problema suvremene urbane i ruralne svakodnevice.

S druge strane, djelovanje Zemlje pripadalo je i domeni kulturnog nacionalizma jer je jedan od važnih programskih ciljeva bio stvaranje nacionalnog umjetničkog izraza, onoga koji svojim obilježjima treba biti autohton, specifičan i nezavisan od glavnih strujanja tadašnje europske umjetnosti.

Riječ je o sveobuhvatnom društvenom i kulturnom projektu koji je nastojao likovno opismeniti i najsiromašnije slojeve društva te istodobno izmijeniti profil publike koju je do tada činio isključivo građanski društveni sloj. Produkti djelovanja protagonista Zemlje bili su raznoliki: od crteža i slika do urbanističkih projekata.

Posebna je pozornost usmjeravana na pučke umjetničke izričaje, od pučkoga graditeljstva do slikarstva seljaka, a problem formulacije likovnog izraza s nacionalnim karakteristikama nije, posebice u Zemljinoj važnoj arhitektonskoj dionici, u potpunosti zatvorio poglede prema suvremenim zbivanjima u europskim umjetničkim središtima.

Štoviše, arhitektura Zemlje svojim je obilježjima bila u skladu sa suvremenim naprednim europskim arhitektonskim tendencijama – dodaje Prelog.

– Iako je djelovanje Udruženja umjetnika Zemlja pretpostavljalo homogenost u svakom smislu, pokazalo se da je riječ o iznimno heterogenoj grupaciji, kako na poetičkoj razini, tako i na onoj ideološkoj – kaže Petar Prelog.

– Zemljini ciljevi bili su nedvojbeno plemeniti: željelo se izmijeniti kapitalističko društvo s velikim brojem siromašnih i obespravljenih ljudi, približiti se tom zapostavljenom društvenom sloju tematizirajući njegovu životnu svakodnevicu, aktivno ga uključiti putem umjetničkog stvaralaštva u društveni život te unaprijediti načine njegova stanovanja u gradu i na selu – kaže Prelog o izložbi, koja je otvorena 28. studenoga, a moći će se pogledati do 1. ožujka 2020. godine. •