Autorska večer Ante Grgina naziv je koncerta koju će Orkestar HNK Split i solisti, pod ravnanjem maestra Ive Lipanovića, održati u petak 11. ožujka s početkom u 20 sati.
Na programu koncerta pet je djela uglednog skladatelja i klarinetista Ante Grgina. "L'unica sinfonia", jedina simfonija u autorovom opusu bit će praizvedeno ovom prilikom.
Stvaralaštvo skladatelja i klarinetista Ante Grgina (1945.) sadrži skladbe različitih žanrova, od solističke i komorne do koncertntne glazbe, obuhvaćajući širok spektar raspoloženja, od nostalgije i liričnosti pa do zaigranog, vedrog izričaja.
Njegova glazba, često gotovo filmski evokativna, počiva na sjajnom tretmanu solističkog instrumenta, te upečatljivim temama, koje dugo ostaju u uhu.
Iako je skladao za različite instrumente, najvažnija su ostvarenja koja je dao za svoj instrument, klarinet.
U petak su tako na programu "L'unica sinfonia" (Jedina simfonija) gdje kao solistica nastupa sopranistica Antonija Teskera,
"Little story" (Mala priča) za flautu i gudače uz flautisticu Andreu Jelavić, "Varijacije na temu čardaša za klarinet i orkestar " s klarinetistom Antom Jelinčićem, "Laura" – Fantazija za trubu i orkestar, gdje je solist Lenko Markusović na trubi te
"Concertino za sopran saksofon i orkestar" uz saksofonista Gordana Tudora.
I ovaj koncert, kao i neki drugi programi, planiran je pa odgađan dva puta, a ideja da se održi stara je nekoliko godina, kazao je maestro Lipanović. Grginovu glazbu nazvao je atraktivnom, očaravajućom, revijskom s elementima jazza.
- Grgin je veseo i energičan glazbenik što se itekako čuje u njegovim kompozicijama, a posebnu energiju izvedbama dat će mladi glazbenici, napomenuo je ravnatej opere mo. Jure Bučević.
Svi solisti su iznimno zadovoljni zbog nastupa - okarakterizirali su Grginove skladbe kao opuštajuće i osvježavajuće a Gordan Tudor prisjeto se kako je još kao student čuo Grginovu glazbu i dao se u potragu za notama a nije ni znao tko je autor.
Sam Grgin veli da mu je skladanje - hobi.
Rođen je u Kaštel Novom, osnovnu i srednju glazbenu školu pohađao je u Splitu, učeći klavir, a potom klarinet, te otišao na studij u Beograd, gdje je studirao u klasi renomiranog klarinetista Bruna Bruna.
Glazbenu akademiju u Beogradu završava 1969., a poslijediplomski studij 1972. godine,s najvišim ocjenama. Još kao student sudjelovao je na prestižnim međunarodnim natjecanjima u Ženevi, Münchenu i Pragu, kao i na natjecanju Jeunesse Musicale u Beogradu 1970., osvojivši drugu nagradu.
Od kraja šezdesetih godina prošlog stoljeća počinje graditi iznimnu izvođačku karijeru.
Brzo je prepoznat i na međunarodnoj sceni kao vrhunski virtuoz svog instrumenta. Nastupa u prvom redu kao solist, ali i kao komorni i orkestralni glazbenik, svirajući prvi klarinet Beogradske filharmonije. Osim nastupa s različitim srpskim i inozemnim orkestrima, član je i ansambala za novu glazbu.
Od 1995. predaje klarinet na Fakultetu glazbene umjetnosti u Beogradu, te na Fakultetu umjetnosti u Nišu. Njegovi studenti dobitnici su brojnih nagrada na uglednim natjecanjima. Sada je u mirovini, a u Kaštelima redovito provodi ljeta.
- Četrdeset godina sam svirao u filharmoniji, a dvadeset godina, paralelno, bio profesor na glazbenoj akademiji. Inače, s prvim nastupima počeo sam jako rano, još kao srednjoškolac i to na plesnjaku, na terasi splitskog hotela Park.
Još prije pojave Beatlesa, bilo mi je petnaestak godina. Bili su tu i Đeki Srbljenović, Edi Radosavljević... nije mogao nastupati bilo tko. Nabavljali smo ploče, note sa San Rema, "skidali" skladbe s radija - prisjeća se Grgin.
O skladanju govori kao o hobiju jer se primarno drži izvođačem, a ipak su njegova djela izvodili i izvode najugledniji glazbenici i poznata su u svijetu. Najradije je pisao za puhače - čak osam sonata. Sam će reći da su njegovi radovi nastali pod utjecajem swinga, mediteranske melodike i balkanskih ritmova - a sve to ukomponirano u klasičnu formu.
"Jedina simfonija" koja će biti praizvedena u Splitu prerada je jednog ranijeg djela, starog nekoliko godina. Sada joj je dopisao i četvrti stavak.
- Divan sopran Antonije Teskere itekako će obogatiti simfoniju. Ona izvodi vokalizu, odnosno, pjeva bez teksta, a njen glas ponaša se kao glazbeni instrment, zaključuje Grgin.