Vrijeme je ispita za studente, a na Glazbenom odjelu splitske Umjetničke akademije prvi put su na testovima znanja i polaznici kolegija za – klapsko pjevanje.
Da, klapska pjesma, a capella napjev specifičan za naše podneblje i dio dalmatinske glazbene baštine, napokon je dobio akademski status.
Studenti su u petom i šestom semestru studija Glazbene teorije ili Glazbene pedagogije mogli upisati "klapske" izborne predmete, a čim se takva mogućnost otvorila prijavili su se, praktički, svi.
Tako da budućih akademski obrazovanih voditelja klapa trenutno ima osam, četiri djevojke i četiri mladića: Marija Mihaela Vidak, Katarina Šimunović, Lucija Brečić, Anđela Bodrožić, te Ante Milas, Gabriel Beronja, Damjan Grubić i Ivan Radilović.
Svi su zaljubljeni u klapsku pjesmu, većina ih i pjeva, tako da ništa ovdje nije slučajno. Čak ni to da su sve četiri studentice – iz Imotskog! Štoviše, prijateljice su i dolaze iz iste srednje škole. Što se dogodilo?
- Profesorica Vanja Domazet nas je zainteresirala, s njom smo u srednjoj školi osnovale klapu "Galluna" – objašnjava Lucija Brečić.
- Ona je vodila klapu "Neviste", pa je odlučila radit' i s nama usput, ali nismo puno nastupale. Jer, nas tri smo krenule na faks, a Anđela je ostala još kratko nakon nas, ona sad vodi tu klapu. Sad smo u Splitu nekoliko mjeseci u ženskoj klapi "Kurjože", Katarina i ja, Mihaela nije s nama, i to je to – kratko će ona zaokružiti priču o njihovoj ženskoj glazbenoj vezi.
Mislili smo i u Omiš
Anđela nadodaje što je bilo s "Gallunom" poslije:
- Ostale su četiri cure i ja, malo je sad složenije otkada sam u Splitu, pa pretežno ljeti vježbamo. I nastupamo, da, ali zbog korone dosta manje... Čak je bilo riječi o tome da idemo na festival klapa u Omiš, ali sve je zbog ove globalne situacije odgođeno – kaže.
Ne znaju, naravno, hoće li se vratiti sve u Imotski, smiju se i šale na to pitanje.
"Vidjet ćemo kakve su mogućnosti", kažu, ali nema sumnje da će kvaliteta glazbenih kadrova imotske scene vrlo brzo skočiti, svašta se tu još može izroditi sa ženskim klapama, možda čak i novi festival.
Kako su zadovoljni s nastavom, je li to ono što su očekivali?
- Usprkos koroni, vrlo malo smo slali zadatke online, čim se omogućila nastava uživo imali smo nadoknadu tih sati jer nam je draže kad smo zajedno - uključuje se Ante Milas. On je, pokazat će se vrlo brzo, najkomunikativniji i zabavlja sve u grupi.
- Svi volimo klapu, ponosni smo na tu pjesmu koja je dio Dalmacije. Docentica Terezija Kusanović je veliki znalac i od nje možemo puno naučiti, profesor Vlado Sunko svoje bogato znanje prenosi na nas na svakoj probi zbora i na nastavi, pravi smo sretnici, na takvog profesora ne možete baš naletjeti.
U budućnosti, ako budemo imali mogućnost voditi klapu ili pjevati u njoj, lakše ćemo se nositi s tim. Ivan i ja pjevamo u klapi "Sveti Jeronim" koju vodi Mirko Radan, Ivan me i privukao u taj svijet. A onda mi se potrefilo da imamo taj klapski smjer na faksu i – svidjelo mi se.
Slušate li klapsku glazbu – pitam ih. Čini se da nije baš interesantna mladima?
- Slabo je poznaju, ako nešto slušaju, to su samo one baš evergreen pjesme – slaže se Splićanin Gabriel Beronja.
- Danas je u društvu nekako sramota da slušaš ono što je tvoje, ono autohtono i kvalitetno, ali malo-pomalo ja sam ušao u to – veli Milas.
Tko su im uzori u tom glazbenom žanru? - pitam Ivana Radilovića.
- Ja sam u crkvi svetog Jeronima u Kaštel Gomilici uvijek bio oko zbora, orgulja. Prije desetak godina sam upoznao jednog čovjeka, remetu, zvonara crkve.
Uvijek je volio pjesmu, pokojni Anton Jureškin, a nije imao - sluha. On mi je jednom rekao da je najbitnija duša u svemu tome, to mi je ostalo. Počeo sam se baviti time, slušati...
Nije ova glazba od jučer
- Pratite li smotru klapa u Omišu?
- Nisam bio nikad dosad, zanimljivo mi je, ali sam tek nedavno ušao u svijet klapa – odgovara Solinjanin Damjan Grubić i nastavlja:
- Iako mi je otac osnovao jednu klapu koja je kratko trajala i pratio sam Vokaliste Salone. I uvijek mi je bila zanimljiva naša prava domaća glazba, nije to od jučer.
- Stariji ljudi s nostalgijom govore o nekadašnjim klapama i kako se to sve danas promijenilo – komentira Milas.
- Ali mladi uglavnom ne vide u tome ljepotu. A kad se spominje Omiški festival, docentica Kusanović je imala velike planove s nama, šteta je da se nisu uspjeli realizirati. Trebali smo se kao mješovita klapa pripremit' za debitantsku večer u Bolu na Braču. Svidjela nam se ideja, baš nam je bilo "napeto" - vedro će on.
A što mislite o tvrdim tradicionalistima, koji kažu da je klapska pjesma samo za muške? - pitamo studentice.
- To je potpuno pogrešno. Svijet ide dalje, događaju se stalno nove stvari. Jest, nekada su klape bile isključivo muške, ali sve se mijenja i oni to trebaju prihvatiti. Ženske klape su danas na visokoj razini i dobro su zapaprile muški klapski svijet – sigurna je Anđela.
Kažem im da je ravnatelj Festivala dalmatinskih klapa Mijo Stanić kazao za klapašice da su marljivije nego muški članovi.
- I ja sam se puno puta uvjerio u zboru "Jedinstva" da ženska klapa može puno više iznijeti nego muška – dodaje Gabriel.
- Treba samo znat' pogodit pismu i uz dobar rad i mješovita i ženska klapa može pjevati svaki repertoar – podržava on kolegicu.
Razgovor vraćamo opet na studij, govore da su ovi s Glazbene teorije imali više posla jer su imali manje položenih obaveznih predmeta od kolega s Glazbene pedagogije, a imaju ukupno 16 predmeta da bi postali akademski obrazovani klapaši. Ukupno moraju osvojiti 46 ETC bodova.
Osim profesora Vlade Sunka koji im predaje predmete "Priređivanje za ansamble" i "Harmonizaciju i aranžman klapske pjesme", te docentice Terezije Kusanović koja predaje "Vokalnu folklornu stilistiku", studenti uče "Etnomuzikologiju" (dr. sc. Vedrana Milin Ćurin, prof. dr. sc. Maja Milošević Carić), "Crkvenu glazbu" i "Rad s klapom" (prof. Blaženko Juračić), "Osnove vokalne tehnike" (pred. Branko Starc), "Etnomuzikološko istraživanje" i "Tradicijsku glazbu Dalmacije" (dr. sc. Vedrana Milin Ćurin, prof. Mirko Jankov). Neki od njih su jednosemestralni, neki dvosemestralni.
I sve je to njima – super!
Ideja još od 90-ih
A upravo zbog toga što postoje ovakvi mladići i djevojke, koji su u trenutku kada im je ponuđena mogućnost da uče na fakultetu o klapskoj pjesmi otišli u referadu i upisali dodatne predmete, je čitava stvar i uspjela.
To je bila ona zadnja, najvažnija stepenica u dugogodišnjem "kuhanju" da se klapska glazba uvrsti u akademski program. Jer, ideja nije nova, kaže prof. Vlado Sunko, koji je voditelj ove grupe predmeta:
- Još 90-ih godina, kada sam bio aktivan na Festivalu dalmatinskih klapa u Omišu za vrijeme ravnateljstva prof. dr. Miljenka Grgića, kad bi neka klapa podbacila, moglo se čuti kako je potrebno educirati voditelje klapa.
Onda je 2012. godine klapsko pjevanje uvršteno na popis UNESCO-ove nematerijalne kulturne baštine, pa je i uprava Omiškog festivala postala zainteresirana za to, no vjerojatno ni danas ne bi došlo do toga da nije Zaklade Delmata, koja je kao jedan od svojih temeljnih zadataka postavila osnivanje kolegija klapskog pjevanja.
I njezina predsjednika Ivana Pehara koji je gurao tu ideju. I "zadužio" mene koji sam znao tu problematiku, a i povezivao sve te institucije da napišem program.
Nije išlo lako, iako je Zaklada 2015. godine, zahvaljujući našem bivšem dekanu prof. dr. Branku Matuliću i rektoru dr. Šimunu Anđelinoviću, koji su voljeli klapsku pjesmu, potpisala sporazum o suradnji, a godinu kasnije dobili smo dopusnicu za studij. Koncept je bio studij kao "cjeloživotno obrazovanje", ali zbog visokih troškova za vanjske suradnike studij je bio preskup – a nedovoljan broj prijavljenih kandidata.
Morali smo krenuti drukčije i onda sam osmislio studij koji obuhvaća izborne predmete, tako da studenti plaćaju samo regularnu upisninu, a prijemni ispit su već položili i imaju sve uvjete zadovoljene da se mogu baviti i klapskom pjesmom. Profesori koji su sa mnom kreirali program - Terezija Kusanović, Blaženko Juračić i Vedrana Milin bili su spremni raditi i bez honorara, samo da krene ovaj studij!
Zamišljeno je da studenti koji polože sve navedene izborne predmete dobiju suplement na magistarsku diplomu o specijalističkom usmjerenju - Klapsko pjevanje. Za sada je odobren naziv "pojačani program predmeta o klapskom pjevanju", što nije sretno rješenje, i to ćemo nastojati promijeniti već iduće akademske godine.
Veliku pomoć imao sam od predstojnice odsjeka Glazbene pedagogije sc. dr. Ivane Tomić-Ferić i koordinatorice za ISVU Dalide Cikatić – govori profesor Sunko.
Ali, krenulo je. O klapama se uči na fakultetu, počela je nova era.