
Splitski “škver” broji svoje posljednje mjesece i to nikoga posebno ne čudi jer u proteklih devet godina pod Tomislavom Debeljakom, koliko god se glancala marketinška slika, sve je vodilo tome smjeru.
Dvije tisuće zaposlenih svojim prijateljima i familijama prenosili su što se događa unutar “škverske” žice, pričali da stvari ne idu dobro, a s friškim detaljima iz sudske predstečajne nagodbe sad se ostvaruje i proročanska rečenica stara nekoliko godina. “Jedini Brodosplit koji će opstati u budućnosti bit će Gradski zbor Brodosplit”, komentirao je jednom predsjednik poznatog splitskog muškog zbora Mladen Velat.
Realno, zbor je najuspješniji i najsjajniji dio pod imenom nekadašnjega industrijskog giganta. A to što svojim uspjesima na kulturnom polju, kao dvostruki pobjednik svjetskih zborskih natjecanja, brendira propalo brodograđevno poduzeće prava je ironija. “Škveru” je sve gore, a zbor se uvijek ispraća aplauzima s pozornice: upravo su se vratili iz Salzburga, gdje su održali koncert za hrvatsku dijasporu u povodu 50 godina osnutka zbora i 30 godina međunarodnog priznanja hrvatske države.
Na jesen će veliki jubilej obilježiti svečanim koncertom u HNK i novom monografijom. Zbor Brodosplit osnovali su 1972. godine “škverski” radnici, odnosno njihov sindikat, kao i mušku i žensku klapu, orkestar, folklor, recitatorsku, likovnu i literarnu sekciju te foto-kino klub. No, danas u zboru niti jedan pjevač ne radi u brodogradilištu, posljednji ga je napustio prije par mjeseci. Današnji pjevači “Brodosplita” su umirovljenici, programeri, liječnici, akademski školovani glazbenici, poduzetnici, građevinari i još raznih drugih zanimanja, nadasve entuzijasti, amateri koji pjevaju u svojem slobodnom vremenu. Ali više ne – “škverani”, usprkos takvom imenu.
I zbor u ‘minusu’
Nekoć veliki i moćni “škver” zboru je, osim prostorija, osiguravao redovnu mjesečnu apanažu koja je jamčila honorare za voditelja i pokrivanje troškova putovanja na koncerte. Privatizacija “škvera” za njih je značila doslovno borbu za opstanak i okretanje većem broju komercijalnih koncerata da bi osigurali 150 tisuća kuna koliko im treba za “hladni pogon” godišnje.
Logično, ponudu za sponzorstvo ponudili su i aktualnom vlasniku Brodosplita, kuće iz koje su potekli i koju reklamiraju na kulturnim manifestacijama diljem Hrvatske, Europe i svijeta. No, kao i nizu drugih Debeljak je i njima ostao dužan:
- Još iz razdoblja od 2019. do 2021. godine nije ispoštovao ugovore o sponzorstvu i dužan nam je 177 tisuća kuna, a ove godine nismo imali ni glasa od njega. Naime, mi nikada nismo uspjeli dogovoriti sastanak s Tomislavom Debeljakom, iako sam to od 2014., od kada sam predsjednik, ponudio barem 20 puta. Komunicirali smo preko poruka mobitelom, s tim da bi mi on odgovorio otprilike na svaku tridesetu poruku – ogorčen je predsjednik GZ-a Brodosplit Mladen Velat koji napominje da njihov upravni odbor nije raspravljao o tome hoće li tužbom potraživati svoja dugovanja. Svjesni su, naime, da u trenutku kad više od 900 ljudi gubi radno mjesto, njihov minus nije najveći problem, ali nije isključeno da neće.
• JASENKA LESKUR