StoryEditor
Film & TVPREMIJERA U ‘KINOTECI‘

‘Na tržište nekretnina ode 90% opranog novca, to je nešto što vam je sigurno poznato i u Hrvatskoj‘, kaže nam redatelj dokumetarca o globalnoj stambenoj krizi

Piše Marko Njegić
14. svibnja 2021. - 18:44

Globalna stambena kriza tema je dokumentarnog filma "Izbačeni" ("Push") koji je krenuo u distribuciju po nezavisnim hrvatskim kinima i ovog petka ima premijeru u splitskoj "Kinoteci". Tema je i lokalno zanimljiva i potiče raspravu uz premijerne projekcije od jednoga hrvatskog grada do drugog, a evo što o njoj u intervjuu kaže redatelj dokumentarca, cijenjeni švedski filmaš Fredrik Gertten.

Zašto globalna stambena kriza? Što vam ta tema znači? Živite li vi kao podstanar?

- Živim u stanu u vlasništvu grada već dugi niz godina. U Švedskoj veliki broj ljudi živi u vlastitim stanovima. Ali, što manje novca imate to su veće šanse da ćete živjeti kao podstanar. Također, ovdje su stanarine u stalnom porastu, usprkos tome što živimo u sistemu koji bi trebao štititi stanare.

No, kad uzmete u obzir da veliki američki investicijski fondovi mogu zaraditi i na stanovima onih najsiromašnijih, postane vam jasno da je ova globalna pošast došla i do Švedske.

Snimio sam "Push" jer sam hito otkriti zašto su u cijelom svijetu cijene domova u porastu u razdoblju kad su plaće stabilne, i nema naznaka da će se to promijeniti. Primijetio sam da se to događa u cijelom svijetu. Zajedno s UN-ovom posebnom izaslanicom Leilani Farha tražim razlog. I jasno je da je krivac činjenica da se smještaj pretvara u robu. Ljudi s najviše novaca neprestano traže mjesta gdje će dodatno zaraditi i sada su našli domove kao izvor zarade. Ne nužno uz namjeru da u njima žive ljudi. Možete zaraditi jako puno novca i uz prazan stan. Zašto se onda zamarati iznajmljivanjem.

Kada i kako ste čuli za aktivisticu Leilani Farha i kako ste se upoznali? Kako je ona postala naš vodič kroz stambenu krizu?

- Prilikom istraživanja za film naišao sam na Leilani na Twitteru i pratio je dugo vremena. Jednoga dana sam pročitao njen intervju u kojem se bavi temom financijalizacije. To mi je bilo zanimljivo pa sam je kontaktirao. Zamolio sam je da se čujemo preko Skypea i da nešto snimimo zajedno u Londonu.

Tako je sve počelo, potom sam je slijedio u Čile, Toronto i mnoge druge gradove preko dvije godine. Znam od prije da ako se malo odmaknete od lokalne perspektive možete pronaći globalni uzorak. Tako da ovo nije film o stambenoj politici, uzorak koji ovdje vidimo može se primijeniti na gradove diljem svijeta. Zbog toga film potiče na raspravu i u hrvatskim gradovima.

Film je do sada prikazan u 80 zemalja i svugdje je rasprava lokalna, čak i ako grad nije spomenut u filmu. Imao sam to iskustvo u Moskvi, Kuala Lumpuru, San Franciscu, Sao Paulu, Cape Townu i gradovima kao što su Amsterdam, Antwerpen, Leeds, Helsinki i mnogi drugi.

Farha razgovara sa sociologinjom Saskiom Sassen i gradonačelnicom Barcelone Adom Colau. Tu je i Robert Saviano ("Gomora") koji je pisao o mašineriji talijanskih zločinačkih organizacija. Koliko vam je bilo važno da oni budu dio filma?

- Kad sam počeo snimati film bilo je puno pitanja na koja je trebalo odgovoriti. Tako da sam trebao ljude koji imaju globalnu perspektivu, koji mi mogu pomoći da shvatim neke stvari.

Saskia Sassen je vodeća sociologinja koja je stvorila izraz "globalni grad". Saviano ne govori samo o talijanskim kriminalnim organizacijama, govori o tome kako nezakoniti novac prodire u sve aktivnosti i kako se susreće i spaja sa zakonitim novcem u poreznom raju.

Devedest posto opranog novca ide ravno u tržište nekretnina. To je nešto što vam je sigurno poznato i u Hrvatskoj. To je novac koji konkurira ušteđevinama građana koji plaćaju porez. Korupcija i pranje novca imaju ogroman utjecaj na cijene naših domova.

Je li situacija s Covidom-19 promijenila stambenu krizu na gore? Može li se sustav promijeniti tako da si ljudi mogu priuštiti kupovanje ili unajmljivanje nekretnina?

- Još uvijek ne znamo je li pandemija pogoršala stambenu krizu. Ono što znamo jest da su ljudi s novcem spremni za kupovinu. Na vladi je da to zaustavi.

Bolje je iskoristiti krizna sredstva i dopustiti vladi da kupi kuće a ne ih prepustiti globalnih investitorima. U filmu "Push" ćete otkriti da je financijska kriza iz 2008. dovela do nove vrste globalnog stanodavca.

Prije nismo imali globalne vlasnike domova, sada je normalno da je vaša kuća dio financijskog proizvoda u kojem ni dioničari ne znaju gdje su "sredstva".

Je li "turistifikacija" također dio problema s unajmljivanjem?

- Airbnb i drugi iznajmljivači na određeno su u cijelom nizu gradova istisnuli lokalne stanovnike. Raspon te invazije je ogroman. Sada gradovi diljem svijeta pokušavaju uzvratiti udarac. Amsterdam je zabranio Airbnb u centru grada, a žele zatvoriti i trgovine za turiste jer i oni uništavaju lokalnu ekonomiju.

Kada si lokalni trgovci ne budu mogli priuštiti da ostanu, ljudima će porasti dnevni troškovi života. U Lisabonu grad otkupljuje stanove natrag i daje ih radnicima s niskim prihodima kao što su medicinske sestre.

U Barceloni je gradska uprava odlučila otkupiti stanove koji zjape prazni tijekom pandemije. Ali, plaćaju samo pola tržišne vrijednosti. Time prisiljavaaju Airbnb domaćine da iznajmljuju stanove na neodređeno.

Kako publika od zemlje do zemlje, od grada do grada, reagira na film? Jesu li reakcije univerzalne?

- Reakcije su manje-više iste u cijelom svijetu. Naravno neka su pitanja u nekim zemljama više prisutna, ako imate Zlatni Visa program kao što je to slučaj na Cipru, Malti ili u Portugalu ima više ulaganja u domove.

Isto tako ima više praznih domova, ali isto vidimo i u Londonu, New Yorku, Melbourneu, Aucklandu ili Torontu. Ono što je zanimljivo jest da aktivisti i istraživači iz cijeloga svijeta uče jedni od drugih. Gradovi kao što je Berlin razgovaraju s Barcelonom.

Danska je donijela zakon pod imenom LEX BLACKSTONE sve ne bi li otežala brzi povrat ulaganja za velike američke korporacije.

To je ekstremni slučaj, u svega nekoliko godina radnička klasa u Ateni je izgubila 70 posto svojih stanovnika pred Airbnbom. Isto se dogodilo u Bejrutu, ali i u centru Zagreba, kako čujem, gdje se proteklih godina 50 posto ljudi iselilo.

item - id = 1098803
related id = 0 -> 1140839
related id = 1 -> 1136858
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
02. prosinac 2021 02:07