Kako kaže pedagoginja, cilj projekta je naglasiti važnost usmene predaje, osobito u vremenu kada su suvremeni načini komuniciranja uvjetovali potiskivanje tradicionalnih vrijednosti. Uz to, program je tempiran tako da prethodi Svjetskom danu pripovijedanja (World storytelling day) koji se obilježava 20. ožujka i muzej se priključuje globalnoj proslavi umijeća usmenoga pripovijedanja kada ljudi diljem svijeta slušaju i pričaju priče.
Program je podijeljen u tri cjeline. Prva, nazvana “Vilinski party” uključuje potragu za čudesnim bićima koja će, u formi papirnatih lutki, biti skrivena posvuda po muzeju.
- Djeca će tražiti stvorenja iz narodne predaje u tamnim kutovima, škrinjama, posudama i drugim predmetima, a kroz igru potrage ujedno će se upoznavati i s muzejskim fundusom koji moraju pregledati. Uslijedit će kratko predavanje o svijetu vila, kviz na temu jedne od bajki Ivane Brlić-Mažuranić koja je koristila brojne motive iz slavenske mitologije i na kraju priprema vilinskog koktela čiji su sastojci, razumljivo, tajni - kaže Vedrana Premuž Đipalo.
U drugi program, “Čudesne priče”, uključit će se studentice Odsjeka za predškolski odgoj Filozofskog fakulteta u Splitu s mentoricom dr. Teom Terezom Vidović Schreiber.
One će pripovijedati priče o čudesnim bićima koje su same prikupile i zabilježile, a potom će sudjelovati u izradi vila i vilenjaka od prirodnih materijala, koje će poslije dobiti uloge u vrtićkim scenskim programima.Zaboravljene dječje igre
Napokon, Vedrana Premuž Đipalo, i sama Slavonka, pozvala je u Etnografski muzej udrugu iz Slavonskog Broda “Čarobna pričaonica” i glavnu “bajkopričalicu” Ružicu Bobovečki koju u njezinu gradu svi zovu “Teta Šuma”.- Ružica Bobovečki izvanredna je pripovjedačica, a nastupa u bogatim kostimima i originalnim šeširima grafičke dizajnerice Melite Kravat. Udruga se posvetila promicanju pripovijedanja bajki i priča za djecu te podizanju svijesti o važnosti priče u djetetovu životu, unapređenja aktivnog slušanja i praćenja slijeda događaja, sposobnosti zaključivanja, maštovite vizualizacije događaja, stjecanja koncentracije, sposobnosti razlikovanja dobra i zla te razvoja verbalno-kognitivnih sposobnosti u djece, napominje organizatorica projekta, dodavši da će djeca čuti “Šumu Striborovu“ i “Regoča“ I.B. Mažuranić, a potom slijedi igranje već zaboravljenih dječjih igara.
- Želim napomenuti da su naši edukativni programi u muzeju raznovrsni i odlično posjećeni, a za “Dane čudesnih bića i priča” svi su termini već popunjeni. Štoviše, u školama i vrtićima trenutačno učitelji i odgojitelji obavljaju pripreme za naš program, a posebno se posvećuju I.B. Mažuranić čije će bajke biti tema kviza.
Ovim projektom, nadamo se, istaknut ćemo i važnost naše nematerijalne baštine, zaključuje pedagoginja, dodavši da bića koja žive u narodnoj predaji nikada nisu isključivo dobra ili loša. I ona, poput ljudi, imaju karakterne nijanse.
Njoj su ipak najsimpatičnije vile, i to zbog osobitosti po kojoj se mogu prepoznati - nemaju stopala, nego malena kopita od mazge.
|
Mali vodič čudesnih bićaVile žive u šumama, brdima i uz vode, nose bijelu odjeću i dugu kosu češljaju zlatnim češljem. Zabavljaju se s momcima da bi imale poroda, ali rađaju isključivo male vile, jedino na Hvaru i vilenjake. Noću jašu tuđe konje i upleću im grivu u pletenice, vode kolo pa ostavljaju kružni otisak malenih kopita. Na Marjanu ih, kažu ima na lokalitetu Vilini dvori blizu Zoološkog vrta. Sprijateljit će se s čovjekom, katkad ga i bogato nadariti, ali se i osvetiti ako je radoznao, pohlepan, ili oda njihovo stanište. Vještica (slična joj je štriga) uglavnom čini zlo, urokljivih je očiju, zbog nje kravama presuši mlijeko, a zna i umoriti čovjeka. Leti pod oblake sa svojim drugaricama nakon što se namaže čarobnom mašću koju drži skrivenu u kominu, donosi oluju i tuču. Omiljeno mjesto sastanka ovdašnjih vještica je pod orahom u Slatinama na Čiovu. Mora ili morina je cura koja se uvlači noću kroz ključanice, guši čovjeka u snu, on bi se otimao i vikao, a ne može pustiti glasa.Teško ju je uhvatiti jer je klizava kao puž. Kada su uda (ukoliko se prije toga ne pokaje i ne ispovjedi) postat će vještica, a poslije smrti i vukodlačica. Vukodlak u ovim našim krajevima nije baš jako opasan, jedino što će čovjeka noću preplašiti na putu, a katkad se i pobiti s njim. Ako ga napadnuti nazove kumom, ništa mu neće biti. Lijek mu je - glogov kolac. Macić je sretan za ribare. Javlja se u liku malog djeteta, pomaže pri lovu, ali mu svaki put valja ostaviti košaricu ribe kao dar. Inače - drugi put će mreža biti prazna. Manjinjorgo se pretvara u razne životinje, najčešće magarca ili mazgu. Ako ga čovjek uzjaše, zna ga odnijeti na vrh brda i tamo ostaviti. I to je još kako-tako. Znalo se dogoditi da manjinjorgo pokupi čovjeka u Tugarima - a ostavi ga u Pučišćima na Braču. |