StoryEditorOCM
ArhitekturaUNESCO I SPLIT

Peristil proširili za oko trideset posto, ali samo u čast 45. godišnjice uvrštenja Splita na listu UNESCO-a

Piše Eda Vujević
12. rujna 2024. - 14:34
Na Peristilu se obavljaju pripreme za subotnju svečanost kojom će se obiljeziti 45. godišnjica uvrštavanja Splita na listu UNESCO-aSasa Buric/Cropix

Idućeg mjeseca, 26. listopada, navršit će se točno 45 godina od kada je Split uvršten na UNESCO-vu listu svjetske baštine, kada je povijesni kompleks Splita s Dioklecijanovom palačom, zajedno s dubrovačkom starom gradskom jezgrom i Plitvičkim jezerima dobio najvišu potvrdu vrijednosti koju UNESCO daje. Ususret toj godišnjici, Ministarstvo kulture i medija organizira u subotu, 14. rujna, u Splitu konferenciju i panel raspravu posvećenu iznimno aktualnoj temi oživljavanja spomenika koji su na popisu svjetske baštine kroz vraćanje u izvornu funkciju.

‘Dizanje‘ Peristila

Konferencija nazvana ‘UNESCO i scenska umjetnost‘ održat će se u dvorani Ive Tijardovića u Hrvatskom domu, a u njoj će sudjelovati čitav niz međunarodnih eminentnih stručnjaka, sve u sklopu zajedničke ‘Think art‘ konferencije koju uz Konzervatorski odjel Ministarstva kulture, organiziraju Filozofski fakultet u Splitu, Umjetnička akademija u Splitu i Hrvatski dom Split.

image
Sasa Buric/Cropix

Upravo kako bi se podcrtala veza UNESCO-vog grada i scenske umjetnosti, u događanja povodom 45. godišnjice upisa Splita na listu svjetske baštine, održava se i Peristil vibrez festival na kojem nastupaju maestro Ivo Pogorelić i Zagrebački solisti, čuveni glazbeni duo, klavirist i violinist Igudesman & Joo te Billy Cobham.

image
Sasa Buric/Cropix

Ono što će, međutim, i manje revni posjetitelji kulturnih događaja primijetiti jest to što se baš u tu svrhu na Peristilu biti postavlja gledalište koje će evocirati izgled povijesnog gradskog katedralnog trga. Peristil, naime, kakvog ga mi poznajemo, nije onakav kakav je bio u vrijeme Dioklecijana, ali ni do šezdesetih godina prošlog stoljeća kad je napravljena zadnja temeljita konzervatorska kampanja i kad je Peristil ‘spušten‘ na razinu na kojoj je i danas.

image

Peristil s Grgurom Ninskim, snimljen 29. rujna 1929.

 

/Fototeka Konzervatorskog Odjela

- Na Peristilu se upravo radi gledalište na razinini nekadašnjeg katedralnog trga čime će se povećati njegova površina za gotovo trećinu – kazao nam je dr. sc. Radoslav Bužančić, pročelnik splitskog Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture - Popločanje daskama ostvariti će izgled davno zaboravljenog trga sv. Dujma koji je kroz povijest bio povezan kroz središnju salu Podruma s morskom obalom.

Time će se otvoriti uvod u raspravu na temu arheoloških prezentacija u centrima povijesnih gradova, od velikih primjera Rimskih foruma i Atenske Akropole do Splita, Salone i Zadra u našem susjedstvu. Konferencija  je prilika da se po prvi put kroz nekoliko tematskih predavanja otvori iznimno aktualan problem u kojima se kani raspravljati o količini i mjeri zahvata na kulturnom dobru koje doprinose revitalizaciji, kao i o onim mjerama koji predstavljaju rizik za njegovo postojanje.

image

Peristil 1915.

 

/Mgs

- Prilika je to da se i u svjetlu velikih jubileja progovori i o prezentaciji takozvanog Peristila Dioklecijanove palače, šezdeset godina nakon zadnje intervencije, kojeg se po tradiciji naziva Peristil u skladu s rasporedom klasične rimske kuće,  a koji je zapravo od samog početka pozornica namijenjena carskom kultu, kaže Bužančić.

Peristil i ‘peristil‘

- Središnja pozornica Splita za razne scenske događaje nije ‘peristil‘ u pravom značenju tog pojma, napominje Bužančić - Carske palače kasne antike imaju nešto drugačiju organizaciju od klasične rimske kuće. Od vrata kompleksa do ulaza u carske odaje vodi pristupna cesta kojom se prolazi kroz tetrapilon namijenjen adventu cara, permanentnom trijumfu diviniziranog vladara. Upravo interpretacija tog dijela carskog kulta dovela je do radikalnog zahvata šezdesetih godina prošlog stoljeća kojim je istaknut stubišni pristup tribuni, koja je ovdje zamišljena po analogiji s onom na reljefu posred stupa trkališta u Konstantinopolu na kojem je prikazan Konstantin Veliki, kaže Radoslav Bužančić.

image

Peristil kakav poznajemo zadnjih 60-ak godina

Božidar VukičeviĆ/CROPIX

/BoŽidar VukiČeviĆ/cropix

Panel-rasprava, kažu organizatori konferencije ‘UNESCO i scenska umjetnost‘, prilika je da se proaktivno razgovara i o budućim zahvatima i budućnosti gradskih prostora koji u ljetnim mjesecima postaju scene umjetničkih događanja. Naime, na brojnim povijesnim lokalitetima koji pripadaju svjetskoj baštini, održavaju se različite vrste scenskih događanja, koncerti, kazališne predstave, razne vrste priredbi i uprizorenih događaja, od kojih su neki postavljeni na povijesnim scenama, a drugi u prilagođenim pozornicama raznorodnih spomenika kulture.

image
Sasa Buric/Cropix

Svjetsku slavu postigle su predstave koje se odvijaju u amfiteatru Verone, one u kazalištu Heroda Atticusa i Dionizijevom kazalištu u kojima se događa Atenski festival, tu su operni festival u Taormini, festival u Syracusi, Caracalla festival u Rimu, oni u Lyonu, Salzburgu, Pragu, Beču i brojni drugi. Jesu li priredbe koje iz godine u godinu gledamo na Peristilu onakvog ranga kojeg bi, obzirom na značaj toga mjesta koje mu i UNESCO priznaje, trebale biti, pitanje je ne samo za sudionike predstojećeg skupa nego i za sve nas.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
12. rujan 2024 14:34