Najnovija istraživanja koja se provode u Starome Gradu na Hvaru, osobito nalaz malog segmenta gradskog bedema u ulici Vaganj na zapadu grada, omogućila su prvi put da se mogu sagledati približne dimenzije i položaj antičkog Farosa na temelju arheološkog dokaza.
Rezultat je to novih zaštitnih istraživanja koja je prije postavljanja nove gradske vodovodne i kanalizacijske mreže zatražio Konzervatorski odjel Ministarstva kulture u Splitu.
– Najznačajniji među pronađenim dijelovima urbane strukture Farosa je nalaz dijela gradskog bedema na križanju Srednje kale i ulice Vaganj, koji bi mogao odrediti sjeverozapadni ugao grada Farosa – rekao nam je dr. sc. Radoslav Bužančić, pročelnik splitskog Konzervatorskog odjela.
– Nalaz je iznimno značajan za razumijevanje antičkog urbanizma helenističkog razdoblja na istočnoj jadranskoj obali. Nova istraživanja Farosa, uz rezultate istraživanja Trogira i antičkog Siculia, provedenih pod nadzorom Konzervatorskog odjela u Trogiru, u kojima su u posljednja četiri desetljeća konzervatori definirali helenistički urbanizam Tragurija, te najnovijim istraživanjima Solina pod nadzorom Konzervatorskog odjela u Splitu, bacit će novo svjetlo na temu urbanizacije naše obale u vrijeme grčke kolonizacije – dodao je Bužančić.
Istraživanja se provode intenzivno od početka prošle godine, a posljednjih mjeseci vrlo intenzivno te su provedene i brojne revizije ranijih arheoloških nalaza, poput istraživanja mozaika u Srednjoj kali, kao i istraživanja rimskih termi na Tvrdalju, kod Sv. Roka, koju je pred više od sto godina 1898. zabilježio don Frane Bulić. Pored revizija otvorene su i brojne nove arheološke sonde koje su dale značajne rezultate.
Među njima treba svakako spomenuti najsjeverniji do sada pronađeni segment stambenog bloka helenističke arhitekture, te slojeviti nalaz pred župnom crkvom sv. Stjepana koji sadrži ostatke arhitekture od helenističkog do kasnoantičkog i srednjovjekovnog doba.
– Zalaganjem dr. sc. Jasne Jeličić Radonjić, konzervatorice Farosa koja je vodila istraživanja od 1984. godine pa donedavno, otkriven je iznimno značajan arheološki lokalitet s grčkim bedemima, zvan Remetin vrt, gdje je pronađen jugoistočni kut grada Farosa s istočnim gradskim vratima – kaže Radoslav Bužančić.
– Pronađena je mreža ulica, gradske insule i slojevi grčke, rimske, kasnoantičke i srednjovjekovne arhitekture. Međutim, ono što tada nije bilo moguće utvrditi je stvarna veličina grada, premda se pretpostavljalo po analogijama da je Faros bio “urbs qudrata” – veli Bužančić.
Najnovija istraživanja antičkoga Farosa provode arheolog Muzeja Starog Grada Andrea Devlahović i dr. sc. Sara Popović, pod vodstvom dr. sc. Marine Ugarković iz Instituta za arheologiju Zagreb, a pod nadzorom arheologa Saše Denegrija iz Konzervatorskog odjela Split.
Faros, grčko naselje čiji se arheološki ostaci nalaze pod kućama i ulicama Starog Grada na Hvaru, proslavilo je prije šest godina 2400. obljetnicu osnutka. Pa ipak brojna pitanja iz njegove povijesti do danas su ostala otvorena, poput veličine grada, njegova izvornog položaja, razmjera uništenja u ilirskim ratovima, njegova obnove za konveta rimskih građana i druge dvojbe koje i među stručnjacima stvaraju nedoumice.
O davnom osnutku Farosa vijest donosi Diodor, grčki povjesničar, koji je u 1. stoljeću prije Krista napisao djelo pod nazivom “Bibliotheke historike”.
Taj antički pisani izvor vezan uz datum osnivanja kolonije i događaja koji su se odigrali nedugo zatim, daje prikaz aktivnosti tiranina Dionizija Starijeg iz Sirakuze, najmoćnijeg vladara na Sredozemlju u kasnom 5. i u prvoj polovini 4. stoljeća prije Krista. Donosi i vijest da su Parani vođeni proročanstvom delfijskih sibila osnovali koloniju na Jadranu, na otoku zvanom Faros, u čemu im je pomogao sam Dionizije. Dogodilo se to koncem 384. pr. n. e.
Za to vrijeme, Parani koji su naselili Faros, dopustili su barbarima na otoku da nesmetano ostanu na veoma utvrđenom mjestu, dok su oni utemeljili grad na moru i obzidali ga. Iz ovog je nepobitno jasno da je Faros jedini antički grad u Hrvatskoj kojem znamo utemeljitelja i točan datum nastanka, o čemu je bilo dosta govora i na nedavnoj proslavi njegova 2400. rođendana. Grci su na Hvaru sagradili utvrđen grad, te proveli podjelu polja, stvorivši najstariji sačuvani katastar na Mediteranu, a u dubokoj uvali našli su pogodno mjesto za svoje brodovlje.
Zanimanje za antičku povijest Farosa možemo pratiti od 16. stoljeća do danas, a Konzervatorski odjel u Splitu više od 30 godina provodi istraživanja i zaštitu helenističkog sloja Staroga Grada. Konačno, spomenimo se i činjenice da je 2008. godine Faros sa Starogradskim poljem upisan na UNESCO-ovu listu svjetske baštine.