StoryEditor

VREMENSKI POLICAJAC Vremeplov s vizijom

Piše Marko Njegić
30. studenog 2019. - 19:47
timecop4

Predviđanju budućnosti u SF spektaklima veliki obol je dao i "Vremenski policajac" (1994.) Petera Hyamsa, najveći kinohit i jedan od najboljih filmova u karijeri akcijskog heroja Jean-Claudea Van Dammea koji ove jeseni obljetničarski slavi četvrt stoljeća od premijere.

Poklon za svoj 25. rođendan "TimeCop" je dobio u vidu netom predstavljena Teslina automobila-kamioneta. Teslin električni "cybertruck" ne izgleda samo da se dovezao u današnjicu iz budućnosti "Istrebljivača" Ridleyja Scotta i njegove sadašnje 2019., nego i 2004., onomad futurističke godine "Vremenskog policajca", a Elona Muska su sigurno inspirirali i taksi-auti iz Verhoevenova "Potpunog sjećanja".

U toj 2004., junak filma, agent Službe zaštite vremena Max Walker (Van Damme), nije uopće vozio svoj "batmobileovski" automobil. Auto bez vozača bio je kontroliran glasom. "Doma", odredio je destinaciju Walker sjedeći na zadnjem sjedištu i predodredio budućnost 2019. s "voice control" autima koji su postali stvarnost.

Predikcije futura "TimeCopa" najviše su se nadovezale na hit-trilogiju o putovanju kroz vrijeme "Back To The Future" Roberta Zemeckisa. Hologramske naočale za "virtualnu stvarnost" a la Oculus Rift u Hyamsovu SF akcijskom trileru koriste se za gledanje pornića, kako bi golotinja bila stvarnija, voajerski sagledana u prvom licu jednine kao u "Čudnim danima" Kathryn Bigelow, snimljenim godinu kasnije.

Međutim, podudarnost "Vremenskog policajca" s "Povratkom u budućnost" nije samo u tehnologiji, već i politici. U "Back To The Future II" negativac Biff Tannen je 2015. svojoj mlađoj inačici iz 1985. dao knjigu s rezultatima svih sportskih događaja kako bi se kladio na njih i obogatio u budućnosti.

Tako je i bilo: Biff je postao "najmoćniji čovjek Amerike", vlasnik imperija hotela i casina, biznismen i političar raščupane žuto-narančaste kose, veoma nalik Donaldu Trumpu koji je baš 2015. zahuktavao predsjedničku kampanju, da bi 2017. zasjeo u Bijelu kuću.

"Pričaj mi o deja vu", rekao je Marty McFly kad se našao u paralelnoj 1985., gdje je Biff moćnik i caruje u svom neboderu, a ispod njega sve puno beskućnika, huligana i tenkova. "Deja vu" je još frapantniji "TimeCopu", Van Dammeovom "Looperu", "samo boljem", kako metafilmski kazuju u seriji "Van Johnson".

Naime, negativac "Vremenskog policajca" je "trumpovski" senator s presjedničkim aspiracijama Aaron McComb (pokojni Ron Silver u odličnoj ulozi) koji neće prezati od ničega da dođe do Bijele kuće. Prvi put McComba vidimo u Washingtonu 1994., znakovitom mjestu radnje filma, na odboru senata za tajne operacije.

Nakon svemirskog programa na red je došlo putovanje kroz vrijeme. "Prenesi me, Scotty", našali se netko citirajući "Zvjezdane staze", no vrag je odnio šalu. Od izvjesnog Spote (Scott Lawrence) doznajemo da se naprijed u vremenu ne može ići jer se budućnost još nije dogodila, ali nazad da, a promjene u prošlosti mogu izazvati katastrofu.

Ne možete se vratiti i npr. ubiti Hitlera; "posljedična lančana reakcija može uništiti cijelo čovječanstvo". Zato je oformljena nova tajna agenciju (spomenuta SZV) koja će štititi vremeplovnu tehnologiju i samo vrijeme; njome će presjedavati mladi senator McComb.

"Svidjet će ti se, slični ste, jedino je njegova leđna peraja veća", kaže kolega Spoti za McComba. Na sjednici odbora se postavlja pitanje "što ako naš neprijatelj ode u prošlost i izumi kompjuter, avion, auto, ili da Saddam ode u 1944. i uzme atomsku tehnologiju".

"Irak bi postao prva nuklearna sila", zabrinuto će Spota, dok je gledatelju jasno zašto će buduća Walkerova partnerica, agentica Fielding (Gloria Reuben), reći da njezin otac misli kako je "vremeplov gori od atomske bombe". A da je vrijeme već "poremećeno" otkrili smo u uvodnoj sekvenciji, kad vremenski putnik doplovi u Georgiju 1863., predstavi se kao "prijatelj Konfederacije" i preotme zlato za generala kojim će stoljeće i pol kasnije kupiti oružje.

"Putovanje u prošlost je lak način zarade", čujemo i eto nas na Wall Streetu 1929., godine u koju dolazi drugi vremenski putnik kako bi iskoristio priliku na kolabiranim dionicama. Za njim stiže Walker, prebije njegove "gorile" onako kako samo Van Damme može, uhiti ga i dozna da radi za čovjeka koji će uskoro vladati cijelom zemljom i ako ne uzme novac ovdje, uzet će ga negdje drugdje.

To je McComb koji uzima novac za kampanju da kupi predsjednički naslov. "Izbore dobivaš televizijom, ne trebaju ti novinari i istina, samo novac", zaključi u sadašnjosti predsjednički kandidat McTrump, pardon McComb. Televizijom kojom je Trump drmao prije predsjednikovanja u reality showu "The Apprentice", a "Timecopove" 1994. je, interesantno, glumio u filmiću "Rittle Rascals".

"Vidim u budućnost", u jednoj sceni s pravom veli Van Dammeov Walker. Doista, Van Damme je bio vizionar kad je u jednoj sceni filma visoko podignutom nogom zaustavio lopova i rekao mu "čitaj između redaka". Ovaj je isprve pročitao "Wolverine" na Walkerovim čizmama, ali na iduće "između redaka" shvatio "da se nosi u majčinu".

Kad se stariji Walker vrati iz 2004. u 1994., tog istog lopova će gurnuti uz rečenicu "Ovo ti je za ono što ćeš učiniti!", dakle prije nego otme torbicu nekoj ženi i dobije sugestiju da čita između redaka. Dosta toga se može pročitati između redaka, šaka i metaka u "Vremenskom policajcu" koji je 1994. (ili 2004.) predvidio Trumpa kao predsjednika, ali i njegov "okršaj" s akcijskim herojem u stvarnosti.

Schwarzenegger konstantno verbalno ratuje s prvim čovjekom SAD-a, a Trump je, zanimljivo, u trenutku pisanja ovoga teksta objavio sliku sebe s tijelom Stalloneova Rockyja iz "Rockyja III", ne Arnieja ili JCVD-a. Kako bilo, "TimeCop" je ispao vizionarski, što ga danas čini barem važnijim, ako ne i boljim nego u realnom vremenu, iako je i tad bio više no dobar i iznad Van Dammeova prosjeka.

"Vremenski policajac" je nastao u vrijeme kad je Van Damme razmatran za "idućeg Schwarzeneggera" (nabildani mišići, europski akcent) i time je stvoren kao još jedan njegov "Terminator" nakon "Univerzalnog vojnika", ovaj put s naglaskom na SF "time travel" podvrste.

Najprestižniji blockbuster Van Dammeove karijere pušten je u kina na vrhuncu popularnosti akcijskog junaka u njegovu dotad ponajboljem i najljudskijem glumačkom izdanju. Imao je dublju priču i bio nešto više od "vandammeovskog" filma, pa neka je JCVD opet izvodio špagate (u kuhinji!) boreći se u boksericama protiv negativca s "taserom" i glumio dvije inačice junaka ("Osveta blizanaca"), uz "schwarzeneggersku" autoironiju.

Nakon što McComb kaže Walkeru da je "jebeni idiot koji može proći smo kao glumac", ovaj će ga na kraju poklopiti s izjavom "Ja šutam, mora da sam na Broadwayu". Cameronov "Terminator" je utjecao na film sadržajno u igri s vremenom (McComb želi ubiti Walkera prije nego pristupi SZV-u) i napose vizualno.

Morfirajući specijalni efekti, revolucionarno primijenjeni na kiborgu od tekućeg metala u "T2", ovdje su uposleni da dočaraju nabore u vremenu. Prolazak kroz vrijeme djeluje kao kad se voda uzburka/postane valovita nakon bačenog kamena na njezinu površinu i potom smiri.

Ipak, "Povratak u budućnost II" je još veći utjecaj, osobito kad smo kod McComba. On, poput Biffa, također odlazi u prošlost i savjetuje svoje mlađe biznismensko "ja" oko ulaganja kako bi glasao malo ranije za sebe u ulozi predsjedničkog kandidata.

"Ti si vlasnik tvrtke. Čip će vrijediti milijarde... moje milijarde", zagrmi stariji McComb mlađem i sugerira mu da smanji čokoladu, ali pazi da se ne dotaknu jer "dva vida jednog subjekta ne mogu zauzimati isto mjesto u isto vrijeme". Je li Trump koristio vremeplov/gledao "TimeCop" ili ne, neke McCombove riječi, ako ne i djela, kao da su izletjele iz njegovih usta da je lako pomiješati citate fiktivna lika i aktualna predsjednika.

"Zemlja propada zbog financijskih interesa. U Bijeloj kući mora sjediti bogatun koji nikog ne sluša. Kad budem predsjednik sve će biti kao u osamdesetima. Deset posto bogatih bit će još bogatiji, ostalima je bolje da emigriraju u Meksiko", izbiflao je McComb. Nevjerojatno, zar ne?

Jednako kao raport savjetnika upućen McCombu: "U predgrađima ti ide dobro, pristaše smrtne kazne i zabrane useljenja su uz tebe". Da stvar bude još nevjerojatnija, kad Walker odluči pobiti upozorenje da "isti objekt ne može dvaput zauzimati isti prostor" i gurne mladog McComba iz 1994. u starog iz 2004. ("Vas dvojica bi morali biti bliskiji!"), dva muškarca će se stopiti i nestati u melasi – narančaste - boje Trumpove kose.

Budući mu je karijera doživjela sunovrat krajem devedesetih, Van Damme bi, da se može vratiti u 1994., sigurno promijenio neke stvari, o čemu "Vremenski policajac" i govori. No, ne bi nas iznenadilo i da bi, junačan kakav jest, potražio Trumpa i gurnuo ga u prolazu uz prikladan "one-liner". "Ovo ti je za ono što ćeš učiniti!".

Redatelj za SF

Peter Hyams je Van Dammea režirao još dvaput, u filmovima "Sudden Death" (1995.) i "Enemies Closer" (2013.), a Schwarzeneggera u "End Of Days" (1999.). Redatelj se proslavio osamdesetih upravo u SF žanru režirajući "Tajnu Jupiterova mjeseca" i nastavak "Odiseje u svemiru" - "2010". Smatra se jednim od najpouzdaniji zanatlija stare garde ("Dva vraga iz Chicaga", "Presidio", "Uski prolaz", "Muzej straha").

#CINEMARK

Izdvojeno