Velebnost “Kineskog zida“ zacrtana je od prve slike, odnosno telopa studija Universal Pictures. Universalov logo s majčicom Zemljom tradicionalno se zavrti na ekranu, nakon čega kamera pojuri prema planetu i pikira jedinu njegovu strukturu vidljivu iz svemira - Kineski zid. Kamera zumira Great Wall Of China sve dok mu se ne približi. To nije sve, jer objektiv potom prolazi po dužini Kineskog zida, pri čemu se na ekranu ispisuju osnovne informacije da se “radio duže od 1700 godina“ i štitio Kinu od “brojnih opasnosti“, od čega su jedne “znane“, druge “legenda“ poput ove iz filma “The Great Wall“, o krvožednim “tao tei“ čudovištima s planine koji ga napadaju svakih 60 ljeta.
Ono kako veteranski kineski redatelj spektakala Zhang Yimou (izvrsni “Heroj“, još bolja “Kuća letećih bodeža“) predstavlja monumentalnu građevinu i mjesto radnje “Kineskog zida“ podsjetilo nas je na Cameronovu prezentaciju “Titanica“. Paralela u smislu veličine prilično je na mjestu. Cameronov oskarovac bio je najskuplji film dotadašnje kinematografije. “The Great Wall“ je najskuplji film ikad snimljen u Kini i najveća američko-kineska produkcija u povijesti.
Hollywood se s “Kineskim zidom“ definitivno okreće Kini kao najmnogoljudnijoj naciji na planetu i drugom najvećem kinotržištu na svijetu nakon Amerike, a Kina sva rumena u obrazima od iskazane časti širi ruke i prima ga u zagrljaj. Mnogi hollywoodski blockbusteri posljednjih godina enormne budžete pokriju ili isplate upravo u Kini (npr. “Warcraft“), stoga su Universal i američka kompanija Legendary Pictures, odnedavno podružnica jednog kineskog konglomerata, naumili pionirski (i krajnje proračunato) iskoristiti tamošnje potencijale i diplomatski ujediniti dva najjača filmska marketa na obostrano zadovoljstvo.
Boje Kine brane lokalna kultura i mitologija, redatelj Yimou u svom prvom filmu na engleskom jeziku i popularni kineski glumci poput Andyja Laua. S druge strane, hollywoodski diplomat je Matt Damon, najpoznatiji u ulozi junaka Jasona Bournea, kao globalna (akcijska) superzvijezda čije ime na plakatu može prodati film Americi, Europi i ostatku svijeta, dok u sporednim ulogama asistiraju znani Willem Dafoe i Pedro Pascal (“Igra prijestolja“). Angažman Damona izazvao je kontroverze zbog naizgledne zapadnjačke dominacije i posezanja za klasičnim mitom o “bijelom spasitelju“ obojanih naroda.
No, ako će njegov heroj William doista “spasiti zahvalne Kineze“, a hoće, nije baš da u filmu “The Great Wall“ lokalci stoje skrštenih ruku, gledaju borbu protiv monstruma kao pasivni promatrači i samo njemu prepuštaju herojstva, osobito Jing Tian kao zapovjednica Lin s kojom uspostavlja odnos povjerenja. “Win ren“, ili u prijevodu “imaj vjere“, Lin dometne Williamu, u svoje ime i ime Kine na širem potezu prema Hollywoodu. Priča međukulturalnog “Kineskog zida“ je ustvari preslik hollywoodskih produkcijskih nakana s Kinom od uzajamna povjerenja.
Damonov zapadnjački plaćenik u Kinu dolazi trgovati, pronaći i ukrasti kinesko bogatstvo u vidu “crnog praha“ (barut), ali zanemaruje u nekoliko navrata u filmu istaknutu “ljudsku pohlepu“ i staje na stranu domaćih mještana za dvostruko simbolični “viši cilj“ - obranu Kineskog zida od “alienskih“ čudovišta s očima na ramenima, odnosno nekih drugih, neameričkih tuđinaca sa sličnim “okupatorskim“ nakanama, te na koncu postavljanje temelja za buduću filmsku kooperaciju. Diplomatt Damon je, dakle, odradio diplomaciju s lukom i strijelom, no kakva je akcija, zasigurno se pitate.
Filmu je Yimou podario nekoliko prelijepih artističkih kadrova vizualne divote (puštanje lampiona, letovi balona na vrući zrak) obojanih crvenim i plavim koloritom kakav dominira na unifirmama kineskih strijelaca i žena-ždralova koje se, naoružane kopljem, bacaju niz zidine u “bungee-jumping“ stilu. Yimou u akcijski kovitlac hvata fizičke i računalne masovke s ispaljivanjem plotuna dalekometnog oružja, zamasima mačeva i sjekira popraćenih “madmaxovskim“ ratnim bubnjanjem nunčakama.
U tom sudaru ljudskog mesa i raspadajućih kompjutorskih piksela čudovišta povremeno usporava prizore, primjerice leta strijele, kako bi se primirila kaotičnost, potencirana snažnim uplivom CGI efekata, tipičnim za hollywoodske blockbustere. Redateljevi autorski/umjetnički dodiri jedino su što “The Great Wall“ razlikuje od prosječnih američkih blockbustera, ne samo iz žanra akcijske “fantasy“ avanture. Zapovjednica Lin dobro zna što govori kad Williamu kaže “Sličniji smo nego što sam mislila“.
Milijuni dolara
Težak 150 milijuna dolara, “Kineski zid“ se pokazuje kao isplativa investicija. Film je samo u Kini dosad već zaradio 170 milijuna dolara, a kad se zbroji njegov trenutni saldo u svjetskim kinima dolazimo do iznosa od 224. U Americi se (kao i u Hrvatskoj) otvorio minulog vikenda. Milijuni dolara će se, dakle, još okretati.