
Režija: Pete Docter
Glasovi: Judita Franković, Biserka Ipša/Amy Poehler, Phyllis Smith
Distribucija: 2i Film
Ocjena: *****
“Tugo, dirala si sjećanje.“ – “Izvrnuto obrnuto“ (2015.)
Nevjerojatan odgovor na vječno pitanje što se zbiva u nečijoj glavi daje “Izvrnuto obrnuto“, ponajbolji crtić studija Pixar u režiji Petea Doctera (“Čudovišta iz ormara“, “Nebesa“). “Inside Out“ većinski se odvija u mozgu 11-godišnje Rajke. Animirane personifikacije pet primarnih emocija - Sreća, Tuga, Strah, Bijes i Gadljivost - upravljaju glavnim kontrolnim centrom njezina uma, pomažu joj da reagira na okolinu i reakcije spremaju kao matična sjećanja nalik franjama. Kuglice su obojane određenom bojom emocije na dato sjećanje, pri čemu je Tuga melankolično plava, a Sreća veselo žuta.
Sreća je prva emocija koja će Rajkino lice razvući u osmijeh za vrijeme inicijalnog susreta s roditeljima u uvodnoj sceni nepatvorene filmske magije. To je njezina prva uspomena u životu, nakon čega će se početi glasati i izražavati osjećaje, a potom rasti, pretvarati reakcije u geste i rečenice, sve uz pomoć prekidača njezinih pet emotivnih upravljača u kontrolnom centru. Izvan kontrolnog centra um pretpubertetske djevojčice je animacijski inventivna inačica futurističke “Sutrozemlje“ bivšeg “pixarovca“ Brada Birda i snenog “Početka“ Christophera Nolana, sastavljena od matičnih sjećanja koji pokreću određeni dio njezine osobnosti formirane u obliku tematskih zabavnih parkova poput plutajućih otoka obitelji, prijateljstva, glupiranja, iskrenosti.
![]() |
U borbi za pozitivan/negativan predznak Rajkinih uspomena, Sreća i Tuga će ispasti iz kontrolnog centra na sami rub klinkine psihe odakle se moraju vratiti s njezinim matičnim sjećanjima ako ne žele da curica napravi nešto nepromišljeno kao što je bijeg od kuće. Sreća i Tuga će završiti u predgrađu Rajkina mozga, mjestima a la Maštozemlja i Tvornica snova, zamišljenima poput “levela“ u videoigricama, što je Peteu Docteru okidač da “Izvrnuto obrnuto“ kombinira modernu kompjutersku 3D animaciju sa staromodnom dvodimenzionalnom i eksperimentalnom.
![]() |
Sreća i tuga doslovce koegzistiraju u ovom crtiću, glavi Pixarove obitelji. Dosad se Pixar već bavio djetinjstvom (“Toy Story“) i razotkrivao mašineriju straha iza njegovih kulisa (“Monsters Inc.“), a sad miješa to dvoje koristeći najširi spektar emocija prilikom vraćanja starije publike u rano razdoblje života. Davajući originalni uvid u zakutke nečijeg djetinjstva, koje oblikuju Sreća i Tuga kao životni “jin-jang“, “Inside Out“ djeluje poput “insajderske“ animirane verzije “Odrastanja“ Richarda Linklatera. Redatelj poseže duboko u sjećanje na djetinjstvo kad Sreća i Tuga zakorače po periferiji Rajkina mentalnog sklopa, svijetu snova i noćnih mora, dugoročnog pamćenja, te podsvijesti kamo “dovode one koji prave nered“.
![]() |
“Sredit ćemo da te se Rajka sjeti“, obećavaju mu Sreća i Tuga u zamjenu da im bude vodič kroz Maštozemlju i odvede ih do Vlaka misli. Inteligentno koncipiran, pun metafora i dječje imaginativan, remek-djelo “Inside Out“ pokazuje koliko su nam od malih nogu važna sjećanja. Neki od najmoćnijih trenutaka filma tiču se (potencijalnog) nestanka fragmenata Rajkinih najranijih uspomena u Smetlištu sjećanja, prostoru uznemirujuće crnog ništavila. S time se svatko u publici može poistovijetiti kad gledajući crtić automatski poželi vratiti neka sjećanja iz vlastita djetinjstva koja je zaboravio tijekom odrastanja i starenja.
Utjelovljujući svih pet emocija, s naglaskom na Sreću i Tugu, Docter vješto manipulira njima i postiže pun pogodak metafilmskom analogijom Rajkina uma i hollywoodske “tvornice snova“. Tvornica snova unutar Rajkine svijesti izgleda kao golemi vremešni filmski studio s ostacima starih setova i razvojem suvremenih tehnologija, simbolizirajući sam Pixar. U tom se studiju snimaju Rajkine uspomene i snovi pa na momente pratimo kako nastaju filmići unutar filma. Filmovi proizvode snove i “vice versa“, a neki od njih ostaju kao matična sjećanja u našoj glavi. “Izvrnuto obrnuto“ je predivan crtić o obuzimajućem efektu filma na život gledatelja. Novi “otok“ u arhipelagu isprepletene magije filma i života.
Otok boy bendova i fatalne vampirske ljubaviU zabavnom finalu Pete Docter ulazi u glavu Rajkine mame i tate, ali i ostalih likova koji ih okružuju, od vozača busa do mačke i psa. “Rajka je sad 12, što se može dogoditi“, pita se Sreća na kraju filma u kojem Docter ostavlja mogućnost za nastavak. Klinka je nadomak puberteta i tinejdžerskih godina što Docter duhovito ilustrira novim krajobrazima njezinih matičnih sjećanja, otocima boy bendova i fatalne vampirske ljubavi. Zamislite samo kaos u Rajkinoj glavi kad se u glavnom kontrolnom centru dohvate neke nove probuđene emocije. Nadajmo se da to već zamišlja i Docter.20 godina od prvog računalnog crtićaRačunalna animacija postojala je prije 1995. i rabila se u prijelomnim blockbusterima poput “Terminatora 2“ ili “Jurskog parka“. Kompjuterska animacija slovila je, dakle, isključivo kao alat za specijalne efekte i nitko dotad od nje nije kreirao cjelovečernji crtić. Sve se promijenilo 1995. - mladi studio Pixar započeo je računalno animiranu (r)evoluciju, i to u godini kad je Walt Disney Pictures pohodio kinoblagajne s tradicionalnim crtanim filmom “Pocahontas“. Pixarov “Toy Story“ ušao je u anale kao prvi računalno animirani crtić, predstavio potentni animacijski studio i novi medij filmskog izražavanja. Nakon što je “Priča o igračkama“ deklasirala “Pocahontas“ na blagajnama, više ništa nije bilo isto u svijetu (američkih) animiranih filmova. Klasična ručna animacija polako je otišla u povijest, a strojevi prevladali kao u “Terminatoru“, toliko da samo Pixar danas, kad je u kina pustio novi crtić “Inside Out“, posjeduje 23.000 procesora na dispoziciji naspram početnih 53 koji mu pomažu da odvodi publiku u uzbudljive računalno generirane krajobraze neistraženih svjetova. |
![]() |