StoryEditor

ARMAGEDON Houstone, imamo problem veličine Teksasa!

16. prosinca 2019. - 11:45
Armagedon2

Promotri li se "Armagedon" (1998.) iz današnje optike, jasno je da je akcijski spektakl s Bruceom Willisom bio svojevrsni filmski Frankenstein, nastao prema blockbuster receptu u laboratoriju bombastičnog redatelja Michaela Baya i producenta Jerryja Bruckheimera.

Čak devet scenarista bilo je zaposleno da sklopi ovog Frankensteina od dijelova poznatih filmova itd. Bruckheimerov prijašnji producentski projekt "Con Air" postigao je veliki uspjeh kad je akcijskom junaku (Nicolas Cage) pridodao šaroliku ekipu glumaca iz američke neovisne kinematografije (Steve Buscemi, Ving Rhames) i bio prožet crnohumornim "tarantinovskim" pošalicama.

Nešto slično se nastojalo i u "Armageddonu", počevši od angažmana Buscemija. Isto godinu ranije još veći uspjeh postigao je "Titanic", stoga je romantični podzaplet (Ben Affleck+Liv Tyler) naknadno dodan da bi se ekstra kapitaliziralo na romansi i privukla ženska demografija u kino. Pazilo se da svatko bude zadovoljen, fanovi "Con Aira", "Titanica" i Willisa koji nije glumio u Cameronovu filmu jer bi sve spasio (sjećate se tog vica?).

Bay je u jednoj sceni tutnuo sačmaricu u Willisove ruke ne bi li njegov lik Harry Stamper ganjao s njom Affleckova A.J.-a, uzrujan što mu je ovaj spavao s kćerkom Grace (Tyler). Ono, da se slučajno ne smetne s uma kako je Bruce akcijaš i mora pucati u nešto prije nego ispraši tur asteroidu veličine Teksasa, tj. digne gromadu u zrak zbog koje bi se, ako udari Zemlju, mogli "obistiniti najgori dijelovi Biblije".

Kad netko Stampera nazove "najboljim bušačem nafte na svijetu", to je kompliment i Willisu, u to doba najboljem akcijskom junaku, pozvanom da predvodi važnu misiju sa svojim timom kao Schwarzenegger 11 godina ranije u "Predatoru".

Bila je to, realno, misija za superjunake, ali kako njih u devedesetima nije bilo, zvali su se dežurni "action heroes" poput Willisa koji je imao superherojski tretman sa svojom ekipom (navlačenje astronautskog dijela kao "superhero" kostima, grupno stupanje u "slow-motionu"), izgledajući kao spoj Kapetana Amerike i Chucka Yaegera ("Put u svemir").

Dotičući se Schwarzeneggera, Stamperova herojska žrtva za čovječanstvo bila je pokušaj da Willis dobije svoj poetično-dirljivi "Terminator 2" trenutak i ljubiteljima akcijskih junaka potjera suzu na oko. Da "Armagedonovo" lice zvuči poznato, konačno potvrđuje i centralna ideja o asteroidu koji nezaustavljivo hita prema Zemlji i NASA šalje astronaute u svemir kako bi ga presreli i razorili.

Preslikana je, sjetimo se, par mjeseci ranije u "Žestoki udar" Mimi Leder. Novost "Armageddona" jest što su se astronautima na misiji pridružili Stamper i hrpa "kaubojskih" bušača nafte koji trebaju sletjeti na asteroid, izbušiti rupu, ubaciti nuklearku i odletjeti.

Na toj ideji se prelama razlika među filmovima. "Deep Impact" je bio znanstveno, logi(sti)čki, dramski, pa i filozofski prilično promišljen blockbuster na temu potencijalne destrukcije planeta i izumiranja ljudskog roda kakvo se dogodilo dinosaurima prije 65 milijuna godina, na što podsjeća narator Charlton Heston u zaglavlju Bayova spektakla.

Zaboli Baya uho za takve stvari. Koja logika, samo blockbusterska logistika! Treba isposlovati akciju pod svaku cijenu i snimiti "money shotove" helikoptera i aviona kako nadlijeću iznad glava likova, što film čini "bayovski" jedinstvenim, ma koliko bio neoriginalan.

Niz scena postoji samo kao izlika za pirotehničku akciju koja je onomad drmala kino "Central" nekih pola godine prije opremljeno novim "surroundom". Stamper i ekipa dolaze na svemirsku postaju kod otkačenog ruskog astronauta (Peter Stormare) kako bi, kao, natočili gorivo, a ustvari da je mogu nehotice raznijeti i nadmašiti eksploziju šatla u svemiru s početka filma.

Buscemijeva lika će oprati svemirska demencija samo da može zaprašiti rafale iz minitopa zakačena na Armadillo vozilo. Dakle, nepotrebno, odnosno potrebno u slučaju Bayove autorske "napad na sva osjetila" poetike koju je, izdavši "Armagedon" u kolekciji, prepoznao i "Critterion", specijaliziran za izdanja (art) ostvarenja filmaških "auteura".

Ova blockbusterčina želi biti "Žešći udar" i američkoj kinopublici prirediti vatromet za Dan nezavisnosti (pušten u kina tijekom prazničkog vikenda). Upravo to i postiže: samo prvih pet minuta filma takoreći nude više akcije nego "Deep Impact" u cijelosti.Opet stradava New York. Kiša meteora veličine košarkaške lopte i WW bube obasipa grad.

Ispočetka se čini da su posrijedi projektili kad ih se vidi na radaru kako se množe i lete prema Atlanskoj obali, možda zato što Bay eksplozije snima kao terorističke detonacije po mjeri "Umri muški" akcijskog trilera, ne "force of nature" kataklizme iz filma katastrofe, s tek povremenim računalno generiranim masovkama tipa "Dan nezavisnosti", "Twister" i "Danteov vrh".

"Netko nas napada", slijedi uzvik i rez na scenu američkih pilota kako u usporenom pokretu hitaju prema bojnim mlažnjacima kao da statiraju u "Top Gunu 2" jer Bay je još od prethodnog filma "Hrid" na direktnoj liniji s Pentagonom. Prilikom tog "napada" stradava Empire State Building, ali i World Trade Center u sceni koja je od svih akcijskih spektakala snimljenih prije 2000. možda i najpreciznije oslikala 11. rujna 2001. godine.

Profetskoj slici pridodao se i ton. "Bombardira nas Saddam Hussein", usklikne newyorški taksist. Određeno političko, ali i blockbustersko "vizionarstvo" filmu se ne može zanijekati, makar je obistinio neke najgore dijelove kinematografske Biblije.

Naime, "Armageddon" je trasirao prenabrijanu audiovizualnu ADHD estetiku novomilenijskog blockbustera prema kojima njegovi kadrovi danas djeluju kao da traju duže od tri sekunde. To je i prvi fabricirani blockbuster koji je, koliko god bio "bezmozgaški", razmišljao "globalno" i tipovao na (u novom mileniju neizbježno) međunarodno kinotržište. Isključivo američki gradovi zatirali su se u sličnim ljetnim hitovima.

U "Armagedonu" je meteor uništio Šangaj, potom i Pariz u najboljem kadru filma, impresivnoj destrukciji francuskog velegrada ispraćenoj kamerom postavljenom tik do vodorige na crkvi Notre Dame. I predsjednik SAD-a ne obraća se samo američkom narodu ("Independence Day") u Bayovoj "trade-mark" sceni ("The Rock", "Pearl Harbor"...), već čitavom planetu, a njegov se govor sluša od Amerike do Afrike.

Bay je u tome bio pionir, pa i stvarao vlastiti svemir kao Marvel prije Marvela budući da u "Hridi" i ovom filmu američkog predsjednika glumi isti glumac Stanley Anderson. Prijetnja u novom mileniju mora biti globalna, samo što se na nju odazivaju superjunaci. Žestoki udar "Armageddona" je, ironično, pretvorio Willisa u akcijskog dinosaura.

Najgora noćna mora Dr. Seussa

Po uzoru na "Titanic", "Armageddon" je došao u paketu s hit-pjesmom, ovaj put hard rock baladom "Don't Want To Miss A Thing" Aerosmitha koju je otpjevao Steven Tyler, otac slatke Liv. U sjećanju je ostala i pjesma "Leavin' on a Jet Plane" koju A.J. pjeva Grace pred polijetanje u svemir, u čemu mu se pridruže i drugari. Neki dijalozi su na mjestu, recimo komentar "Talk about the wrong stuff" kad astronauti ugledaju Stamperov tim (izvorni naslov "Puta u svemir bio je "The Right Stuff"), a neki promašeni, poput opaske Buscemijeva lika ("This place is like Dr. Seuss' worst nightmare") kad slete na asteroid. P.S. "Armagedon" se prikazuje na HBO-u 16. i 21. prosinca.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
02. kolovoz 2021 23:22