U Dubrovačko-neretvanskoj županiji svaki deseti stanovnik (12.078 osobe) ima člansku iskaznicu neke političke stranke. HDZ u ovoj županiji ima više članova nego sve ostale stranke zajedno. Podaci su prikupljeni od samih stranaka, a kako ne postoji javni registar članstva političkih organizacija, postavlja se pitanje njihove ažuriranosti i pouzdanosti.
Hrvatska demokratska zajednica u Dubrovačko-neretvanskoj županiji ima 6.263 člana. Hrvatska seljačka stranka tvrdi kako na jugu Hrvatske imaju 2.274 registrirana člana. Slijede SDP (1.308), Domovinski pokret (540), DUSTRA (527), HNS-Liberalni demokrati (522), HSLS (364), Srđ je grad - stranka osnovana u listopadu prošle godine (130), a Hrvatski suverenisti, odnosno HRAST i Hrvatska konzervativna stranka, kažu da imaju oko 150 članova i simpatizera u županiji.
Kriju podatke
Stranke koje ni nakon više podsjetnika nisu odgovorile na upit su GLAS Anke Mrak Taritaš, Dubrovački demokratski sabor Pera Vićana, gradonačelničkog kandidata, i MOST Boža Petrova, kandidata za dubrovačko-neretvanskog župana. Hrvatska stranka umirovljenika izričito je odbila javno obznaniti broj članova. Kažu, to je podatak koji žele zadržati za sebe, tako je odlučio predsjednik Veselko Gabričević.
- To je paradoksalna situacija. Sve političke stranke imaju status formaliziranih grupa u politici, registriranih kod upravne vlasti. To su javne stvari koje se trebaju znati, u suprotnom, postoji mogućnost političke manipulacije. Zauzimam se za transparentnost – komentira Anđelko Milardović, politolog, sociolog i profesor političkih znanosti.
Kad se gledaju podaci istih stranaka koje su dostavile svoje podatke, u Dubrovniku danas imamo 3.240 stanovnika koji imaju člansku iskaznicu neke stranke. I ovdje je najzastupljeniji HDZ s 1.597 članova, više nego što većina ima u čitavoj županiji. Slijede DUSTRA Željka Raguža (470), HSS (268), SDP (257), HNS-LD (229), Domovinski pokret (135), HSLS (94), Hrvatski suverenisti (60). Srđ je grad ne vodi evidenciju za županju i grad zasebno, a većina članova je iz Dubrovnika.
- Sigurno je da članstvo u većim strankama tipa HDZ-a znači postati vlasnikom iskaznice koja potencijalno omogućuje ulogu u javnom sektoru, u institucijama, itd. Ako netko zbog toga ide u stranku, vodeći se materijalnim interesima, o kakvoj ideologiji, o kakvim svjetonazorima ili moralnim pitanjima govorimo?! Naravno, svi će tvrditi kako u politiku idu zbog svjetonazorskih pitanja, ideje pravednosti, itd., a to su izjave na razini javnog deklariranja kako bi se prikrili stvarni interesi na individualnoj razini, a taj stvarni interes je dokopati se moćne iskaznice i uživati njezine blagodati. To je problem demokracije. Nemoguća je bez političkih stranaka, a one imaju članove koji su potrošači. Nitko nije lud pet godina volontirati, pa traži neki vid kompenzacije, prije svega ulogu ili posao pod patronatom dotične političke stranke. Na djelu je igra zamjene – kaže Milardović o motivima političkog učlanjenja, napomenuvši kako se naše društvo nije mnogo odmaklo od starog režima u kojem ključnu ulogu igra pripadnost partiji.
Je li članstvo osobna stvar?
Politički angažirane osobe koje se uistinu vode općim interesom, a u stranku i predstavnička tijela građana ne ulaze oportuno, pripadaju manjini, kaže Milardović i dijeli ih na Don Quijote i Sizife. Interesne skupine, poput građanskih inicijativa, prepoznale su da svoju poziciju mogu bolje učvrstiti kao političke stranke.
Kako je rekao jedan od sugovornika i aktivni član manje političke stranke, broj članova nije uvijek proporcionalan uspjehu na izborima. Po tome bi HSS u županiji i Dubrovniku igrao mnogo značajniju ulogu od ove koju igraju posljednjih godina. U proteklom mandatu imali su jednog vijećnika u Dubrovniku, Vida Bogdanovića, a na ove izbore ne izlaze samostalno. Mala stranka poput HRAST-a koja jedva ima 60 članova, zahvaljujući koaliciji s HDZ-om imala je priliku istaknuti svog člana za pročelnika u gradskoj upravi.
S obzirom na dobro poznatu praksu zapošljavanja preko članskih iskaznica, je li transparentnost, odnosno objava javnog registra svih članova političkih stranaka u Hrvatskoj pitanje šireg javnog interesa iznad privatnog interesa pojedinca?
- Načelno, nepristojno je pitati koliko zarađuješ, tko ti je žena, tko ti je ljubavnica, koje si političke opcije ili vjere, ali kad netko javno djeluje, s njim se na taj način može razgovarati – kaže Milardović.