Škoro ne bira sredstva u kampanji protiv Tomaševića: opet se iz ormara izvlači Tito, partizani, Jugoslaveni i strani plaćenici... Je li to dovoljno za veliki preokret?

Kako će izgledati kampanja Domovinskoga pokreta i Miroslava Škore u drugom izbornom krugu u Zagrebu protiv lidera platforme Možemo!, Tomislava Tomaševića bilo je jasno još u izbornoj noći. Već tada Škoro je nasrnuo na izborne pobjednike nazvavši ih ekstremnom ljevicom i stranim plaćenicima.

Paralelno sa službenom kampanjom u kojoj po žestini prednjači Zlatko Hasanbegović i sam Škoro, društvene mreže zasute su pogrdnim i prizemnim komentarima na račun Lijevo-zelene koalicije. Pa se tako ispod postova lidera Domovinskog pokreta njihovi birači zgražaju zbog, kako kažu “Zagreba punog pederluka, Jugoslavena, ateista i kretena“. Onima koji su glasali za Tomaševića ironično poručuju: „Živjeli jugoslavenski, soroševski, gejevski, istambulski, bezvjerski i kretenski Zagrepčani!!!“, a Zagreb nazivaju 'yugo selendom'. Sve one koji su glasali za Tomaševića pozivaju da odu pred ogledalo i pljunu sami na sebe. Kroz većinu postova provlači se da je Tomašević Sorosev plaćenik, a oni koji za njega glasaju patološki mrzitelji Hrvatske.

Marko Todorov/Cropix

Zlatko Hasanbegović za Tomaševića također kaže „da je strani plaćenik, da nije pravi ljevičar, te da to, što se naziva zelenom ljevicom nije protukapitalistička stranka nego avangarda novog kapitalizma“. Zamjera mu da je "dok je sjedio na prosvjedima dobivao plaću od Sorosa veću od one medicinskih sestara ili profesora". Škoru pak posebno živcira što mu govore da je do sada izgubio tri puta pa će i četvrti. Kaže kako je na predsjedničkim izborima kandidatkinju te lijeve grupacije pobijedio, a na parlamentarnima osvojio 16 mandata dok su oni dobili 7. 

- Ovo je priča između ljudi koji pune i prazne proračun. Mene nitko ne može optužiti za bilo koju vrstu ekstremizma, to su napravili ljudi koji su napravili. Za mene je radikalna ljevica sve ono što poziva na radikalizam, drakonsko kažnjavanje, oduzimanje nečega, sve što smo prošli od 1945. pa nadalje, u krajnjoj liniji od 1918., pa nadalje. Ekstremizam tog tipa je nešto što naivni mogu povjerovati, posebice mladi koje se nije educiralo – poručio je danas Škoro dodavši da se Možemo! izgradilo na borbi protiv Bandića, a da „pola njih živi u njegovim stanovima“.

Analitičari tumače kako bi ovaka kampanja osim što će biti mučna za gledanje i slušanje, možda i dodatno mogla homogenizirati lijevo, a ne desno biračko tijelo.

- Miroslav Škoro je u kampanji za izbore govorio kako su Bandić i HDZ uništili Zagreb korupcijom i klijentelizmom, a sad istu večer na dan izbora, poziva Jelenu i Davora (Jelenu Pavičić Vukičević i hadezeova Davora Filipovića op.a) da zajedno zaustave ljevicu. Dakle sad nema više spominjanja borbe protiv korupcije i klijentelizma, sad se ide na svjetonazorska pitanja – objašnjava za Slobodnu Berto Šalaj, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.

Naš sugovornik napominje kako je pokretanje svjetonazorskih pitanja na lokalnim izborima pomalo čudno.

„Ali, ajde recimo i da je i to legitimno. Ono što nije legitimno je konfabuliranje i izmišljanje. I tu se bojim da bi i Škoro i ljudi oko njega mogli prijeći granicu pristojnog i civiliziranog političkog govora. Oni su spremni na sve u ovom trenutku, iako su im šanse minorne – smatra Šalaj.    

Prof. Berto Šalaj

Damjan Tadić/cropix

Iako se u kampanji optužuje Tomaševića i Možemo da su ekstremna ljevica, profesor politologije kaže kako osim njihove potvrde da bi vratili ime Trgu maršala Tita u Zagrebu, nema drugog argumenta po kojem bi ih se svrstavalo u ekstreme.

„Pa ni taj argument da je to radikalno ne stoji, jer i IDS i SDP i neki druge stranke i kandidati imaju isti stav oko naziva ulica Titovim imenom. Gledano s politološke perspektive ništa tu od ekstremne ljevice nema. Ekstremna ljevica dovodi u pitanje i liberalnu demokraciju i tržišni poredak. To mi od Možemo! nismo čuli, štoviše, oni inzistiraju na demokratskim procedurama. Traže socijalnu pravdu, ali koliko vidim nisu od onih koji bi sad dizali revoluciju protiv tržišnih odnosa – navodi prof. Šalaj.

Smatra da će iduće dva tjedan kampanje biti prilično mučna s puno niskih udaraca.

„Ovo će biti dobar test za Tomaševića i ekipu oko njega. Test njihove strpljivosti i pristojnosti da nastave s pričom kako mijenjati Zagreb, a opet s druge strane, ne mogu pustiti da se po njima praši bez da odgovore na prozivke. Morat će tu naći razumnu mjeru i ne upuštati se u najniže političke strasti – veli Berto Šalaj.

Isto tako, napominje kako se Miroslav Škoro može ljutiti koliko hoće kad se spominje njegova nemogućnost da pobjedi Tomaševića u drugom krugu, no ako gledamo dosadašnje izborne rezultate, oni nikako ne idu Škori u prilog. On pak tu povlači usporedbu pa kaže da nije sve gotovo i pita što da se tako govorilo 1991. godine?

Politolozi smatraju kako su te usporedbe deplasirane.

„Znamo da je odaziv u drugom krugu je u pravilu pet do deset posto manji nego u prvom. Također kad zbrojimo sve glasove kandidata desnice iz prvog kruga: Miroslava Škore, Davora Filipovića, Zvonimira Troskota pa dodamo i glasove Jelene Pavičić Vukičević, Vesne Škare Ožbolt i Davora Nađa – vidimo da svi oni imaju ukupno manje glasova birača nego što je pojedinačno dobio Tomislav Tomašević. Ta ideja da bi nastao veliki preokret, meni zvuči potpuno nemoguće. Žao mi je što to smeta gospodina Škoru, a matematika je egzaktna znanost – zaključuje Šalaj. Također smatra kako je smiješno govoriti o stranim plaćenicima.

„S jedne strane država se natječe i stalno hvali: pogledajte koliko smo povukli sredstava iz fondova EU-a, pa se tu prozivaju međusobno HDZ i SDP čija je vlada povukla više, a kad neki drugi, kao Institut gdje je Tomašević radio, na natječajima isto povuku ta sredstva onda su oni plaćenici. Ta je optika potpuno iskrivljena – smatra naš sugovornik.

Goran Mehkek/Cropix