Lokalni izbori održat će se 16. svibnja. Stupanjem na snagu Vladinih odluka o raspisivanju izbora, 15. travnja prestao je mandat svih članova predstavničkih tijela. U odnosu na izbore 2017. godine, postroženi su uvjeti za kandidiranje. Osim policijskih službenika, djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika u Oružanim snagama, birači i političke stranke ne smiju za člana predstavničkog tijela jedinice niti za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana i njihova zamjenika kandidirati osobe koje su pravomoćnom sudskom presudom osuđene za kazneno djelo na kaznu zatvora u trajanju od najmanje šest mjeseci ili im je ta kazna zamijenjena radom za opće dobro ili uvjetnom osudom. Zabrana kandidiranja ne odnosi se na osobe koje su pravomoćnom sudskom presudom osuđene za kaznena djela počinjena iz nehaja. Izabranim županima, gradonačelnicima i načelnicima mandat prestaje u slučaju pravomoćne presude za kazneno djelo.
Prof. dr.sc. Sanja Barić, predstojnica Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, kaže kako je donošenje izmjena i dopuna zakona u tjednu prije raspisivanja izbora mimo svake ideje pravne sigurnosti i dobre izborne prakse.
Problemi s ustavnošću
- Opća zabrana kandidiranja vezana uz vrstu kazne, a ne i samog djela, je upitna jer Ustav govori o osobito nečasnim kaznenim djelima. Ovaj zakon podrazumijeva različita djela koja, na primjer, spadaju u prometne prekršaje i slično, što ne možemo nazvati osobito nečasnim. Mislim da ovaj zakon ima problema s ustavnošću i to smo rekli na Odboru za Ustav. Većina članova Odbora i oporba je o tome govorila, ali su se s druge strane opredijelili za činjenicu kako bi trebalo uvesti neka ograničenja, međutim, ovom brzinom i na ovaj način itekako imamo problema s ustavnošću. Problem je mnogo širi. Svemu se pristupa nesustavno i u zadnji trenutak, a to ne spada u koncept 'good governance', pristojne ili dobre vladavine, nego lošeg upravljanja. Dakle, ne radi se samo o neustavnosti zbog formalnih elemenata, nego i više razine ustavnih načela dobrog i razumnog upravljanja – komentira ustavna stručnjakinja Barić.
Nije bilo razloga za žurne i ishitrene izmjene, smatra prof. Barić. Da su one suprotne Ustavu, o tome se po donošenju zakona javno oglasio i dubrovački odvjetnik i nekada vijećnik Gradskog vijeća grada Dubrovnika Ivica Ban koji navodi: „Ovom se generalnom i neselektivnom zabranom kandidiranja priječi kandidiranje i onima koji su osuđeni na, npr., uvjetnu osudu u trajanju od najmanje šest mjeseci zbog primjerice kaznenih djela kao što su to: neisplata plaće, protuzakonito zapošljavanje, neovlašteno zvučno snimanje, neovlašteno slikovno snimanje, protuzakoniti lov i ribolov, protupravna gradnja, obijesna vožnja, izbjegavanje carinskog nadzora, odavanje poslovne tajne, ometanje rada računalnog sustava, nedozvoljena uporaba autorskog djela, povreda tajnosti glasovanja, itd.; dakle i onim osobama koje nisu osuđene za teška i/ili osobito nečasna kaznena djela. Takve zakonske odredbe je Ustavni sud već jednom proglasio neustavnim svojom odlukom i rješenjem broj: U-I-1397/2015 od 24. rujna 2015., kojom je odlučio o (ne)ustavnosti Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor (NN 19/15.), pa je posve nejasno što je vladajuća HDZ-ovska saborska većina željela postići ovom očito neustavnom izmjenom Zakona o lokalnim izborima, osim stvoriti mogućnost da u slučaju da budu nezadovoljni postignutim rezultatima na lokalnim izborima, putem Ustavnog suda, u kojem većinu čine njihovi bivši članovi, dužnosnici ili simpatizeri, ponište te izbore“.
Pred izbore 2017. godine, većina u Hrvatskom saboru izglasala je tzv. 'lex Vlahušić', kojim je tada Andru Vlahušiću i Peru Vićanu bilo onemogućena kandidatura na lokalnim izborima u Dubrovniku. Od tog je zakona koristi imao Mato Franković, HDZ-ov kandidat. Dvojcu osuđenom u aferi Šipan za zlouporabu položaja i ovlasti, odnosno poticanje na to zlodjelo, istekao je rehabilitacijski rok i obojica su opet u utrci za gradonačelnika. No, protiv Vlahušića se vodi i postupak u slučaju Revelin, u kojem ga se tereti da je u poslu iznajmljivanja ove tvrđave napravio materijalnu štetu za gradski proračun od najmanje tri milijuna kuna. Po novome, osuđeni gradonačelnik mora odstupiti s dužnosti.
Kad nekoga zažulja
Zakon je iz izborne utrke izbacio Stipu Gabrića Jamba u Metkoviću koji je u studenom prošle godine pravomoćno osuđen na Županijskom sudu u Osijeku na kaznu zatvora od sedam mjeseci, uz uvjetnu osudu s rokom provjeravanja od jedne godine, zbog počinjenja kaznenog djela sprječavanje dokazivanja u sudskom postupku, u aferi Suša. On je preko medija poručio kako će u inat oformiti nezavisnu listu za metkovsko Gradsko vijeće.
Lista može nositi njegovo ime, to je PR trik, ali „pitanje prepoznajemo li najbolje među nama ili mangupe koji nam se sviđaju, je politološki i sociološki problem, nije pravni problem“, komentira prof. Barić. Jambo upozorava na nelogičnost u izbornim zakonima – zabrana kandidiranja ne vrijedi za parlamentarne izbore, pa osuđenici u kaznenim postupcima mogu postati premijeri i saborski zastupnici.
- Ima dovoljno vremena za izmjene Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, ali mislim da je sve to trebalo ići u paketu, istovremeno i pravovremeno, nikako tjedan dana prije izbora. Nije to kvantna mehanika, traženje crne rupe ni crnih energija, to su poznate stvari, relativno jednostavna tehnička priča. Netko treba stati, razmisliti, sustavno pogledati i druge zakone, druge materije, postupovne, kaznene i ostale, a ne rješavati ad hoc, kad dođe na red kad nekoga zažulja. Taj način razmišljanja, vođenja javnog posla, obnašanja politika, bez obzira tko je na vlasti, nas uništava – kaže prof. Barić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....