Od političkih promjena u Vrgorcu 2016. čelna osoba i glavno lice grada bio je gradonačelnik Ante Pranić. Cijelo to vrijeme uz njega je njegov zamjenik Mile Herceg. Iako sa stranačkim šefom dijeli struku – obojica su inženjeri građevinarstva i skloni donošenju konkretnih odluka – među njima postoje i poprilične razlike. Pranić je glasan i vidljiv, pogotovo na društvenim mrežama, Herceg je tiši, manje prisutan online, ali zato konstantno na terenu, na ulici i u mjesnim odborima.
Herceg je rođen 1985. u Metkoviću. Osnovnu i srednju školu pohađao je u Vrgorcu, gdje se i zaposlio u struci nakon fakulteta. U lokalnoj politici aktivan je od 2013. kao član Nezavisne liste mladih. Od 2016. i izbornih promjena obnaša funkciju zamjenika gradonačelnika Vrgorca. Suprug je i otac dviju djevojčica. Aktivno se bavi sportom, pogotovo malim nogometom. Nakon Pranićeve odluke da se kandidira za župana, NLM je donio odluku da će štafetu u Tinovu gradu pokušati preuzeti upravo Herceg.
Timski rad
Mnoge je Vrgorčane iznenadila Pranićeva odluka da se ne kandidira za drugi mandat, nego da krene u utrku za župana, a vama prepušta izbore za gradonačelnika. Zašto? Jeste li takvu odluku odmah prihvatili, jeste li se premišljali ili ste zajednički odlučili?
– Mislim da je Ante objasnio svoju odluku. Početkom kolovoza krenule su priče o promjenama na razini županije. Krenulo se s okupljanjem tima i razradom programa. Kad su osnovne konture tog političkog projekta bile posložene, netko je trebao biti lider. Ante je prihvatio izazov, a mi smo bili uključeni u taj proces pa smo razmatrali opcije za Vrgorac. Otvorili smo raspravu i postupak kandidiranja u NLM-u tijekom prosinca, gdje sam jednoglasno izabran. Moja je kandidatura rezultat zajedničke odluke kompletne strukture NLM-a u Vrgorcu. Kad smo osigurali Vrgorac, Ante je javno obznanio svoju županijsku kandidaturu, iako će biti nositelj naše liste za Gradsko vijeće Vrgorca.
Izmjenama zakona Vrgorac je izgubio zamjenika gradonačelnika. Ako pobijedite na izborima, kako ćete organizirati svoj upravljački tim?
– Zaista smo sve radili i radimo kao tim. Ne samo on i ja, nego i svi drugi odgovorni ljudi koji su dobili priliku upravljanja procesima u našem gradu nakon izbornih promjena. Takav koncept timskog rada zadržat ćemo i nakon izbora ako nam građani daju povjerenje. Dok je gradonačelnik Pranić bio saborski zastupnik, zadužio me je za koordiniranje velikog dijela poslova, tako da neće biti nikakvih nepoznanica u upravljanju javnim sustavom.
Uveli red i rad
Uz gradonačelnika ste uključeni u sve tekuće projekte. Što se uspjelo realizirati, čime ste zadovoljni?
– Napravljeni su veliki pomaci, posebno kad se uzme u obzir da smo cijelo vrijeme morali "krpati" dočekane minuse i nedostatke – financijske, institucionalne i projektne. Riješeni su mnogi problemi koji su desetljećima bili prisutni. Uveden je red i rad s visokom razinom transparentnosti. Reorganizirane su sve gradske službe i ustanove, a Grad Vrgorac doživio je transformaciju od "grada slučaja", iz kojeg investitori odlaze, u grad u koji investitori dolaze i razvijaju milijunske investicije u gospodarskoj zoni. Loše definiran projekt Gospodarske zone Ravča morali smo brzo i kvalitetno preprojektirati da bi investitori u njoj mogli graditi i raditi. Naše aktivnosti, brzinu rješavanja problema i rad prepoznali su investitori. Danas je naša gospodarska zona jedno od najvećih proizvodnih gradilišta u županiji. Riječ je o investicijama vrijednim preko 400 milijuna kuna. To nam jamči nova radna mjesta.
Reformirali smo predškolski odgoj. Obnovili smo matični vrtić, izgradili novi područni, novo dječje igralište, u rad su uključene stručne osobe, definirali smo nove programe i metode. Nakon desetljeća zastoja i problema stavili smo u funkciju pročistač otpadnih voda centra grada i time zaštitili okoliš i izvore vode nizvodno od Vrgorca. Osmisli smo koncept Solar City i kreirali vlastitu oznaku kvalitete poljoprivrednih proizvoda. Naši poljoprivrednici imaju institucionalni okvir pomoći u obliku Poduzetničkog centra. Od nesređenih imovinskopravnih odnosa, danas imamo upisano vlasništvo na desecima nekretnina koje želimo staviti u funkciju razvoja. Usvojili smo novi Prostorni plan grada kao krovni dokument bitan za razvoj. Vraćen je zemljišnik u Vrgorac i pokrenuto izlaganje nove zemljišne knjige poljoprivredno najrazvijenijeg dijela grada.
Od grada koji nije imao internetsko bankarstvo pretvorili smo se u grad koji osvaja nagrade za pametne digitalizacije. Prva nepovratna sredstva došla su u našem mandatu za razne projekte. U koordinaciji s drugim javnim službama, napravljen je novi zapadni ulaz u Vrgorac, ulaz u naselje Pčelinjak. Ulagali smo u komunalnu i javnu infrastrukturu, želeći vratiti Vrgorcu oblik lijepog dalmatinskoga grada. Brendirali smo Vrgorac u "Grad Dalmatinskog pršuta i vina", želeći naglasiti proizvodni potencijal i turističku gastronomsku ponudu. Posebno smo ulagali u stambeno zbrinjavanje mladih obitelji, a kruna toga je nova ulica s parcelama za gradnju obiteljskih kuća i program POS-a koji će se aktivirati ovih dana potpisivanjem predugovora za gradnju 12 stanova.
Na redu Agrocentar
A nedovršeni projekti?
– Nedovršeni projekt je Agrocentar, dok me posebno boli projekt rekonstrukcije Gradske dvorane, za koji imamo spremne sve projekte i dozvole, ali nismo dočekali javni poziv za sufinanciranje koje bi gradski proračun mogao podnijeti. Iako još nisu na nacionalnoj razini predstavljeni načini sufinanciranja takvih investicija i institucionalnog vođenja, mi smo uložili puno vremena i koordinacija, te nam samo preostaje čekati novo programsko razdoblje.
Koji su, po vašem mišljenju, i dalje najveći infrastrukturni problemi Vrgorca?
– Katastrofalan vodovodni sustav u kojem se sve radilo neplanski i stihijski. Na 284 četvornih kilometara imamo samo 2800 vrlo disperziranih korisnika vodoopskrbe, zbog čega se uz troškove električne energije enormno povećavaju i troškovi održavanja 270 kilometara vodoopskrbne mreže i 44 objekta. Grijehe prošlosti plaćamo sada, posebno grijehe iz 2000-ih godina i vodoopskrbe građene iz faze 2. Riječ je o "najmlađoj" mreži koja ima najveće gubitke (Kljenak, Duge Njive, Rašćane). Čudan "izostanak" propisanih materijala za izgradnju cjevovoda, čudan izostanak nadzora, a još čudniji izostanak građevinske dokumentacije. Da bismo došli do kvalitetnog i dugoročnog rješenja ovih problema, napravljene su značajne promjene i ulaganja u vodoopskrbi, ali i u odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda. Sve to napravljeno je paralelno s vraćanjem više od sedam milijuna kuna dugova našeg vodovoda. Do 2017. naši prethodnici nisu napravili koncepcijsko rješenje smanjenja gubitaka, temeljni dokument koji se sastoji od 14 elaborata u kojima je detaljno analizirano trenutno stanje sustava i potrebne mjere za smanjenje gubitaka i poboljšanje kvalitete vode. Taj krovni dokument, vrijedan 1,5 milijuna kuna, napravili smo nakon dvije godine sustavnog rada i ovog ćemo ga mjeseca prezentirati. Na temelju njega planiramo povući više od 40 milijuna kuna u sljedećem mandatu. Bez ovog dokumenta blokirana su sva nepovratna sredstva za smanjenja gubitaka u vodoopskrbi. Gradimo i prvu vodospremu u zadnjih 30 godina, vrijednu pet milijuna kuna, iz koje se vodom napaja oko 1800 stanovnika Vrgorca, uz još 2000 stanovnika Ploča i Pojezerja. Očekujemo završetak postupka javne nabave za izgradnju kanalizacijskog cjevovoda od GZ Ravča do Vrgorca, vrijednog oko 32 milijuna kuna. Pri kraju su projekti izgradnje solarnih elektrana na vodocrpilištima Banja i Butina, ali i međusobnog povezivanja sustava. Gradnjom solarnih elektrana u vrijednosti od sedam milijuna kuna uštedjeli bismo na troškovima električne energije u najkraćem vremenu, što bi se dugoročno osjetilo na svim računima.
Projekt kanalizacije
Koji će biti vaši prioriteti na čelu Vrgorca ako pobijedite na izborima?
– Nastavljamo definiranim pravcem. Nastavit ćemo s ulaganjem u predškolski sustav, gdje možemo najaviti smanjenje cijene vrtića, ali i gradnju još jednog područnog odjeljenja u Vrgorcu i igrališta u Dusini. Uložili smo puno radnih sati i koordinacija u projektiranje obnove naše kulturne baštine u Vrgorcu, koju želimo postaviti u funkciju razvoja ruralnog turizma, ali i u stvaranje novih vizura grada. Riječ je o projektu rekonstrukcije stoljetnog gradskog parka, rodne kuće Tina Ujevića i Centra za posjetitelje u obliku "Kuće Dalmatinskog pršuta i vina". Za ta tri projekta ishodili smo građevinske dozvole, a vrijednost radova iznosi preko 18 milijuna kuna. Dozvole smo pripremili i za rekonstrukciju gradske dvorane i nove zgrade autobusnoga kolodvora, a pred ishođenjem je i dozvola za reciklažno dvorište. Nastavit ćemo ulagati u rekonstrukcije gradskih ulica koristeći nepovratna sredstva, razvijati oznaku kvalitete za naše poljoprivredne proizvode i poticati korištenje obnovljivih izvora energije. Posebno nam je bitan jedan projekt za koji smo nakon tri godine pravnih radnji dobili potrebne imovinskopravne temelje. U zgradi bivšega Komiteta uredit ćemo novu knjižnicu s dodatnim sadržajem za mlade i umirovljenike. Jako bitna stvar koju možemo najaviti jest smanjenje cijene vode nakon rekonstrukcije cjevovoda. U sustavu zaštite okoliša spomenut ću ključni projekt kanalizacije naselja Dusina i Milošići, koji bi trebao sačuvati naše izvore iz kojih dolazi voda u najobrađenije krško polje. Nakon idejnog rješenja i dvije godine problema oko studije utjecaja na okoliš, pred ishođenjem smo dozvola za građenje. U ovom smo mandatu s drugim državnim i županijskim službama riješili niz problema koji su bili prisutni desetljećima. Već smo definirali hodograme za realizaciju većih projekata kao što je odvodnja viška vode iz naših polja ili sanacija državne ceste na prijevoju Stupica prema Makarskoj.
Imamo rezultate
Što od vas mogu očekivati mlade obitelji, stariji sugrađani, mladi?
– Gotovo sigurno možemo najaviti gradnju zgrade za mlade po modelu POS-a s 12 stanova i smanjenje cijene vrtića. Još aktivnije ćemo nastaviti sufinancirati autobusne karte za studente, a kako sam rekao, u projektu nove knjižnice u zgradi bivšega Komiteta zamislili smo prostor dnevnog boravka i čitaonice koju može koristiti starija populacija. Prebacivanjem knjižnice iz gradske dvorane otvara nam se prostor za sportske aktivnosti. Cilj će nam biti razvijati raznoliku ponudu sportskih aktivnosti.
Što možete poručiti glasačima? Zašto bi zaokružili vaše ime?
– Ako građani žele da se nastavi istim smjerom, birat će nas. Dokazali smo se svojim radom, zalaganjem i uključivošću. Nama grad nije eksperiment ili mjesto na kojem se uči prvi ozbiljni posao. Želimo nastaviti istim tempom, istim timom, a za programsko razdoblje koje dolazi pripremljeno je raznih projekata u vrijednosti većoj od 50 milijuna kuna.