Na makarsku političku scenu na lokalnim izborima, kao nezavisni kandidat, stupa i 32-godišnji Makaranin Mario Marević, prvostupnik ekonomije, smjera trgovine i turizma. Mario Marević je u Makarskoj završio ekonomsku školu i poslije se upisao na Sveučilište u Splitu, gdje je stekao zvanje prvostupnika trgovine i turizma.
Kako nam se sam predstvaio, Mario je pouzdana, principijelna i odgovorna osoba, s jakim organizacijskim sposobnostima, sposoban za promptno izvršavanje zadataka i preuzimanje odgovornosti za posao, ali istodobno i za funkcioniranje kao dio tima. Najznačajnije radno iskustvo koje je stekao odnosi se na poslove agenta nekretnina i osnivača aplikacije "Get Work" za koju je dobio mnoge nagrade za inovativnost. U slobodno vrijeme čita knjige i trenira.
Što vas je ponukalo da se upustite u političke vode i postanete gradonačelnički kandidat?
- Pa evo, kao mladi poduzetnik i ekonomist, uočio sam da kroz Makarsku protječe ogroman kapital, a da Makarani, posebno mladi, od toga nemaju ništa i onda svoju budućnost moraju potražiti izvan Makarske. Po nekakvim mojim procjenama, u Makarsku se godišnje slije skoro milijardu kuna, gradski proračun iznosi više od 150 milijuna kuna, a gdje su tu Makarani? Nema ih.
Koliko danas u gradu ima obitelji koje žive u tri generacije? Roditelji se u pravilu nakon srednje škole opraštaju od svoje djece, koja se onda u Makarsku vraćaju za ljetnih praznika ili nikako. Razlog što je došlo do raspada socijalne strukture je gospodarstvo o kojemu nitko ne vodi računa. Mislim da postojeću situaciju možemo okrenuti u našu korist i zato se i kandidiram, i to ne pod okriljem neke stranke, nego kao neovisni građanin, tražeći potporu upravo u neovisnim i suverenim ljudima.
Preskupo za umirovljenike
Što vam najviše smeta u Makarskoj?
- One stvari koje mi najviše smetaju u Makarskoj iznio sam u svom programu, a to su gospodarstvo, infrastruktura i socijalni programi, i to upravo po navedenom redoslijedu. Osnovna je značajka i osnovni problem makarskoga gospodarstva što je to sve turizam i apartmanizacija, zbog čega je potrebno izravnim potporama iz proračuna ulagati u raznolikost ili, kako to neki znaju reći, diverzifikaciju. Postoje ljudi koji bi se bavili nečim drugim, a ne samo turizmom, i Grad njih treba poticati.
Infrastruktura, kako materijalna, tako i nematerijalna, nerazmjerno je zapuštena i nikakva u odnosu na standard smještajnih jedinica. Niti su nam parkovi uređeni, niti nam klubovi i društva žive baš u nekom obilju, što je u ovom gradu svima jasno. Kad je riječ o socijalnom programu, on je važan zbog toga što je Makarska turističko središte i skup je grad za prosječnog umirovljenika, ali je skup i za mlade obitelji. O tome moramo posebno voditi brigu.
Kakva je vaša percepcija turizma u Makarskoj?
- Nažalost, makarski turizam još uvijek leži na infrastrukturi i strategiji planera iz sredine prošlog stoljeća, iako znamo da je ta infrastruktura poprilično potrošena. Moje je mišljenje da je turizam trenutno u Makarskoj u sjeni betonizacije i transakcije, sve više okovan korporacijskim politikama na štetu maloga čovjeka. Malom čovjeku su oduzeta radna mjesta u drugim granama gospodarstva, tjera ga se s javnih površina na kojima ostvaruje nekakav prihod, a u ponudi ležajeva nema izgleda u konkurenciji s velikima.
Uglavnom možemo zaključiti da Makarskom maršira korporativni turizam koji je u suprotnosti s interesima maloga čovjeka. Tko je otvorio vrata takvom turizmu, svima je poznato. Moje je mišljenje da se Makarani mudrim vođenjem i odabirom koje će krasiti zajedništvo mogu oduprijeti ovakvom štetnom turizmu za njih same.
Ostavite se bajki
Što bi Makarska mogla ponuditi mladima kako se ne bi iseljavali?
- Pa kao što sam već rekao, Makarska mora snažno ulagati u mlade, ali ne pjesmom ili kroz opisne pridjeve, već konkretnim brojkama. Zbog toga sam u svoj program na prvo mjesto stavio gospodarstvo, gdje bi se na godišnjoj razini izdvajalo 5 posto za direktne potpore u gospodarstvu, što je otprilike 7 do 8 milijuna kuna. Sve dosadašnje vlasti su zanemarivale i potpore su iznosile nulu.
Dakle, mlade treba naučiti loviti ribu s nekih 50 do 100 projekata kroz godinu, ovisno o tome kakva bi bila distribucija potpore ovih 7 do 8 milijuna kuna. Držim da bi ovi poticaji djelovali i na neke koji su se odselili, čime bismo potaknuli njihov povratak. Ovo je srž moga programa, bez čega nema svijetle budućnosti. Mladi znaju i mogu, samo im treba ponuditi konkretne brojke, a ne bajke.
Što biste kao gradonačelnik napravili za umirovljenike i socijalne slučajeve i mislite li da su makarski umirovljenici zapostavljeni?
- U mojem programu koji sam objavio, socijalni program, a posebno umirovljenici, zahtijevaju brigu zbog jednostavne činjenice, Makarska nije Kutina. U Makarskoj je život skuplji, a mirovine u državnom izravnanju iste. Stoga u programu ističem potrebu osiguranja mjesečne mirovinske dopune za umirovljenike nižih primanja i socijalnog statusa koja bi bila potpora njima samima, ali i Gradu, jer se taj novac opet u konačnici potroši u Makarskoj. Ukupan socijalni program Makarske mora iznositi 5 posto od proračuna.
Najskuplje naknade
Devastacija Makarske i problem betonizacije općepoznata je tema. Kako biste vi riješili taj problem?
- Makarska se mora i može razvijati samo u okvirima svoje infrastrukture. Ako na prvo mjesto stavimo interese nas samih Makarana, lako mi riješimo problem betonizacije. Sve dosadašnje uprave u Gradu su napravile to da Makarani plaćaju najskuplje komunalne naknade, da obitelji teško dolaze do svojih stambenih kvadrata, da su vrtići nedostupni za svu djecu. Sve te stvari pogodovale su nekontroliranoj betonizaciji.
Kada Makarani počnu voditi brigu o sebi, regulirat će se i divlja betonizacija. Htio bih reći da ja zapravo nisam protiv izgradnje, ali ona mora biti u interesu građana, i to u dugoročnom interesu, a ne da to bude interes pojedinca na štetu zajednice. Neprihvatljivo je gomilanje ovih stambenih kvadrata u prostoru koji je limitiran.
Zdrava logika nas upućuje na kvalitetu. Dakle, manji objekti s većom kvalitetom put je kojem se moramo vratiti i koji trebamo slijediti. Ako se ovako nastavi, realno je da ćemo u Makarskoj za nekoliko godina prijeći brojku od 100 tisuća postelja. Ako neki misle da je to normalno, onda oni nisu čiste pameti ili nisu čiste savjesti.
Što biste učinili u pogledu zdravstva u Makarskoj?
- Vidimo da se cijelo vrijeme ''telimo" oko Doma zdravlja, a on zapravo nama u Makarskoj ne znači ništa. Dom zdravlja je zapravo komunalna ustanova koja po svom konceptu ne može odgovoriti na potrebe makarskog turizma. Makarskoj i svim općinama Makarskog primorja treba bolnica s reprezentativnim liječnicima koja će biti sastavni dio kataloga ponude turističkog potencijala kojim raspolažemo. Stoga držim da u suradnji sa svima možemo i moramo planirati bolnicu ako se ozbiljnije želimo baviti turizmom. Za takav projekt su zainteresirane i veće hotelske kuće, pa i od njih možemo očekivati suradnju.
Redizajn prometa
Kako biste organizirali grad bez ljetnih prometnih gužvi?
- Redizajn makarskog prometa dolazi tek s 400 garažnih mjesta. Tek kada automobile smjestimo u garaže, oslobodit ćemo prostor za pješačku komunikaciju i komunikaciju kolom, odnosno biciklom. Sve ovo što je do sada rađeno samo je ''krpanje rupa''.
Kad smo kod prometa, moram se osvrnuti na istočni ulaz u grad, gdje bi se s dvije upojne trake koje se naprave u 15 dana uvelike poboljšala protočnost toga križanja. Tu se uvijek govori o nekakvim velikim projektima, a ovdje bi mala intervencija puno pomogla. Također se moram pridružiti nekim kritičarima onoga što se radi oko Napoleonova spomenika. Umjesto da se ulazno križanje u grad rastereti sadržajem kako bi dobilo na protočnosti, oni dodaju neke stvari koje su i zakonom zabranjene i ugrožavaju promet.