Pred umirovljenje odlučili ste se natjecati za dubrovačko-neretvanskog župana. Je li Vas prijatelj, čelnik Dubrovačke stranke Željko Raguž, trebao puno nagovarati za taj iskorak?
U mojim godinama teško Vas netko može na nešto nagovoriti. Kako je već poznato, nisam bio prvi izbor DUSTRE za kandidata. Dugo smo u stranci pričali o tome kakav profil DUSTRA želi. Nije bilo nagovaranja, razgovaralo se s argumentima. Stranka se odlučila za mene zbog mog životnog i radnog iskustva.
Na predstavljanju kandidature poručili ste da DUSTRA nije instant stranka i da joj je u središtu čovjek. No, nije li čovjek 'centar svijeta' i Vašim izbornim suparnicima? Eno, i Vićanov se DDS obraća običnom čovjeku...
Tužno bi bilo da i ostale stranke ne ističu čovjeka i da on nije svima u fokusu. Svi projekti koji se rade, ceste, škole, bolnice, sportski i kulturni objekti trebali bi se raditi zbog čovjeka i doprinositi boljoj kvaliteti njegova života. Razlika je, međutim, živi li netko čovjeka (ne bih rekao „običnog čovjeka", svi smo mi isti!) svaki dan ili mu se obraća samo pred izbore. Podržavam svakoga kome je čovjek doista centar svijeta.
Na predstavljanju kandidature za župana poručili ste kako svako dijete od Lastova do Konavala treba imati istu priliku za život i napredak kao djeca iz Zagreba. Kako to postići?
Želimo da djeca iz cijele županije imaju iste prilike. Da bi se taj cilj ostvario preduvjet je ravnomjeran razvoj županije. U te je svrhe Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije upravo dodijelilo 6,3 milijuna kuna bespovratnih sredstava za projekte na otocima i brdsko-planinskim područjima u našoj županiji. Sve su to mali projekti, ali važni da bi ljudi u tim područjima bolje živjeli. DUSTRIN prijedlog je da se određene projekte provodi prvo u zaostalim dijelovima županije. Primjerice, širokopojasni internet trebalo je napraviti prvo tamo gdje je prema HAKOM-u slaba pokrivenost internetom, a ne u Dubrovniku. Bez obzira financira li se projekt iz proračuna ili EU fondova, treba ga usmjeravati prvenstveno na područja slabijeg stupnja razvoja. Zato i postoji indeksacija. Slabije razvijeni dijelovi naše županije u prvom su redu naša udaljena i zabačena sela te naši otoci, koje definiraju Zakon o brdsko-planinskim područjima i Zakon o otocima. Po njima se puno toga može postići. Glavni nam je cilj omogućiti gospodarski razvoj tih područja, spriječiti iseljavanje i smanjiti negativni demografski trend.
Trebamo stručnjake za EU fondove
Izjavili ste kako Dubrovačko-neretvanska županija iz EU fondova do 2027. može povući oko 100 milijuna eura. Dio bi išao i za prezaduženu Opću bolnicu Dubrovnik. Kako mislite to provesti, aktualna županijska uprava uopće nema poseban resor za europske fondove?
Spomenutih 100 milijuna eura odnosi se na onaj dio sredstava (prekogranične suradnje) kojima županija može samostalno i direktno upravljati sa svojim projektnim partnerima. Osim tih sredstava RH su na raspolaganju, u istom programskom razdoblju, 24,5 milijarde eura, od kojih ćemo se potruditi u našu županiju povući najmanje 1,5 milijardu eura.
Naravno, da bi se bilo koji projekt realizirao i da bi se povukla bilo kakva sredstva iz EU, trebaju Vam ljudi koji to znaju i mogu odraditi. DUNEA jako dobro radi, međutim, strategiju i promišljanja, kako i na koji način i za što koristiti sredstva trebala bi odrediti Županija. Znači, u Županiji trebaju postojati ljudi koji se time ciljano bave. Mi, nažalost, trenutno u Županiji nemamo odjel koji se bavi isključivo EU fondovima, već se time bave ljudi u sklopu ureda župana. Ako budemo izabrani, to je prvo što ćemo promijeniti. To će biti najmnogoljudniji odjel u Županiji.
Što ćemo sa zbrinjavanjem otpada? Tvrdite da ni Lučino razdolje ni Grabovica nisu najsretnije rješenje. Koja je Dustrina alternativa?
CGO Lučino razdolje je obvezatan visokovrijedan projekt (od cca 500 mil. kuna) 90 posto financiran iz sredstava Europske unije, koji treba biti završen do 2023. godine, ukoliko ne želimo biti penalizirani od EU i tako se svrstati u grupu s Bugarskom i Rumunjskom koje plaćaju ogromne penale zbog neadekvatnog zbrinjavanja otpada.
U Europskoj je uniji napravljeno dosad oko 350 takvih visokorizičnih projekata. Iz njihova iskustva svi su mogli znati da će i ovaj projekt izazivati određene kontroverze, jer je to takav tip projekta u kojemu donosite odluku da nešto što smeta mjestu A prebacite u mjesto B. Nitko ne želi biti mjesto B. U donošenju odluke o izboru lokacije treba stoga, osim struke, biti uključena i šira javnost. I to vrlo transparentno i otvoreno, s pravom na uvid u sve informacije i sam tijek donošenja odluke. Usprkos svim takvim saznanjima, Lučino razdolje je loš primjer kako je projekt predstavljen i iskomuniciran s lokalnim stanovništvom. Upravo iz te činjenice proizlazi većina problema. Projekt, naime, prati glas da trasiranje nije napravljeno po pravilima struke.
Ljudi moraju znati
Lučino razdolje svejedno ide dalje?
Da, ovaj se projekt, nažalost, morati provesti jer su sve građevinske dozvole već spremne, po mom bi mišljenju, čak i kad te glasine ne bi bile točne, trebalo napraviti dodatna trasiranja da se svi umirimo i da znamo da smo sve napravili da se svaka mogućnost greške, pa i najmanje, i eventualne negativne posljedice u vidu ekološke katastrofe isključe.
Smatram, naime, da nije dovoljno samo da struka kaže svoje, čak i da to uradi najprofesionalnije. Ništa manje važno nije transparentno u sve činjenice uputiti sve ljude kojih se to tiče, a tiče se svih nas u županiji, a i šire. Nema goreg nego kad netko drugi o svemu odlučuje bez da Vas se pita, makar biste možda i sami donijeli istu odluku.
Smatram da se suodlučivanjem podižu i svijest i odgovornost ljudi nužni za uspjeh tog projekta. Mene, naime, najviše brine činjenica da Lučino razdolje nije projektirano na način da je samodostatno, već Centar ima vanjske dionike o kojima ovisi kvaliteta njegova rada, a to je šest sabirnih i pretovarnih stanica unutar županije.
Ukoliko oni ne budu razvrstavali otpad točno po propisima, Lučino će razdolje morat pronalazit ad hoc rješenja za koja neće raspolagati adekvatnom infrastrukturom. Da bi pretovarne stanice maksimalno profesionalno odradile svoj dio posla, veliku će ulogu u tome imati razina svijesti ljudi, a nju se nabolje podiže na način da se ljude direktno uključi i upozna sa svim činjenicama i da ih se na taj način napravi suodgovornim, ali i zadovoljnim članovima društva.
Zbog pandemije pati turizam diljem svijeta. Može li Dubrovnik preživjeti još jednu lošu sezonu, što ćemo ako nas kruzeri stvarno zaobiđu, a aviokompanije u 5 do 12 otkažu letove za Čilipe?
Mislim da smo, što se pripreme za ovu sezone tiče, zakasnili i da su nam mnogi vlakovi već pobjegli. Svjestan sam da smo imali tešku situaciju s pandemijom i da smo svi bili okrenuti tome. Međutim, i druge su zemlje imale isto, pa su ipak već koncem veljače uspjele pripremiti protokole. Mi smo, nažalost, zakazali i na državnoj i na lokalnoj razini. Sada, kada je sezona de facto već počela, prioritet je spasiti barem ono što se spasiti može.
Ako nas kruzeri posve zaobiđu i svi se letovi otkažu, dogodit će nam se gospodarska kriza veća od one koju poznajemo iz 90-ih, jer su se, za razliku od onda, sada mnogi stanovnici kreditno opteretili da bi poboljšali turističku uslugu koju nude. Takav crni scenarij, kakav Vi spominjete, moramo izbjeći po svaku cijenu.
U prilog nam ide što je svaki dan sve veća procijepljenost, pogotovo turističkih djelatnika, što turistima jača pouzdanje i povjerenje u destinaciju, kao i činjenica da je Dubrovnik, a time i cijela županija, prepoznatljiva turistička destinacija. Ono što je sada nužno napraviti jest proaktivna promocija kojom će se turiste upoznati s mjerama za njihov siguran boravak u našoj županiji.
Iskustva iz Holdinga
Bivši ste državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije, radili ste s ruskim poslovnim ljudima, a zatim i za zagrebački Holding. Što se od tih iskustava može primijeniti za napredak Županije?
Smatram da se sve može primijeniti. Radom u dva ministarstva stekao sam potrebno iskustvo u promišljanju kako ravnomjerno razvijati našu zemlju i koristiti EU fondove. Pogotovo iskustvo Poljske, koja nam je bliska po tranziciji iz bivšeg sustava koju je imala isto kao i mi. U ministarstvu smo prije svega stvarali zakonodavne okvire. Prvi zakon o regionalnom razvoju i prvu strategiju regionalnog razvoja napravili smo za vrijeme mog mandata.
Tako da točno znam što i kako treba što se tiče zakonodavnog dijela. Moje iskustvo stečeno u Zagrebačkom holdingu, kao najvećem komunalnom društvu u zemlji, iza kojeg stoji proračun od 8-10 milijardi kuna, također je vrlo dragocjeno i primjenljivo.
Koga vidite u drugom krugu lokalnih izbora i zašto? Ako osvojite skupštinske mandate, tko bi Vam bio poželjan koalicijski partner, lijeva ili desna opcija, centar...
U drugom krugu vidim aktualnog župana Dobroslavića i naravno sebe. Kandidata Dobroslavića iz razloga jer, zbog veličine stranke koju zastupa, on ima 20 posto potrebnih glasova, ono što se kaže, čim se ujutro probudi. Poželjan koalicijski partner će svakako biti onaj tko će pomoći da ostvarimo sve što smo zacrtali u našem programu. Naravno, o svim eventualnim partnerima odlučivat će DUSTRA kad za to dođe vrijeme.