Kako će se ‘mini-reforma‘ javne uprave odraziti na Šibensko-kninsku županiju: postoji veliki problem kada su u pitanju lokalni šerifi...

U ponedjeljak, 15. ožujka, u velikoj dvorani Konvencijskog centra Amadria Parka (Solaris), ovaj put "uživo" održat će se Županijska skupština šibensko-kninska s obilatim dnevnim redom u kojemu je i set odluka koje se odnose na usklađivanje pravnih akata županije s izmijenjenim Zakonom o lokalnoj (područnoj) samoupravi.

To je ono što u Vladi nazivaju "mini-reformom javne uprave", a u osnovi je kozmetika kojom se suštinski ništa ne mijenja. Zapravo, upravo to i jest bio cilj, da se fingira nekakva racionalizacija uprave, a da za vladajući HDZ sve ostane isto. E, pa pogledali smo o čemu se tu radi, konkretno kad je riječ o ŠKŽ.

Da puno ne filozofiramo, sve se svodi na ukidanje jednog zamjenika gradonačelnika i župana i na minimalističku redukciju broja vijećnika predstavničkih tijela, pa je, primjerice, predviđeno da Županijska skupština ubuduće broji 37 vijećnika, a može i više ukoliko se u izbornom procesu nije osigurala primjerena zastupljenost nacionalnih manjina.

Aktualni saziv ŽS Šibensko-kninske broji 42 vijećnika, pa bi to bilo 5 vijećnika manje, ali ne budu li izabrana tri zajamčena manjinska "deputata" među tih 37 koliko je predviđeno, bit će izabrani sa stranačkih lista i za onoliko koliko ih nedostaje povećat će se broj vijećnika u Skupštini. Dakle, teško da se tu može govoriti o ozbiljnoj izmjeni.

Druga promjena je ukidanje jednog zamjenika, a u slučaju Šibensko-kninske županije bila su čak tri: dva iz kvote većinskog naroda i jedan iz redova nacionalne manjine. No, koja je uopće bila njihova funkcija?

Svojedobno je na pitanje vijećnika Nezavisne liste Loza, Ivice Ledenka, o tome što uopće rade i za što su zaduženi dožupani, župan Goran Pauk odgovorio: Rade ono što im ja dam!

Ionako nemaju što raditi

A to što bi im Pauk dao u zadatak mahom se svodilo na irelevantne protokolarne zadaće, pa se nerijetko moglo čuti i od samih dožupana da se žale kako nemaju što raditi, jer župan voli odraditi, sve iole važnije, sam. Trenutno, jedno mjesto Paukova zamjenika drži Kninjanin Nikola Blažević, drugo Drnišanka Darija Puljić (čime bi bila pokrivena cijela županija, i svi zadovoljni), a zamjenik župana iz manjinske kvote je SDSS-ov Ognjen Vukmirović.

Realno, osim Vukmirovića kojemu je po prirodi stvari obaveza skrbiti o položaju i interesima nacionalne manjine koju zastupa, druge je zamjenike bilo teško vidjeti i čuti dok nije došla pandemija Covida-19. A tada je dužnost načelnika Županijskog stožera civilne zaštite preuzeo dožupan Blažević, sve do ostavke zbog kršenja epidemiOloških mjera (!), i zahvaljujući tome je bio znatno prisutniji u javnosti. Puljić nije imala takvu pogodnost, pa se teško i sjetiti njezina javnog istupa, a bez koronavirusa istu bi sudbinu dijelio i njezin kninski kolega. Prema tome, ukidanje tog jednog zamjeničkog mjesta, u funkcioniranju županije neće se ni primijetiti. Jer, objektivno, nikada nisu bila ni potrebna čak dva (plus manjinski) zamjenika, i taj se institut koristio isključivo kao stranačka sinekura za "zaslužne".

S druge strane, iako se kroz ove godine, otkako je uvedeno izravno biranje načelnika, gradonačelnika i župana, čime ih se učinilo nesmjenjivim lokalnim šerifima, pokazalo koliko je takvo stanje i takav neprikosnoveni status lokalnih čelnika, neodrživ, u to se i dalje ne intervenira.

Prema prijedlogu izmjena i dopuna Statuta županije, sukladno kozmetički modificiranom Zakonu o lokalnoj (područnoj) samoupravi, i dalje župan (i njegov zamjenik) može "pasti" samo ukoliko mu ne bude izglasan proračun (što se ispostavlja tek kao teorijska mogućnost u našim okolnostima), odnosno moguće ga je opozvati na referendumu iniciranom na prijedlog 20 posto od ukupnog broja birača u županiji i dvije trećine vijećnika Županijske skupštine. Dakle, da bi ŽS mogla raspisati referendum za opoziv župana (i zamjenika) za to se mora izjasniti 20 posto svih registriranih birača u županiji! Kad znamo da je odaziv na lokalne izbore često oko mizernih 30-ak posto, onda je zapravo jasno koliko je referendum za opoziv župana moguć. Ili, ako referendum predloži dvije trećine vijećnika Županijske skupštine, bit će raspisan dvotrećinskom većinom svih vijećnika Skupštine.

Čuvanje sinekure

Referendum se ne može raspisati samo za zamjenika župana, ne može se također pokrenuti prije isteka roka od šest mjeseci od održanih izbora ili prethodnog referenduma za opoziv, kao ni u godini održavanja redovnih izbora. Odluka o opozivu župana (i njegovog zamjenika) donesena je tek ako se na referendumu za to izjasnila većina birača koji su glasali, pod uvjetom da ta većina iznosi najmanje trećinu broja birača upisanih u birački popis županije. Dakle, opoziv je de facto nemoguć!

Nevjerojatno je da su se izmjenama Zakona o lokalnoj samoupravi potpuno ignorirale konkretne situacije s lokalnim dužnosnicima (od Tomaševića, optuženog za obiteljsko nasilje, do Žunića koji je gomilao nekretnine i unatoč svemu što posjeduje koristio i državni stambeni objekt bez plaćanja naknade). Umjesto da ti i slični primjeri budu poticaj zakonodavcu da zakonsku odredbu o opozivu lokalnih čelnika fleksibilizira, Vlada je, kao predlagatelj izmjena, ustrajala na njihovoj nesmjenjivosti.

- HDZ će napraviti sve što može da zadrži postojeće stanje, jer,osim za same sebe, nije ih briga ni za koga drugoga. Nije njih briga što smo najnerazvijenija županija u Dalmaciji, što nas je u 10 godina 10 posto manje, što smo najstarija (po prosječnim godinama) županija u cijeloj Hrvatskoj, što nam kninske lagune i dalje prijete da nas ostave bez pitke vode. Jedino je bitno zadržati vlast i sinekure. Mislim da je vrijeme da se konačno kaže dosta je, ajmo naprid! - kaže SDP-ov kandidat za šibensko-kninskog župana, Joško Šupe.

Koliko je savjetnika?

Moglo bi se reći da je to uglavnom stav oporbe u ŠKŽ, bar njezina većeg dijela. Pa tako i Ivica Ledenko, čelnik nezavisne liste Loza, izmjene Zakona i usklađivanje županijskih akata s njim, smatra pukom obmanom javnosti kojoj se to plasira kao ušteda i racionalizacija uprave.

- A zapravo, nema tu nikakve uštede. Vladajući će tog jednog zamjenika kojeg gube kompenzirati savjetničkim mjestom, na što župan ima po zakonu pravo. I sad je pitanje ima li i koliko savjetnika aktualni župan Goran Pauk i kolika je naknada za njihove savjetničke funkcije- kaže.

S druge strane, dodaje Ledenko, njima smanjivanje broja vijećnika itekako odgovara. Oni su prijedlog izmjena Zakona donijeli na temelju čiste matematike. Najprije su izračunali kako će se to na njih reflektirati i vidjeli da D'Hondtom dobivaju još više, još deblju većinu. To nije teško utvrditi: ako izgubiš dva mandata, smanjivanjem broja vijećnika za 4, smanjuje se i većina, i oni su opet na konju. Budimo razumni, HDZ je išao u te izmjene pod pritiskom javnosti koja je stalno upozoravala na hipertrofiranost lokalne samouprave i uprave. Ali, Zakon prave promjene nije predvidio.

Ima samo jedna novina, kod gradova i općina bez zamjenika (do 10.000 stanovnika), ako odstupi gradonačelnik, odnosno načelnik, recimo, ode u zatvor, onda Vijeće bira između sebe vršitelja dužnosti da ne bi išli u nove izbore. Inače, ističe Ledenko, zamjenici župana kod nas nisu ni imali zaduženja, a zapravo su nesmjenjivi, kao i župan. U primjeru naše županije, s kandidiranjem Paška Rakića za zamjenika župana, pokazuje se da je to čista stranačka plaća.

Neposrednim izborom želio se dati legitimitet načelnicima, gradonačelnicima i županima, što je s aspekta demokracije u redu, ali time se umanjuje uloga predstavničkih tijela- općinskih i gradskih vijeća, odnosno županijske skupštine- i lakše je raspustiti njih, negoli opozvati lokalne šerife.

Ukratko, rezimira Ledenko, na 500 jedinica lokalne samouprave oni će uštede ovim zakonom izraziti matematički, kroz smanjenje broja zamjenika i vijećnika u predstavničkim tijelima, a ovlasti lokalnih šerifa ostaju netaknute! To je puki face-lifting kojim Ministarstvo uprave i pravosuđa pokušava kazati kako je racionaliziralo preglomaznu upravu, a svi vidimo kako to praktično izgleda- konstatira Ledenko,čija će Loza na izbore s Domovinskim pokretom.

I tako, kad sve zbrojite, proizlazi da je stvarno smanjena samo naknada šefovima ŽS. Naime, Zakon (čl.31.a, stavak 2.) propisuje da se naknada za predsjednika predstavničkog tijela (ŽS) može odrediti u iznosu uvećanom za najviše 50 posto, a za potpredsjednike za najviše 30 posto pripadajuće vijećničke naknade. Slijedom toga, naknada za vijećnike ostaje nepromijenjena, 1000 kuna mjesečno, ali se smanjuje za predsjednika Županijske skupštine sa dosadašnjih 2.000 na 1.500, a za potpredsjednike s 1.500 na 1.300 kuna. I to je, čini se, najopipljivija promjena, ali kao i sve ostale, mršava ušteda...