22132424
PREKOGRANIČNI PROJEKT ADRIACLIM

Zaštitimo obalu, prilagodimo se klimatskim promjenama

Piše Dražen Gudić
28. svibnja 2022. - 17:00

U sklopu prekograničnog projekta AdriaClim, u Splitu će se održati hibridna dvodnevna konferencija “Zaštitimo obalu, prilagodimo se klimatskim promjenama!” 7. i 8. lipnja 2022. Konferencija okuplja vodeće međunarodne stručnjake, političare i donositelje odluka u području klimatskih promjena. Glavni ciljevi konferencije su podići svijesti o utjecaju klimatskih promjena na jadransku obalu te omogućiti stručnjacima sa sveučilišta, istraživačkih i edukacijskih centara da kreatorima politika i široj javnosti daju aktualne informacije s dodanom vrijednošću o utjecaju klimatskih promjena na Jadransko more. Konferencija je organizirana u tri sesije: Klimatske promjene i utjecaji na obalu; Praćenje i promatranje klimatskih promjena: alati, modeli, inovacije i Zaštita naših teritorija od klimatskih promjena: iskustva, ideje, dobre prakse. Fokus konferencije bit će najbolje prakse planova prilagodbe, razmjena iskustava o praćenju i strategijama ublažavanja, koje će se koristiti za razvoj informacija i alata koji će se prezentirati pojedincima i zajednicama za razumijevanje klime na Zemlji, utjecaja klimatskih promjena i pristupa prilagodbi ili ublažavanje u Jadranskom moru. Promatranje i modeliranje Prekogranični program AdriaClim je akronim istraživačkog projekta financiranog u sklopu talijansko- hrvatskog Interreg programa suradnje. Projekt je posvećen podršci razvoja znanstveno utemeljenih regionalnih i lokalnih planova prilagodbe klimatskim promjenama. AdriaClim će se baviti prijetnjama klimatskim promjenama razvojem regionalnih i lokalnih planova prilagodbe temeljenih na ažuriranim meteorološkim i oceanografskim informacijama dobivenim kroz novouvedene sustave promatranja i modeliranja za Jadransko more. Ukupna vrijednost AdriaClim projekta je 8 823 415,00 eura, od čega su 85 posto bespovratna sredstva financirana iz ERDF-a u sklopu Interreg programa prekogranične suradnje Italija-Hrvatska. Projekt AdriaClim provodi 19 partnera iz Italije i Hrvatske.

Lidija Srnec, Hrvatski državni meteorološki zavod

Kad se temperatura zraka poveća previše, neće biti lako zaustaviti procese

Porast temperature zraka utječe na procese u atmosferi, hidrološki ciklus, temperaturu mora, ekosustave, ledenjake. Klimatski sustav zbog zagrijavanja ima sve više energije i pitanje je kad će i na koji način doći do promjena

Koje su klimatske promjene, s kojima će se u budućnosti suočiti Hrvatska, najviše zabrinjavajuće za gospodarstvo i ekologiju Jadrana?

- Kad govorimo o klimatskim promjenama, teško je izdvojiti jedan njihov segment kao najznačajniji, budući da se radi o procesima koji su međusobno povezani na način da promjena jednog parametra utječe na drugi, ali i obrnuto. U tom interaktivnom procesu je nepoznanica nelinearnost i kritična točka iza koje nismo sasvim sigurni što će se dogoditi nakon što se ona dosegne. Da pojasnim, porast temperature zraka utječe na procese u atmosferi, hidrološki ciklus, temperaturu mora, ekosustave, ledenjake. Glavni ciljevi konferencije su podići svijest o utjecaju klimatskih promjena na jadransku obalu te omogućiti stručnjacima sa sveučilišta, istraživačkih i edukacijskih centara da kreatorima politika i široj javnosti daju aktualne informacije s dodanom vrijednošću o utjecaju klimatskih promjena na Jadransko more Klimatski sustav zbog zagrijavanja ima sve više energije i upravo je pitanje kad će i na koji način doći do promjena u njezinim oblicima. Simulacije klimatskim modelima mogu dati smjer u kojem će pojedini dijelovi tog složenog sustava reagirati na određeni dodatni porast temperature zraka, no kad se temperatura zraka poveća previše, neke procese neće biti jednostavno zaustaviti. Upravo se zbog toga globalni porast temperature nastoji zadržati do 1,5 ˚C, odnosno 2 ˚C u odnosu napredno industrijsko razdoblje. Jedna od zabrinjavajućih klimatskih promjena u vidu podizanja razine mora, prema predviđanjima stručnjaka, pogodit će dolinu Neretve i dovesti u pitanje tamošnje poljoprivredne kulture. Što Hrvatska čini i čini li dovoljno da spriječi takve posljedice?

- Nisam kompetentna u potpunosti odgovoriti na ovo pitanje. Trebalo bi ga uputiti tamošnjoj lokalnoj zajednici, županiji, a također i odgovornima za tu problematiku na nacionalnoj razini. U istraživanjima koja se provode, sa znanstvenog aspekta, znanstvenici govore o posljedicama koje i sami navodite u svojem pitanju. Također se organiziraju skupovi i radionice na kojima se pokušava na što jednostavniji način korisnicima tih informacija dati uvid u ono što ih očekuje. Sjećam se da smo baš u Metkoviću 2014. godine imali jednu od radionica koje je organiziralo tadašnje Ministarstvo zaštite okoliša i Regionalni centar zaštite okoliša REC, gdje smo lokalnoj zajednici predstavili rezultate očekivanih klimatskih promjena za južnu Dalmaciju. No za odgovor na pitanje što se čini konkretno da se spriječe posljedice ili ih se barem ublaži trebalo bi pitati donositelje odluka na svim razinama. Ima li Hrvatska “još dosta vremena” za djelovanje na sprječavanju i zaštiti ugroženih područja ili možda nismo ni svjesni da smo u određenom “cajtnotu”, da treba djelovati sada i odmah?

- Bit ću pozitivna u ovom odgovoru, pa ću reći da se uvijek može i mora pokušati. Da smo mogli i ranije, mogli smo. No nikad nije kasno. Pri tome mislim na politiku ali i pojedince. I mali koraci mogu dovesti dopromjene, važno je ne odustati. Posljednjih godina suočavamo se s čestim lokalno ograničenim, ali burnim neverama na moru u smislu pijavica i oluja. Kako procjenjujete buduće trendove i kako spriječiti njihove neželjene posljedice?

- Rezultati znanstvenih istraživanja već dosta dugo pokazuju da nas zbog trenda porasta temperature zraka u budućnosti očekuje sve više ekstremnih vremenskih pojava. Očekuje se da će njihov intenzitet biti jači. A s njima onda dolaze i veće štete, kako ljudske, tako i materijalne. Upravo je zbog toga nužno razvijati sustav ranih upozorenja na vremenske ekstreme. Kako ocjenjujete ovakve primjere prekogranične suradnje Italije i Hrvatske u okviru projekta AdriaClim i koje konkretne

rezultate očekujete da će on donijeti?

- Projekti poput AdraClim su više nego pozitivni primjeri kako se na međunarodnoj razini, ovdje su to Hrvatska i Italija, može zajedno raditi na nekom problemu. Naime, klimatske promjene nisu lokalno ograničene i ne tiču se samo jedne zemlje. Svaka zemlja ima svoje raznolikosti i osobitosti, Jadran koji nas spaja ima obalu s talijanske strane prilično drukčijih karakteristika nego na hrvatskoj strani. Upravo je stoga lakše sagledati problem u timskom radu i dijeliti znanje i iskustva. Rezultati projekta bi trebali proširiti znanja o očekivanim klimatskim promjenama na području Jadrana, te olakšati donositeljima odluka kako se suočiti s posljedicama koje nas očekuju. Što biste za kraj poručili hrvatskoj javnosti, a što donositeljima odluka?

- Svima bih poručila da se i najmanji pokušaji smanjenja emisija stakleničkih plinova u konačnici zbrajaju i isplate, a donositeljima odluka da razmisle o problematici koja nas očekuje ako ne donesu prave odluke na temelju poznatih nam činjenica.

 

Angel Borja, istraživač

Zdrava mora za zdrave ljude

U opsežnoj studiji iz Velike Britanije, dokazano je da su ljudi koji žive u blizini obale zdraviji, a posebno je vidljivo u skupini ljudi sa slabijim prihodima, kojima su dostupniji morski resursi. Također, evidentno je i da su zdraviji ljudi koji žive u blizini morskih zaštićenih prostora ili područjima visoke biološke raznolikosti

image
Javier Larrea/

Angel, govornik ste na AdriaClim konferenciji “Zaštitimo obalu, prilagodimo se klimatskim promjenama”. Klimatske promjene jedan su od najvećih izazova našeg vremena, a među glavnim problemima je porast razine mora koja povećava rizik od katastrofalnih poplava. Kako klima općenito utječe na obalu sada, što pokazuju posljednji podaci?

- Glavni efekti koji su uočeni su: povećanje temperature, kako na površini vode, tako i dubljim područjima. Također, vidljivi su i učinci zagrijavanja valova koji uzrokuju smrtnost i pomicanje morskih organizama prema sjeveru ili u veće dubine. Zbog promjene temperature vode, može se primjetiti i pad otopljenog kisika zbog porasta temperature što rezultira promjenom sastava morskih organizama. Nadalje, javlja se i problem sa zakiseljavanjem voda što utječe na vapnenačke vrste kao što su koralji, neke alge, mekušci i rakovi. I naposljetku klimatske promjene djeluju na porast razine mora što rezultira smanjenjem staništa, poplavama i narušavanjem ekosustava. Imate međunarodna iskustva u području klimatskih promjena. Jeste li zadovoljni nivoom znanja i svijesti odgovornih institucija i kreatora politike o klimatskim promjenama i njihovim posljedicama?

-Odgovori su prespori za izazov koji je pred nama, moramo promijeniti većinu naših navika, posebno u pogledu potrošnje energije. Iskreno nisam zadovoljan jer odgovori su preslabi za izazove s kojima se suočavamo. Već sad svi trebamo odlučno reagirati. Jeste li primijetili razlike u pristupu između zemalja?

-Da, velika je razlika između sjevernih razvijenih zemalja i zemalja u razvoju južne hemisfere. Možete li naglasiti neke zemlje koje su razvile dobre strategije za ublažavanje klimatskih promjena?

-Što se tiče područja Europe, Europska agencija za okoliš, nedavno je objavila izvješće vezano za broj politika i mjera za ublažavanje klimatskih promjena i države koje su prijavile najviše mjera su redom: Belgija (215), Francuska (186), Slovenija (132), Španjolska i Hrvatska (113), Litva (111) i Danska (109).

Dakako, ovo je vezano samo za planove. Kada gledamo Indeks učinka klimatskih promjena (CCPI) za 2022. godinu, Danska i Švedska imaju najbolje rezultate u borbi protiv klimatskih promjena.

Navedeni podaci odnose se na generalne planove, vezane za emisiju stakleničkih plinova i ostalih učinaka. Ali, ako promatramo samo planove vezane za obalna područja (Plan za prilagodbu podizanja razine mora), studija iz 2021. Pokazala je da su najveći pomak u razvoju političkih smjernica ostvarile Velika Britanija, Njemačka, Belgija i Nizozemska. U slučaju Jadrana, Bosna i Hercegovina te Slovenija još uvijek nemaju planove, a Italija i Hrvatska imaju samo na lokalnim razinama. plan” Možete li nam dati više detalja? Kakav je rezultat istraživanja pokazao, kakav je odnos oceana i zdravlja ljudi?

-Sve je očiglednije da zdrav ocean pruža više dobrobiti ljudima, kao i bolje zdravlje. U opsežnoj studiji iz Velike Britanije dokazano je da su ljudi koji žive u blizini obale zdraviji, a ta je teza posebno potvrđena u skupni ljudi sa slabijim primanjima kojima su morski resursi dostupniji. Također, postoje dokazi da su ljudi koji žive u blizini zaštićenih morskih područja ili blizu žarišta biološke raznolikosti, zdraviji. U studiji koju smo proveli tijekom izolacije COVID-a u mnogim zemljama, primijetili smo da oni koji su pod strogim uvjetima izolacije, ali imaju prozore s pogledom na morski i ruralni krajolik, imaju bolje mentalno zdravlje od onih koji imaju pogled na urbane krajolike. Proučavali smo veze između boljeg fizičkog i mentalnog zdravlja i aktivnosti na moru (npr. surfanje) i postoje jasne pozitivne veze. Također, predložili smo plan za dubinsko istraživanje tih veza u Europi. Iz vlastitog stajališta, koliko su važne inicijative i projekti EU-a kao što je AdriaClim u pripremi strategija i planova za prilagodbu klimatskim promjenama? -Bilo koji plan za upravljanje, prilagodbu ili adaptaciju klimatskih promjena trebaju dobru i pouzdanu pozadinu. Također, znanstveni projekti, kao što je AdriaClim, moraju osigurati to znanje za donošenje odluka, kako od strane kreatora politike, tako i šire javnosti.

Glavni ciljevi konferencije su podizanje svijesti o utjecaju klimatskih promjena na jadransku obalu te omogućiti stručnjacima sa sveučilišta, istraživačkih i edukacijskih centara da kreatorima politika i široj javnosti daju aktualne informacije s dodanom vrijednošću. o utjecaju klimatskih promjena na Jadransko more

AdriaClim je akronim istraživačkog projekta financiranog od strane talijansko-hrvatskog Interreg programa suradnje. Projekt je posvećen podršci razvoju znanstveno utemeljenih regionalnih i lokalnih planova prilagodbe klimatskim promjenama

Ukupna vrijednost AdriaClim projekta je 8,8 milijuna eura, od čega su 85 posto bespovratna sredstva financirana iz ERDF-a u sklopu Interreg programa prekogranične suradnje Italija-Hrvatska

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
30. svibanj 2023 17:15