Nepobitno je da EU fondovi mijenjaju Hrvatsku, smatrate li da tu mogućnost koristimo na zadovoljavajući način, što je dobro a što potrebno da budemo uspješniji u povlačenju sredstava koja su nam na raspolaganju?
-Pred Hrvatskom je novo programsko razdoblje u kojem na raspolaganju ima gotovo 25 milijardi eura, odnosno oko 187,5 milijardi kuna. Kada tome pribrojimo dodatnih 5 milijardi eura koje Hrvatska ima na raspolaganju iz prošlog programskog razdoblja 2014. – 2020., a mora ih potrošiti do 2023., dolazimo do podatka da Hrvatska u narednom razdoblju ima na raspolaganju oko 30 milijardi eura. Taj iznos bez presedana jedinstvena je prilika koja treba pridonijeti modernizaciji i rastu gospodarstva te društvenom i ravnomjernom razvoju Hrvatske.
Kada govorimo o razlici sredstava koje smo uplatili u proračun Europske unije i koliko smo kroz fondove dobili natrag od EU, u razdoblju od 2013. godine do 5. svibnja 2022. Hrvatska je u plusu 55,22 milijardi kuna. Taj podatak nam govori da europska sredstva koristimo na zadovoljavajući način. Moramo biti oprezni i paziti da se sva kohezijska sredstva potroše u ovom novom programskom razdoblju, a glavni je problem manjak vremena jer Sporazumi o partnerstvu i programiranju općenito kasne zbog instrumenta EU sljedeće generacije na koji je trenutno koncentrirana pažnja Europske komisije i država članica. Također, postoji bojazan zbog nedostatka administrativnih kapaciteta, stoga i na to treba staviti fokus. Zahvaljujući fondovima Europske unije, u Hrvatskoj su stvorene brojne nove poslovne mogućnosti, uložena su značajna sredstva u znanstvena istraživanja, povećana je konkurentnost zahvaljujući korištenju sredstava za tehnološke inovacije i razvoj gospodarstva, gradi se nova prometna infrastruktura poput Pelješkog mosta, bolnice, studentski domovi i slično. Europski fondovi mijenjaju lice i naličje Hrvatske, naš zdravstveni sustav čine efikasnijim, obrazovni sustav kvalitetnijim, prometni sustav sigurnijim, doprinose konkurentnosti našega gospodarstva i omogućuju nova radna mjesta za naše građane.
Je li vraćanje života u ruralna područja i ravnopravnost svih građana EU i dalje Vaš prioriteti. Jeste li zadovoljni učinjenim, na čemu konkretno radite po tom pitanju?
-Apsolutno je jedan od glavnih prioriteta, uz zdravstvo i zaštitu potrošača. Velik dio svog djelovanja u Europskom parlamentu posvetio sam upravo radu na rješenjima koja će ruralnim područjima u Hrvatskoj omogućiti demografsku i gospodarsku revitalizaciju. Jedna od zanimljivih europskih inicijativa koju zagovaram na nacionalnoj razini, a kojom se zasigurno može pridonijeti razvoju ruralnih područja i demografskoj revitalizaciji je primjena koncepta Pametna sela. Kao potpredsjednik Međuskupine Europskog parlamenta za Ruralna, planinska i udaljena područja i pametna sela (RUMRA&Smart Villages), radim na poticanju razvoja takvih područja. Nastojim lokalne vlasti i stanovnike ruralnih područja u Hrvatskoj dodatno upoznati s mogućnostima koje koncept pametnih sela nudi, s ciljem ravnomjernog razvitka svih ruralnih područja naše zemlje. Shodno tome, redovito održavam konferencije na tu temu diljem Hrvatske. Glavni cilj koncepta je gospodarska i demografska revitalizacija seoskog kraja, uspostava kružnog i održivog gospodarstva, smanjenje ovisnosti o neobnovljivim energetskim izvorima, smanjenje odljeva stanovništva, posebice mladih te povećanje kvalitete života. U praksi, to bi značilo stanovnicima ruralnih, područja omogućiti širokopojasni internet, dostupnost zdravstvenih i obrazovnih usluga, prometnu infrastrukturu i povezanost s većim gradovima. Istaknuo bih i da imamo odličnu suradnju s resornim ministarstvima za promoviranje koncepta i konkretna ulaganja. S druge strane, želim zaštititi one koji su vjerni poljoprivredi kao djelatnosti. Strategijom "Od polja do stola", čiji sam izvjestitelj Europskih pučana za mišljenje Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, žele se stvoriti bolji uvjeti za sve. Strategijom se nastoji postići održivi i inkluzivni rast za poticanje gospodarstva, poboljšanje zdravlja i kvalitete života ljudi i brige o prirodi, a da pritom nitko ne bude zapostavljen te da autohtoni proizvodi budu zaštićeni, ocijenjeni kao visokokvalitetni i vrednovani. Po tom pitanju posao nikada nije gotov, ali nas ohrabruje napredak i veselim se budućim koracima i projektima na tom području.
Angažirani ste i na pitanju zaštite zdravlja i prava pacijenata. Koje su Vam teme posebno u fokusu?
-Uzevši u obzir da sam na Katoličkom sveučilištu Leuven doktorirao zdravstveno pravo te da sam također i profesor zdravstvenog prava na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, velik dio moje profesionalne karijere je usmjeren na pitanje zdravstva pa je tako i moj rad od početka mandata u Europskom parlamentu bio posvećen upravo zdravstvenim temama. Član sam Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI), ali i novoosnovanog Posebnog odbora za pandemiju bolesti COVID-19 (COVI) Europskog parlamenta. U ta dva odbora intenzivno radim na zdravstvenim temama s naglaskom na sljedećim prioritetima: jednakom pristupu zdravstvenoj zaštiti na području cijele EU, prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti odnosno lakšem pristupu liječenju u inozemstvu, zajedničkoj javnoj nabavi da bi se građanima omogućila bolja dostupnost skupih lijekova te izgradnji sveobuhvatne zdravstvene infrastrukture i smanjenju postojećih nejednakosti. Drago mi je da su moj intenzivan i dugotrajan rad u području zdravstva prepoznale i moje kolege iz Kluba zastupnika EPP-a, izabravši me za zamjenika koordinatora EPP-a u novoosnovanom COVID odboru. Od početka svog mandata zalažem se za pravedniji i kvalitetniji zdravstveni sustav na razini EU u kojem ne postoje građani prvog i drugog reda. Nedopustivo je da u određenim istočnim državama članicama smrtnost od pojedinih bolesti bude veća za 40 posto nego u zapadnim zemljama. Također, tema koja mi je svakako visoko na listi prioriteta je i borba protiv raka. Mišljenja sam da je upravo zdravstvo jedno od područja gdje se može napraviti veliki iskorak, pogotovo sada, jer borba protiv pandemije COVID-19 predstavlja povijesnu prekretnicu kad je riječ o ulaganjima u zdravstvene sustave.
Na kakav odjek nailaze Vaše inicijative da sve države članice moraju biti u jednakom položaju prilikom kupnje skupih i inovativnih lijekova?
-Zalažem se za to da se koncept zajedničke nabave cjepiva na EU razini preslika odnosno proširi i na zajedničku nabavu skupih i inovativnih lijekova za liječenje raka i rijetkih bolesti. Visoke cijene predstavljaju glavnu prepreku pristupu takvim lijekovima, ali i prijetnju zdravstvenim sustavima, čak i u zapadnim državama članicama. U ovom trenutku imamo situaciju da države članice u tome zadržavaju individualni pristup, ponajviše zbog različitih financijskih mogućnosti njihovih zdravstvenih sustava, a zbog čega su najviše na gubitku pacijenti. Zajedničkom javnom nabavom EU bi ojačala pregovarački položaj manjih i slabije razvijenih država članica, poput Hrvatske te snizila trenutne visoke cijene lijekova, a građanima omogućila bolju dostupnost skupih lijekova u svim dijelovima Unije. Isto tako, zdravstvenim sustavima u EU bismo na taj način omogućili lakši pristup novim zdravstvenim tehnologijama. Mogu reći da nailazim na podršku velikog broja zastupnika raznih političkih opcija u Parlamentu kada je riječ o ovoj inicijativi. Kolege prepoznaju da je riječ o nečemu pozitivnom, nečemu što bi uvelike olakšalo i promijenilo život našim građanima koji boluju od raka i drugih rijetkih bolesti. Također, ovom inicijativom šaljemo i snažnu poruku farmaceutskim kompanijama.
IImenovani ste izvjestiteljem EP-a za Izvješće o e-upravi, ključnom dokumentu za digitalizaciju javnih usluga. Recite nešto o tome?
-Svako imenovanje za izvjestitelja meni je osobna potvrda da se fokusiram na prava pitanja i ključne teme. Naime, digitalna i zelena tranzicija prioriteti su ovog institucionalnog saziva Europske komisije, stoga je važno inzistirati na proširenju opsega javnih usluga koje se pružaju digitalno. Upravo nam je pandemija bolesti COVID-19 pokazala važnost digitalizacije. U skladu s tim ali i sve prisutnijom praksom rada od kuće i online kupovine, važno je svim građanima omogućiti pristup što širem opsegu digitalnih javnih usluga. Naime, cilj je ovog izvješća da javne usluge budu brže, jednostavnije i dostupnije građanima.
Kojim rezultatima u Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača ste posebno zadovoljni?
-Najprije bih izdvojio izglasavanje stajališta Europskog parlamenta o reviziji Direktive o radijskoj opremi. Jedan sam od začetnika te inicijative i supotpisnik Rezolucije o jedinstvenom punjaču iz 2020., kojom se uvodi jedinstveni punjač za mobitele i drugu elektroničku opremu. Naime, u situaciji gdje prosječno kućanstvo ima tri punjača za mobitele praksa kupnje novih punjača za elektroničke uređaje uistinu je neodrživa ako želimo ostvariti zelenu tranziciju u svim segmentima života. Značajna stvar za građane je i izglasavanje Rezolucije o pravu na popravak kojom se poziva na zakonodavnu uspostavu prava na popravak proizvoda. Prema istraživanjima, 77 posto potrošača radije bi popravilo nego zamijenilo neispravan proizvod, a 79 posto građana Unije smatra da bi se od proizvođača trebalo zahtijevati da olakšaju popravak digitalnih uređaja ili zamjenu dijelova. Potrošači su mi se često žalili da imaju dojam da im se proizvodi pokvare ubrzo nakon isteka garancije, pogotovo perilice za rublje. Stoga će izglasana rezolucija olakšati popravak proizvoda, osigurati dostupnost zamjenskih dijelova proizvoda i omogućiti potrošačima da prilikom kupnje proizvoda dobiju informacije o očekivanom trajanju proizvoda te mogućnosti njegovog popravka. Da je tome tako svjedoči i činjenica što je Europska komisija već predložila zakonodavne izmjene na tragu onog što smo u Rezoluciji zahtijevali. Uz to, u svojstvu izvjestitelja europskih pučana, upravo pregovaram tekst Direktive o potrošačkim kreditima. Tim ćemo aktom povećati razinu zaštite potrošača kod prekoračenja na računima, ali i zabraniti neke prakse koje su do sad bile dio redovitog poslovanja banaka kao što je slanje nezatraženih kreditnih kartica na kućne adrese potrošača ili jednostrano, nezatraženo, povećanje razine prekoračenja na računima. Nadalje, u Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (IMCO) Europskog parlamenta nedavno smo izglasali i Paket o digitalnim uslugama koji uključuje Akt o digitalnim tržištima i Akt o digitalnim uslugama. Ovim zakonima zaštitit ćemo potrošače od samovolje velikih internetskih platformi koje su godinama zloupotrebljavale svoj dominantan položaj na digitalnom tržištu. Uz to, zahvaljujući ovim zakonima internet postaje sigurnije mjesto za potrošače i to po načelu da ono što je ilegalno izvan mreže mora biti ilegalno i na mreži.
Intervju je realiziran u suradnji sa zastupnikom Tomislavom Sokolom i Klubom zastupnika Europske pučke stranke (EPP Group).
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....