Pronalazak nove vrste meduze potvrdio je ‘dobar ekološki status‘ Jadranskog mora

Samo jedna jedinka morskog klobuka bila je dovoljna za novi uspjeh znanstvenika Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku. Dubrovčani su ove zime izvijestili kako su opisali novu vrstu meduze za znanost iz roda Aurelia.

Vrsta je opisana na osnovi jedne jedinke pronađene u Rovinju u ljeto 2020. tijekom boravka znanstvenika u Laboratoriju za evolucijsku ekologiju Centra za istaživanje mora Instituta "Ruđer Bošković" te je pronalazak nove vrste potvrđen genetičkim metodama. Vrsta je prema znanstvenicima dr. sc. Mirni Batistić i dr. sc. Radi Gariću s Instituta nazvana Aurelia pseudosolida, a pronađena je za vrijeme masovne pojave rebraša Mnemiopsis leidy i meduza vrste Aurelia solida. Istraživanje je objavljeno u časopisu Water, a provedeno je u sklopu projekata SpaTeGen i DiVMAd financiranih od Hrvatske zaklade za znanost, čiji je nositelj Institut za more i priobalje.

- Prema pravilima struke, sav materijal na osnovi kojega je opisana nova vrsta se mora pohraniti u prirodoslovnim muzejima kako bi bio dostupan ostalim znanstvenicima za buduća istraživanja, tako da je meduza vrste Aurelia pseudosolida pohranjena u Prirodoslovnom muzeju Dubrovnik – istaknuo je dr. sc. Rade Garić koji je s kolegicom dr. sc. Mirnom Batistić u znanstvenom članku objavljenom u časopisu Water opisao svoje otkriće. Pronalazak nove vrste potvrđen je genetičkim metodama, a vrsta je nazvana Aurelia pseudosolida.

Meduza Aurelia pseudosolida

Institut Za More I Priobalje

Valja istaknuti kako je ovo već druga nova vrsta meduze opisana u posljednjih deset godina u Jadranu. Prethodio joj je opis morskog klobuka vrste Mawia benovici iz 2014., nazvane po pokojnom znanstveniku dr. sc. Adamu Benoviću s Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku. Benovićevo najznačajnije znanstveno otkriće je pronalazak novih vrsta meduza u Kvarneru i Mljetskim jezerima, ali i pronalazak uzročnog mehanizma nestanka mnogih vrsta meduza u sjevernom Jadranu. Hrvatska znanstvena bibliografija podsjeća kako je dr. Benović potvrdio i hipotezu o meduzama kao evolucijski najstarijim vrstama te njihovim prihvaćanjem kao pokazatelja stabilnosti u morskim ekosustavima, osobito u promjenama uvjetovanim posljedicama globalnog zagrijavanja. Rezultati tih istraživanja naišli su na širok odjek u međunarodnoj znanstvenoj zajednici, a objavio ih je svojedobno i ugledni znanstveni časopis Nature.

Isti tandem znanstvenika je prije šest godina istraživao i slučaj jedne druge meduze, Bougainvillie muscus, koju su upravo Batistić i Garić morfološki i genetički potvrdili kao zasebnu vrstu.

Novoopisane vrste danas u Jadranu nisu rijetkost, a pohode nas kao posljedica klimatskih promjena, te postoji mogućnost i da je ova novootkrivena vrsta meduze pridošlica u Jadranu – suglasni su dubrovački znanstvenici profesionalni 'pronalazači' meduza.

Meduze znanstvenici inače definiraju kao slobodno plivajuće žarnjake (Cnidaria) tijela u obliku klobuka, zvona ili kišobrana. Tijelo im se sastoji od želatinozne tvari s udjelom vode do 99 posto. Na rubu klobuka su lovke, između kojih su smješteni mali mjehurasti osjetni organi (za svjetlo i ravnotežu). Živčani sustav morskih klobuka slabo je razvijen, no zato je sustav mišića čijim stezanjem se istiskuje voda i pokreće kroz vodu, iznimno snažan. Hrane se planktonom, a prilikom podražaja žarnica se aktivira i u žrtvu ubrziga neurotoksin i paralizira ga.