Slobodna Dalmacija, JANAF, "Jadrolinija" i HEP udružili su snage kroz projekt "Ekologija Jadrana" kako bi važnost našega, još uvijek koliko-toliko bistroga, čistoga i biljkama i životinjama bogatoga Jadranskoga mora, u društvu postala znakovitija. Zaštita okoliša, a pogotovo mora, koja su postala glavno odredište za odbacivanje raznih vrsta otpada, goruća je tema već nekoliko godina. Kako naše more, a i sva ostala, u budućnosti ne bi "plivala" u plastici, projektni su partneri odlučili djelovati odmah, pa su krenuli od onih na kojima budućnost ostaje, od najmlađih. Prva su na redu bila djeca iz Osnovne škole "Brda" u dobi od 13 do 14 godina, kojima su članovi Udruge "Sunce" u školskoj knjižnici održali predavanje o funkcioniranju morskih ekosustava i važnosti njihove zaštite. Divota ih je bilo gledati. Onako vesele i, najvažnije od svega, željne znanje o temi koja je za čovječanstvo, možemo se složiti, presudna.
Miranda Šimac iz Udruge "Sunce" jednu je ovako kompleksnu temu izvrsno prilagodila osnovnoškolskom uzrastu. Počela je tako od razjašnjavanja osnovnih ekosustava, onih na zemlji, pa potom u jezerima, rijekama i, na kraju, morima. Najvećem ekosustavu na zemlji po kojem je naš planet i dobio ime – Plavi planet. Od hranidbenih lanaca, morskih biljnih vrsta pa do konkretnih primjera u životu kojima se narušava bioraznolikost mora, teme su koje je Šimac obradila na radionici. Iako su im ruke redovito bile u zraku kada je trebalo odgovoriti na koje pitanje, kada su na red došli realni primjeri iz svakodnevnoga života kojima se narušava život u moru, učenici su ostali bitno iznenađeni. Jedan od primjera je sidrenje brodova kojim se zahvaća morsko dno, a biljne vrste tako se nerijetko otrgnu iz korijena, dok ih je poslije gotovo nemoguće presaditi na neko drugo mjesto. Iza te štetne prakse slijedi druga. Otpad koji mnogobrojne jahte i brodice ispuštaju svakoga ljeta dok plove Jadranom.
– Tematika današnje radionice bila je morski ekosustavi. Razgovarali smo o bioraznolikosti morskih ekosustava i njihovoj važnosti. Povezali smo te morske ekosustave u neku širu sliku i htjeli smo kroz radionicu djeci prikazati koliko su zapravo svi živi organizmi u moru povezani i kako sve ono što ih okružuje na njih djeluje. Isto tako raspravljali smo i o tome zašto su morski ekosustavi ugroženi i na kraju smo učenicima dali neke smjernice što sve učiniti da bi se stanje poboljšalo – pojasnila je Miranda iz Udruge "Sunce". Smjernice koje su im dane moći će primijeniti i u svakodnevnom životu. Sitni su to koraci. Plastične boce vode zamijeniti termosicama. U trgovinu ponijeti platnenu vrećicu umjesto plastične. Za nas ljude mali, ali za čovječanstvo u cjelini značajni koraci. Na radionici su se usporedno miješale teorija i praksa. Kako bi se sve te informacije u njihovim glavicama dulje zadržale, predavačica ih je vješto pretočila u praktične primjere.
– Sve što su naučili moći će primijeniti i u svakodnevnom životu. Kroz razne vježbe koje smo proveli učenici su se mogli upoznati s tematikom međusobne povezanosti svih živih bića unutar morskog ekosustava. Radili smo vježbu hranidbene mreže, u kojoj smo ih naučili važnosti sitnog organizma fitoplanktona. Zatim smo im u drugom pokusu pokazali kako dolazi do zakiseljavanja mora te smo na kraju izdvojili praktične primjere kako spriječiti da do otpada u moru uopće dođe – pojasnila nam je voditeljica. Udruga "Sunce" uvijek se vrlo rado odaziva ovakvim radionicama i predavanjima, a naročito ako su u pitanju djeca. Stoga se nadaju, veli Šimac, da na ovome neće stati i da će i ostale splitske osmoljetke svoje đake upoznati s temama zaštite mora i okoliša.
– Tematika ekologije mora je više-manje zastupljena u školskom gradivu. Mnogo nastavnika biologije i srodnih predmeta obradi ovu temu, a u posljednje je vrijeme tematika otpada u moru dosta popularna i u medijima. Nama je teže zainteresirati ljude za radionice o učinkovitom gospodarenju otpadom na kopnu, koji je inače glavni problem otpada koji završi u moru. Tako na radionicama uvijek krenemo s otpadom u moru i na kraju se uvijek vratimo na nepravilno i neučinkovito gospodarenje otpadom na kopnu. I klimatske promjene dosta su zvučna tema u javnosti i medijima. Ove teme koje smo spominjali danas, zakiseljavanje mora, podizanje temperature, sve su to posljedice klimatske krize – konstatirala je članica Udruge "Sunce".
Vedrana Šilović, nastavnica biologije i kemije u toj osnovnoj školi, pokretačica je brojnih aktivnosti kojima se djecu od rane dobi upoznaje s okolišem. Osim što predaje, također je i voditeljica Učeničke zadruge "Mendula", u kojoj pridruženi učenici uzgajaju masline u školskom vrtu, a potom logično i proizvode maslinovo ulje. S nešto mlađim učenicima, od prvog do četvrtog razreda, provodi se aktivnost zvana "gredica", u kojoj sijaju različite vrste povrća i sade razne biljke. Promatraju tako njihov razvoj od sjemena do odrasle biljke koja daje plodove, i na konkretnom, slikovitom primjeru, nauče sve.
– Teme zaštite okoliša i ekologije mora dosta su zastupljene kroz predmete biologije i prirode. Kroz gradivo koje učimo uvijek se može provući taj ekološki aspekt. Stavlja se naglasak na zaštiti okoliša, onečišćenjima koja narušavaju prirodnu ravnotežu, što u konačnici dovodi do narušavanja zdravlja čovjeka i svih živih bića – poručila je nastavnica biologije i kemije u ovoj školi, koja uvijek ima "trik" kako im ovakvu vrstu gradiva učiniti zanimljivom.
– Učeći ovo gradivo, zna im nekada biti naporno i suhoparno, no čim im skrenete pozornost na neke svakodnevne stvari koje uobičajeno radimo te kada povežemo to s time, bude im mnogo lakše zaokupiti pažnju i postanu više zainteresirani za gradivo – tumači nam ova nastavnica kako svojim đacima "upali lampice" i zaintrigira ih za školsko gradivo.
Terensku nastavu većinom imaju u školskom vrtu, gdje ih kroz sadnju i održavanje biljaka nastoje poučiti kako je svako živo biće, bilo to biljka ili životinja, jednako važno. Briga o gradskim pticama sljedeća im je na rasporedu. U projektu s Centrom za izvrsnost ove godine izrađuju i hranilice i kućice za ptice. A kada god idu na školski izlet, kaže nam nastavnica biologije i kemije u ovoj osmoljetki, uvijek ga nastoje provesti u prirodi. Poveznica s ekologijom, kaže nam, neizbježna je, a i učenici za ekologiju kroz razne izvanškolske aktivnosti pokazuju velik interes.
Učenice Lara, Marta i Iva današnju su radionicu doživjele kao proširivanje postojećega i izvor novoga znanja.
– Bilo mi je baš zanimljivo i naučila sam puno toga što prije nisam znala. Drago mi je da smo na ovoj radionici malo više i detaljnije obradili ove teme. U školi ih na nastavi isto radimo, ali ne stignemo ovoliko detaljno – iznijela nam je svoje dojmove s radionice o ekologiji mora učenica Lara. Osim što joj je tema bila zanimljiva, Martu su, pak, šokirala predviđanja o budućnosti Zemlje prikazana u jednom od videa, a koja nisu nimalo utješna ako nastavimo istom putanjom kao do sada.
– Jako mi se svidjelo s obzirom na to da sam dosta toga novo naučila jer nismo toliko dublje ulazili u ove teme. Mislim da bi budućnost mogla biti onakva kakvom su je u zadnjem videu predstavili jer mi zapravo još nismo svjesni što se događa i mislimo da ono što sada radimo neće imati utjecaja na budućnost. Ne usmjeravamo se na ono što može biti nakon nekih naših postupaka – zaključila je bistra i pametna učenica Iva.