Gradonačelnica Korčule Nika Silić Maroević napisala je jučer na svojoj službenoj Facebook stranici kako je zajedničkom koordinacijom Grada Korčule, Turističke zajednice Grada Korčule, Gradskog muzeja Korčule i Društva turističkih vodiča Korčule starogradska jezgra ponovno uvrštena na popis zaštićenih cjelina u novom nacrtu Pravilnika zaštićenih cjelina i lokaliteta naše županije. Istražili smo što to znači i zašto je važno.
Prolazniku se posao turističkog vodiča najčešće čini zabavan i lagan unatoč činjenici da se većina posla obavlja tijekom turističke sezone na 30 plus stupnjeva. No fizički napor i vrućine najmanji su problem struke koja odrađuje vrlo odgovoran posao, pričati o povijesti ponekad je zahtjevno ako inzistirate na činjenicama pa će brojni vodiči posegnuti za mitovima, izmišljenim legendama ili čak potpuno netočnim informacijama i nebulozama. Naslušaju se u prolazu Korčulani svega i svačega od strane vodiča koji nisu otočani, nekima potpuno krive informacije izazovu osmijeh, nekoga će iznervirati pa će se čak pokušati uključiti u razgovor i ispraviti netočne navode dok se lokalnim turističkim vodičima diže kosa na glavi budući da se radi o njihovom rodnom mjestu i njihovoj egzistenciji. Problem je to na koji se sve češće ukazuje u vremenima kad je Dalmacija u zenitu svjetske turističke ponude.
Posao turističkog vodiča reguliran je raznim pravilnicima u okviru Zakona o pružanju usluga u turizmu. U veljači 2021. godine Zakon se počeo usklađivati s direktivama EU, a dva se pravilnika odnose na vodiče, polaganje stručnog ispita za vodiče te popis zaštićenih turističkih cjelina i lokaliteta po županijama. Iako je na snazi još uvijek postojeći Pravilnik o popisu zaštićenih cjelina županije iz 2008. godine na kojem je uvrštena i korčulanska starogradska jezgra, u novom nacrtu i prijedlogu Pravilnika Korčula je izbačena iz popisa. Radna skupina u kojoj su, uz ministricu turizma Nikolinu Brnjac, sudjelovali predstavnici hrvatskih turističkih vodiča te ministarstva turizma i sporta, kulture i medija te hrvatskih branitelja kao i stručnjaci za europsko pravo i predavači s visokih učilišta za turizam, odlučeno je posebnu važnosti dati lokalitetima Domovinskog rata, a brojni su drugi lokaliteti maknuti s popisa. Uslijedila je brza reakcija Društva turističkih vodiča Korčule u suradnji s Gradom, Turističkom zajednicom i Gradskim muzejom.
"Imali smo devet dana za očitovanje, organizirali smo zajedničku akciju. Osim turističkih vodiča, reagirala je i tadašnja direktorica TZG Korčule Hana Turudić, gradonačelnica Korčule Nika Silić Maroević te ravnateljica Gradskog muzeja Marija Hajdić s djelatnicom muzeja Martom Kalebotom koja je radila arheološka istraživanja u starom gradu. Dva su kriterija koja nas mogu ponovno uvrstiti na listu, nedovoljna istraženost i dokumentiranost lokaliteta te
razumijevanje lokaliteta u kontekstu Domovinskog rata. Korčula zaista nije dovoljno istražena, imali smo nekoliko argumenata, iskopavanja na kuli Svih svetih još nisu gotova, tijekom obnove kuće Marka Pola tek je pronađen zid iz 13. stoljeća, a tzv. židovski period od 1941. do 1943. kad su u gradu boravile obitelji Židova nije uopće dokumentiran. Na temelju tog zajedničkog elaborata u prosincu prošle godine Korčula je ponovno uvrštena u Pravilnik koji je dio nacrta prijedloga novog Zakona. Taj nacrt tek ide na e-savjetovanje, dobili smo bitku, ali ne i rat", poručila je Stanka Amadeo, predsjednica Društva turističkih vodiča Korčule.
Zašto je važno da Korčula bude na listi zaštićenih lokaliteta Dubrovačko-neretvanske županije? Odgovor nas vraća na početak priče, jer u tom slučaju turističke grupe u starogradskoj jezgri mogu voditi samo licencirani vodiči s položenim ispitom za turističke vodiče na području Dubrovačko-neretvanske županije. Ta je odluka još uvijek na snazi, ali se na terenu slabo provodi.
Tonči Baždarić, jedan od posljednjih stotinjak stanovnika staroga grada te zaljubljenik u korčulansku kulturnu baštinu ispričao nam je što je sve čuo od vodiča samo prošlog ljeta.
"Što sam sve čuo, nisam mogao doć‘ sebi! Idem taman doma i čujem vodiča kako kliče, napokon smo pobijedili Italiju! Mislim se, u čemu, nogometu, vaterpolu? Ne! Dokazano je da je Marko Polo zaista rođen u Korčuli, to piše u knjizi rođenih na stranici 42", priča nam Tonči zabrinuto te nastavlja - "Mislio sam da je to najgore, a onda sam čuo vodiča kako priča djeci da je Andrijić slona na zabatu katedrale isklesao jer se u prošlosti pokraj Korčule nasukao brod sa slonovima. Jedan je slon završio u Korčuli, pomogao je nositi kamen za gradnju crkve, a i nogama je utabanao Ulicu mudraca pa danas u njoj nema skalini", začuđeno nam otkriva.
Stanku nisu iznenadile ove priče, i sama je doživjela brojne kolege kako, bez imalo zadrške, pričaju turistima priče koje nemaju uporište niti u povijesnim činjenicama, niti u mitološkim legendama karakterističnim za naše područje.
"Bila sam prisutna kad je jedna kolegica istaknula kako je u 15. stoljeću na Korčuli bio samo jedan svećenik za cijeli otok, a Korčula je bila biskupija. Zakonski je još uvijek to teško kontrolirati i zaustaviti, imamo jednog inspektora zaduženog za cijeli otok koji bi trebao provjeravati vode li turiste samo licencirani vodiči. Njemu treba najmanje pola sata da dođe na otok nakon poziva, a ima i radno vrijeme, kad bi samo jedno poslijepodne proveo ispred katedrale, zaradio bi državi cijeli svoju plaću u jedan dan", sigurna je Stanka.
Problem su, kaže Stanka, i licencirani vodiči kojih ima sve više s upitnom kvalitetom obrazovanja. Iz Ministarstva sporta i turizma najavili su da će se način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče mijenjati i urediti novim pravilnicima, no hoće li to biti dobro ili loše za vodiče?
"Sukladno europskoj normi, za licencu je vodiču potrebno najmanje 600 sati obrazovanja, a, kako čujem, to će se smanjiti. Također će se ispiti polagati na razini regija, a ne županija. Ispiti su i do danas bili loše organizirani, kad sam ja polagala, a to je prije više od 15 godina, išli smo u Dubrovnik, položili ispit i to je bilo to. Nema terenske nastave, ima vodiča koji dođu u Korčulu s licencom voditi grupe, a da nikad nisu prije bili na otoku. Osim toga, kad jednom dobiješ licencu ona je tvoja, ne može ti je nitko oduzeti, ne treba je obnavljati", objašnjava Stanka.
Ne preostaje nam nego zaključiti da je država posao turističkog vodiča prepustila moralnoj vertikali pojedinca koji taj posao radi. Tako će se oni savjesni, koji vole svoj posao, rodno mjesto, županiju i domovinu, samostalno, dodatno educirati, putovati na lokacije koje će onda predstavljati, stalno učiti i nadograđivati svoje znanje te turistima govoriti samo provjerene i točne informacije. Oni drugi će pričati o slonovima u Korčuli.
"Svaki se turistički vodič koji drži do sebe neprestano educira, tijekom zime čita, uči, konstantno traži i provjerava informacije, doma ima zavičajnu biblioteku koju stalno obnavlja. Treba i izaći na teren, evo mi ćemo iz Korčule sad u veljači posjećivati Blato, detaljno ćemo naučiti sve što treba znati o Kopili kako bi to znanje mogli prenijeti. Kulturna baština je ono što nas odvaja od globalizacije, mi se imamo čime ponositi, naša je povijest dovoljno lijepa i zanimljiva, ne treba je uljepšavati. Ako želiš raditi ovaj posao kako treba, moraš ga voljeti", poručila je Stanka.