Grad Zagreb nedavno je u četiri zgrade gradske uprave temperaturu hlađenja s 22 povećao na 25 Celzijevih stupnjeva. Uveo je i noćni režim hlađenja od 18 sati do 5 ujutro: gašenjem rashladnih uređaja u tom terminu, očekuju uštedu od najmanje 20 posto na utrošenoj energiji. Ministar gospodarstva Davor Filipović neovisno o tome je uskoro preporučio da u ogrjevnoj sezoni unutarnja temperatura bude 21 stupanj, a temperatura klimatizacijskih stupnjeva do 25 stupnjeva. Istaknuo je i kako uređaje treba isključiti iz napajanja jer oni troše energiju i kada nisu upaljeni te pozvao građane da više hodaju i koriste javni prijevoz i bicikle.
Raspitali smo se kako na planu energetske 'racionalizacije' stoje Dubrovačko-neretvanska županija i Grad Dubrovnik, imaju li i kakav plan štednje s obzirom na sveprisutnu energetsku krizu?
- Uredi Dubrovačko-neretvanske županije smješteni su na više lokacija gdje su postavljeni različiti sustavi hlađenja. U svim županijskim prostorima, ali i u ustanovama i institucijama, prema utrošku energenata se oduvijek odnosimo manirima dobrog domaćina. Pazi se na noćni režim hlađenja zbog čega se ostvaruje značajna ušteda u količini utrošene energije – ističe glasnogovornik najjužnije županije Ivica Puljić.
Stiže dizalica topline
Dodaje kako je najbolja mjera za dugoročno značajno smanjenje energije je energetska obnova objekata na kojoj Dubrovačko-neretvanska županija niz godina aktivno radi.
- Planirana su ulaganja u energetsku obnovu pojedinih županijskih prostora, ustanova i institucija. Primjera radi, energetskom obnovom Učeničkog doma Dubrovnik u potpunosti će se izmijeniti krovna konstrukcija i tako povećati energetska učinkovitost zgrade, zamijeniti postojeća stolarija i zaštititi od sunčevog zračenja, ugraditi dizalica topline (zrak–voda) te postojeća rasvjeta zamijeniti novom, energetski učinkovitom. Nakon završetka radova energetske obnove ta odgojno-obrazovna ustanova će biti prva u potpunosti energetski neovisna ustanova, kojoj je osnivač Dubrovačko-neretvanska županija – otkrio je Puljić kako županijske vlasti daju doprinos nepovoljnoj situaciji s energentima i slijede preporuke Europske komisije za štednju.
U Gradu Dubrovniku kažu kako se problem porasta cijene energenata neće odraziti na gradske troškove:
- Godine 2019. sklopljen je ugovor s HEP-om o nabavi električne energije za iduće četiri godine. Međutim, to nije slučaj s drugim proračunskim korisnicima, vrtićima, školama, ustanovama u kulturi. Zbog toga činimo sve kako bi se da bi se umanjilo negativne efekte koje će povećanje cijene energenta i sirovina imati na trošak električne energije te kako poskupljenje ne bi palo na teret građana kao krajnjih korisnika – kažu iz gradske uprave koja je također zagovornik pozicije energetske obnove objekata. Podsjećaju kako već šestu godinu povlače sredstva iz europskih fondova za realizaciju projekata koji uz ostalo uključuju i mjere za ublažavanje udara na budžet zbog porasta cijene energenata.
Obnovljena kotlovnica Dvora
U okviru EU projekta DURA-e "Seadrion" obnovljena je kotlovnica Kneževog dvora, energetski su obnovljene OŠ Lapad, Ivana Gundulića, Marina Držića te vrtići Izviđač i Ciciban. U pripremi su i energetske obnove zgrade OŠ Mokošica, OŠ Marina Držića, objekta Luže, Doma kulture na Koločepu te postojeće Sportske dvorane u Gospinu polju.
Spominju i kako je za modernizaciju sustava javne rasvjete procijenjene vrijednosti 14 milijuna kuna javna nabava u tijeku, čime će se uštedjeti više od dva milijuna kuna godišnje.
- Korištenje solarne energije uvodi se u sedam javnih ustanova, a projekt je vrijedan 6,7 milijuna kuna. Prošlog tjedna Gradu je uručen ugovor u iznosu od 11 milijuna kuna bespovratnih sredstava EU, za projekt dizalice topline s morskom vodom za gradski bazen, što osigurava uštedu od milijun kuna godišnje - ističu iz dubrovačke gradske uprave.
