ZIMSKI ĐIR S DUBROVAČKIM KOMUNALNIM REDARIMA Mali grad za veliki divljaluk, kučke, mačke i susjedska natezanja

- Svi hoće odmah riješiti svoj problem! Sad kad nije sezona, mnogo je prijava za odbačeni šut i kučke bez povodca, na vlasnike koji ne pokupe iza njih izmet... Ni uz povodac, psi se ne smiju kretati po zelenim površinama i dječjim igralištima, a neke rase moraju nositi i brnjicu. Za te je prekršaje kazna tisuću kuna, a vlasnike utvrdimo očitanjem čipa koji kućni ljubimci moraju imati. Recidivisti u kršenju komunalnog reda za kućne ljubimce su rijetki. Nakon kazne svi postaju nekako oprezniji i više se pridržavaju komunalnog reda. Znamo da vlasnici katkad nemaju vremena prije posla izvesti svog ljubimca te ga puste bez povodca da obavi nuždu, što ne pokupe i samo pođu dalje. A onda revoltirani građani jave da ne radimo svoj posao!

Priča nam ovo dok điravamo parkom i dječjim igralištem na Batali dubrovački komunalni redar Jakov Blašković. Jutro je nakon obilne noćne kiše pa redari se očekuju šetače pasa. Najviše pritužbi na pse u Lapadu redarstvo dobiva za park između Peytona i Čokolina te lapadsku i šetnicu Nika i Meda Pucića.

Prijavili ih zbog parkinga

Na opasku da se posebno bune majke s djecom koja lako postaju koletarelne žrtve neodgovornih vlasnika pasa, Blašković kaže:

-Na šetnicama smo utvrdili više prekršaja, ali građani postaju oprezniji kad uoče odoru redara, tako da nismo imali prekršaja komunalnog reda. A nakon što smo u svim parkovima postavili table o zabrani za kućne ljubimce, dobili smo temelj za kažnjavanje neodgovornih vlasnika. Postavili smo i nadzorne kamere da lakše utvrdimo tko tako šeta pse ili možda lomi sprave za igru i vježbanje.

Na Batali je sve u redu. Odlazimo do auta i za parking činimo puna tri kruga oko Grawea i Batale. Na "prometni otok" gdje bi mogli uz upaljena pozicijska svjetla privremeno stati zbog intervencije, komunalni redar Josip Bender dodaje kako to nikako ne smiju:

- Dogadilo se da smo vozilo ostavili doslovce na par minuta, ali su ga "savjesni građani" fotografirali i proslijedili portalima uz opasku "ni redari ne poštuju propise"!

Komunalno redarstvo je početkom posljednjeg siječanjskog tjedna zaprimilo pritužbu stanovnika Šipčina na gradilište u Podgorskoj ulici, poviše parkinga Pemo centra. Građani se tuže zbog buke teških kamiona te prašine, blata i pijeska na ulici koja je nije ni nalik inače urednim i skladnim Šipčinama. Josip provjerava tablu s obavijesti o investitoru, izvoditelju i nadzoru radova. Dolazak redara primijetio je jedan građevinar koji nakon razgovora s redarom poziva izvoditelja i s njim dogovara ono što uz malo više pozornosti i dobre volje moglo riješiti i bez pritužbe građana.

Sječa u Uvali

Bender i Blašković tvrde kako posla nedostaje, iako smo u razdoblju između turističkih sezona. Posebno se to odnosi na brojne građevinske zahvate te neprimjereno odlaganje građevinskog šuta neposredno uz same kontejnere za komunalni otpad:

- Mnogo je radova i tada se pojave divlja odlagališta te pokušavamo doznati iz kojeg stana potiče otpad kako bi stupili u kontakt s vlasnicima. Takvih vlasnika posebno ima u povijesnoj jezgri, ali nisu rijetki ni u ostalim dijelovima grada. Problem je što kamere nemamo u svakoj ulici. Inače, dok na prijavljenom gradilištu traju radovi, imamo pravo tamo ući, ali ako netko renovira npr. banju, odnosno ako gradilište nije evidentirano, tada nemamo pravo ući u objekt te stoga za sve moramo pitati i susjede.

Podsjećam da su nas čitatelji više puta nazivali i žalili se zbog razrovanog nogostupa kod gradilišta između Grawea i Bourbona jer, posebno starci te majke s djecom, teško mogu proći bez opasnosti da izvrnu nogu ili se teško ozlijede. Kao da su očekivali taj upit, kažu da je redarstvo po tom pitanju već nakon početka radova izdalo rješenje za obvezatno saniranje kolnika u dužini od 50 metara odmah po završetku radova. Na to su već obvezali investitora i izvođača radova koji tu lokaciju moraju vratiti u prvobitno stanje. To znači i ponovno postavljanje stupa javne rasvjete kojeg su privremeno uklonili zbog lakšeg pristupa gradilištu.

Dok u jutarnjim kolonama promičemo službenim vozilom Ulicom Iva Vojnovića, Bender pokazuje na zalenilo koje cijelom Lapadu daje posebnu draž:



- Radi neometanog prolaza pješaka i vozila, visina zelenila iznad pločnika mora biti najmanje 2,5 a iznad kolnika 4,5 metra. No, građane moramo stalno upozoravati na to kao i činjenicu da stabla u dvorištima uz ulicu ne smiju zakloniti javnu rasvjetu. Nakon opomene, vlasnici to urede, ali zaborave da stabla rastu i da zelenilo treba održavati. Intervenirali smo zbog trulih i stabala koja prijete padom, a u suglasnosti s Vrtlarom ili sličnom tvrtkom dajemo nalog za podrezivanje ili sječu tih "prijetećih stabala".
A što je s neodobrenom sječom stabala, kao na lapadskoj šetnici ovih dana?

- Bez obzira jesu li na privatnoj te parceli u vlasništvu grada ili države, za kidanje i sječu visokovrijednih stabala nužno je dobiti prethodno dopuštenje Vrtlara kao ovlaštene tvrtke koji sječu odobrava ili ne. Ako ne odobri, slijedi kazna vlasniku ili počinitelju sječe. No, ako su stabla posječena na građevinskoj parceli, dozvolu ne treba tražiti jer odobrena građevinska dozvola po projektu podrazumijeva i dozvolu za sječu, kaže Bender.
 

Nismo agencija za mirenje

Redari pričaju kako im je opseg posla sve širi, ali im prioritet nije kažnjavanje nego uvođenje reda. Uz prekršajni i upravni postupak, koji se mogu istobno koristiti, redarima je primarno uvođenje komunalnog reda, a prema Zakonu o općem upravnom postupku, žalba na rješenje ne odgađa izvršenje naloga. S vremenom sve postaje bolje i lakše im postaje raditi. Najveći su nam problem građevinski radovi i stranke koji imaju poremećene međususjedske ili unutarobiteljske odnose: misle da smo agencija ili posrednička tvrtka te privatne probleme pokušavaju riješiti preko naših leđa i rade pritisak na nas.

Kažu nam da su zvali Građevinsku inspekciju pa da mi izađemo, a mi nemamo iste ovlasti i ne moramo na teren, iako se javimo na svaki poziv. Revoltirani su zbog ignoriranja od strane drugih tijela pa od nas traže reakciju. Ne reguliramo ni promet, ali provjeravamo imaju li teški kamioni posebne dozvole za prekomjernu uporabu ceste. Tu su i stare parcele za odlaganje šuta: još su ograđene blokovima i ciglama ali više nisu u funkciji jer se šut odvozi u Slano kao najbližu takvu lokaciju.



Po dojavi o ostavljenom neregistriranom vozilu, đir završavamo u Hladnici. Bender ističe da je takvih vozila sve manje i da ih građani revno prijavljuju:

-Neregistrirana i oštećena vozila ne smiju biti na javnoj površini, a ako su u dvorištu kao na privatnoj površini, ne smiju biti vidljiva s javne površine. Znači, nužno je garažiranje ili rješenje na drugi način. Takvih vozila mjesečno riješimo 5, a već ih je idući mjesec 10 novih!