Ukoliko ga gradski vijećnici na sljedećoj sjednici Gradskog vijeća ovlaste, gradonačelnik Mato Franković jednostrano će raskinuti ugovor od 21. svibnja 1991. zaključen između Grada Dubrovnika kao sljedbenika bivše Općine Dubrovnik, Zavoda za obnovu Dubrovniku, Javne ustanove Rezervat Lokrum i Sveučilište u Zagrebu kojim zagrebačko Sveučilište može koristitit i urediti bivši Benediktinski samostan na Lokrumu za potrebe Znanstveno-nastavne stanice.
- Navedeni ugovor nije ispunio svoju svrhu niti je realiziran te su nastupile okolnosti koje za posljedicu imaju ovaj jednostrani raskid ugovora. Sveučilište u Zagrebu nije do danas poduzelo nikakve radnje kako bi ispunilo ugovorne obaveze i uredilo u kompleksu bivšeg Benediktinskog samostana na Lokrumu Znanstveno-nastavnu stanicu čime je postupilo suprotno odredbama predmetnog Ugovora. Benediktinski samostan na Lokrumu je na ovaj način u posljednjih 30 godina pretrpio veliku štetu i trenutno je u lošem stanju, a radi se o spomeniku kulturne baštine pod zaštitom UNESCO-a od izuzetne važnosti za Grad Dubrovnik. (...) Grad Dubrovnik u više je navrata pokušao sa Sveučilištem u Zagrebu riješiti navedenu situaciju i to 2006., 2007., 2008., 2011., 2018. na način da sporazumno raskinu predmetni ugovor, međutim, do samog raskida nikad nije došlo. Kako bi se spriječilo daljnje propadanje vrijednog spomenika kulture te kako je iz držanja Sveučilišta koje u tri desetljeća nije izvršilo svoje obvezu obnove samostana očigledno da obvezu ne bi ispunili ni u naknadnom roku smatramo kako su se stvorili uvjeti da Grad Dubrovnik jednostrano raskine Ugovor, navodi se u Prijedlogu zaključka koji će se sljedeći tjedan naći pred dubrovačkim gradskim vijećnicima.
Iz zagrebačkog Sveučilišta nisu pojasnili zašto se u tri desetljeća na Lokrumu nije pomaknulo s mrtve točke, a na upit da se osvrnu na najavu iz Dubrovnika, stigao je tek šturi odgovor:
- Sveučilište u Zagrebu ima odlične odnose s Gradom Dubrovnikom i rektor je upoznat sa stanjem na Lokrumu, ali za sada navedenu najavu ne može komentirati, poručio je rektor Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Damir Boras.
Nekretnine bivšeg Benediktinskog samostana na Lokrumu u vlasništvu su i posjedu Javne ustanove Rezervat Lokrum koja njima gospodari te ih održava o svom trošku. Kako otkriva ravnateljica Nikolina Grković, upravo je Rezervat kao jedini vlasnik Benediktinskog samostana i Maksimilijanovog ljetnikovca Gradu Dubrovniku uputio zahtjev za raskid ugovora.
- S obzirom da su Grad Dubrovnik i Sveučilište u Zagrebu glavni potpisnici ugovora, Grad Dubrovnik pokrenuo je proceduru jednostranog raskida navedenog Ugovora zbog neispunjavanja ugovorenih obaveza, rapidnog propadanja objekta koji je na dijelovima ostao bez kompletnog krovišta uslijed početka obnove 1991. te je kao takav ostao do današnjeg dana što je uzrokovalo znatnu devastaciju neprocjenjive kulturne baštine. Potrebno je napomenuti da je Javna ustanova Rezervat Lokrum pokrenula postupak obnove bivšeg Benediktinskog samostana i Maksimilijanove rezidencije 2017. uspostavom suradnje sa Zavodom za obnovu Dubrovnika nakon čega se izradila sljedeća dokumentacija: Arhitektonska snimka postojećeg stanja, izrađivača Ured Vojnović iz Splita, voditelja projekta Ivo Vojnović dipl.ing.arh; "Konzervatorski elaborat – Kompleks Benediktinskog samostana i Maksimilijanove rezidencije", izrađivača tvrtke Arhita d.o.o., listopad 2019. u IV knjige; "Vrtna studija pristupnih šetnica Maksimilijanovog ljetnikovca i Benediktinskog samostana na otoku Lokrumu"; izrađivača Sveučilište u Dubrovniku, Zavod za mediteranske kulture, ožujak 2019. godine; "Vrtna studija Benediktinskog samostana i Maksimilijanovog ljetnikovca na otoku Lokrumu", izrađivača Sveučilište u Dubrovniku, Zavod za mediteranske kulture ožujak 2018. godine, napominje Grković te nastavlja:
- Nadalje, Ustanovi su odobrena sredstva pomoći Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za izradu projektne dokumentacije u svrhu obnove i uspostave Interpretacijsko-edukativnog centra u sklopu Benediktinskog samostana i Maksimilijanovog ljetnikovca procijenjene vrijednosti 1,2 milijuna kuna bez PDV-a. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancira aktivnost u iznosu od 634 tisuća kuna, a sama obnova objekta sufinancirat će se iz fondova Europske unije. Konačni cilj je uspostava Interpretacijsko-edukacijskog i istraživačkog centra u svrhu održivog korištenja prirodne i kulturne baštine kroz edukaciju i informiranje posjetitelja o vrijednostima Lokruma. Građevinska dozvola se očekuje najkasnije do 31. prosinca 2023. Ustanova je također prijavila projekt "Uspostava Interpretacijsko-edukacijskog i istraživačkog centra „Lokrum“ na Poziv za dodjelu bespovratnih sredstava: „Priprema projektno-tehničke dokumentacije za projekte u području digitalne transformacije i zelene tranzicije“ kako bi se sufinancirala izrada projekta uređenja i opremanja s razradom cjelokupnog postava u iznosu od 3 milijuna kuna. Procijenjena vrijednost obnove Benediktinskog samostana i Maksimilijanovog ljetnikovca je oko 100 milijuna kuna, a Glavni projekt se neće raditi po principu fazne obnove već cjelovite, pojašnjava Grković.