Nek ne ide tko ne mora! Savjet koji vozač vozaču dijeli usmeno i putem društvenih mreža ovih vrelih srpanjskih dana zlata vrijedi, ali ga se teško pridržavati kad ovisiš o automobilu, živiš u Župi, Konavlima, voziš taksi iz Dubrovnika za aerodrom, a putnicima se žuri na avion i slično.
Kritične ure za promet preko magistrale su, ništa čudno, sati od 16 do 17 sati na potezu od Ilijine glavice do Srebrenog. Kilometrima duge zmijolike kolone vozila mile po vrućini, katkad ih pokuša preteći neki motociklist ali ni taj ne stigne daleko. Vozeći prema Cavtatu, na Dupcu, iz smjera Brgata vozači nervozno iščekuju kad će se uključiti u promet. Neki nestrpljivi se odluče na gotovo samoubilački "upad" u kolonu i riskiraju sudar.
Nervoza u Kuparima
Posljednjih dana semafori na raskrižju za zonu Čibača, mljekaru i centar Sub city ne rade pa se promet brže odvija, ali svi koji skreću ulijevo ili se žele uključiti na magistralu, čekaju nešto duže. Tek povremeno, kolone se stvaraju kod autobusne postaje na Trapitu sve do Kupara, ali ih nema već od benzinske crpke. Najviše čekaju vozači što se iz smjera Pošte i Sub citya uključuju u promet na magistralu. Uvijek se nađe nervoznih koji hoće uletjeti preko reda Libertasov autobus čekao je k'o vječnost dugih 6 minuta da se uključi u promet dok ga, solidarno, kolega vozač autobusa "Mijović travela" iz Budve nije propustio. Pravo je čudo u toj gužvi vidjeti skupinu maloljetnih biciklista koji su iz grada došli k vršnjacima u Srebreno. Momčić imenom Senso kaže kako ih nije strah voziti uz rub magistrale, a prijatelj Roki dodaje kako voze pažljivo. Marko Jukić, student iz Koprivnice koji sezonski radi kao šanker u Gradskoj kavani kaže kako su autobusne linije pretrpane i kasne barem petnaestak minuta. Smatra da bi rješenje bilo povećati broj buseva jer je ionako gužva na asfaltu.
Sezonska kuharica Marija Bijelić iz Donjeg Miholjca koja radi u hotelu u Mlinima užasnuta je prizorima sa župskih prometnica:
- Katastrofa! Kod nas nema ovakvih gužvi. Sam pokušaj prelaska ulice je kao da stavljaš glavu u torbu. Vozači su toliko bezočni da ne staju ni na pješačkom prijelazu! - požalila nam se Marija.
A ako je prometni čep u Župi dubrovačkoj, jasno je da ni na cestama u Dubrovniku nije ljetni propuh. Zbog postpandemijskog povratka turizma ali i sve većeg broja automobila u vlasništvu sugrađana, gužve su nepodnošljive.
Kritično križanje Lapad
O prometnom krkljancu na užegradskom području prometni stručnjak Boris Orešić kaže da im je glavni generator plato Pila jer se tu znatno usporava promet:
- Prije par godina je prometna studija pokazala da prilazne ceste imaju veći kapacitet nego je njihovo prometno opterećenje, a najveći kapacitet prometnica je oko 45 kilometara na sat. Međutim, ako imamo zastoj zbog parkiranja ili pješaka, automatski se smanjuje kapacitet prometnice i objektivno, više ne može proći količina vozila koja bi mogla bez tog zastoja. Te smetnje su većinom na Pilama, osobito na dva pješačka prijelaza (na ulazu te izlazu s Pila), da ne govorimo o ilegalnim prijelazima.
Promet usporavaju i dolasci gradskih te turističkih autobusa iako je cesta dovoljnog kapaciteta te bi se, da nije tih zastoja, sve brže odvijalo- kaže Orešić te o mogućnostima ubrzanja prometa naglašava:
-Teoretski, Put Iva Vojnovića je dvotračna cesta i projektirana je s trakama širine po 2,75 metra, tako da je ukupna širina kolnika 11 metara. Ali 2,75 m nije dovoljna nego minimalna širina prometne trake. Naime, danas za promet autobusa treba najmanje 3,20 do 3,40 metara široka prometna traka i u tom je smislu promet Vojnovića otežan jer su tu četiri trake koje su širinom mogle udovoljiti prije 50 godina, više ne! Na Vojnoviću je prometni tok od Lapada prema Gradu puno opterećeniji nego obrnuto i rijetke su prometne nesreće iz smjera Grada u odnosu na pravac prema Gradu. Tajna je u nesretno rješenom križanju na Lapad stanici. Istina, to je križanje dobro hortikulturno riješeno, ali ne i prometno. Osim hortikulture sve ostalo je loše! Iz Gruža se ide lako prema Lapadu, ali je znatno teže onome tko ide iz Lapada ka Gružu. Problem je i Put od Republike gdje je, zbog uključivanja s lijeve strane, sve pomalo "na slijepo" te znatno usporava promet.
Otežan prilaz iz Gruža
Naš sugovornik predlaže da se prometne gužve i čepovi riješe rekonstrukcijom križanja na Lapad stanici:- Križanje je sa semaforima bilo dobro. Jedno od mogućih rješenja je vratiti semafore ili kružni tok prometa kao što je bio prije semafora. Inače, za raskrižje Ilijina glavica mislim da je dosta dobro riješeno i tu nema velikih rezervi za poboljšice. Do zagušenja dolazi zbog otežanog pristupa s magistrale prema Gradu i skretanja ulijevo, gdje je već veliki prometni tok prema povijesnoj jezgri. Ali, dok se ne riješe Pile i potom Lapad stanica s obilaskom oko RK Minčeta, gužve neće stati. Sad je iz Gruža zatvoren prolaz za vozila koja su prije išla ravno Ulicom dr Ante Starčevića. Prije se moglo izići na Put Republike te prema sudu, a sad to onemogućuje srednji tok pretvoren u šetnicu. Stoga je promet preusmjeren u neodgovarajuću prometnicu od križanja Stanice Lapad i pretvoren u pješački prolaz. Lijepo izgleda, ali nije dobro prometno riješeno! Zbog tako nesretnog rješenja i otežanog prilaza iz Gruža vozači znaju često birati desno skretanje u pravcu Batale gdje nastaju velike gužve sve do semafora i tu skreću ulijevo prema hotelu Lero pa nastaju velike gužve.
Ponavljajući kako su najkritičnije Pile i Lapad stanica, Orešić inzistira na rješenju veće protočnosti Pila, što zahtijeva ozbiljno proučavanje i pristup:
- Moguća su dva načina rješenja prometa: prvo je 'palijativno' rješenje, metodama popravaka prometnih nedostataka nekih malih točki, malim proširenjem ceste te 'krpanje rupa'. Ali, do pravog i jedinog ispravnog rješenja dolazi se kroz prostorne planove gdje treba planirati sadržaje koji će privući promet ili eliminirati i tako utvrditi prometne tokove. Znači, pravo rješenje je uvijek prostorni plan, a širi zahvati bez sagledavanja cjelokupnog problema prometa dovode do grešaka!
Inspekcija i reporterski đir gradskim ulicama potvrđuju sve Orešićeve ocjene. Možemo ih tek dopuniti vremenskom crtom: najveće gužve kod RK Minčeta su u jutarnjim, na Ilijinoj glavici u popodnevnim satima po odlasku s posla 15,50 do 16,30 sati, a na Pilama cijeli dan, ali je kulminacija predvečer i oko popnoći, a danju u dane kad autobusi i taksi-vozila prevoze putnike s kruzera. Međutim, neprijeporna je činjenica da bi izgradnja nekoliko garažnih objekata (o predloženim lokacijama kojih smo već pisali) te proširenje dijela prometnica za samo 30- 50 cm uveliko ubrzali promet.