U slučaju poslovno uvjetovanog otkaza, radnik u Hrvatskoj ima pravo na otpremninu. Odnosi se to jednako na najniže rangirane u sistematizaciji radnih mjesta kao i na direktore. Zakon o radu, s druge strane, ne obvezuje poslodavca da nagrađuje zaposlenike koji odlaze u mirovinu, ali većina u javnom i privatnom sektoru isplati barem 8 tisuća kuna, koliko je po važećim propisima neoporezivo. Neki idu i iznad toga.
Znam nekoliko slučajeva...
- Što se tiče otpremina u gradskim firmama, znam za nekoliko slučajeva gdje bi bivši direktor dobio otpremninu, a nastavio bi raditi u istom društvu kao savjetnik ili pomoćnik, jer na nižem radnom mjestu na to ne bi imao pravo - kaže Dolores Lujić, povjerenica Sindikata turizma i usluga Hrvatske.
Otpremnine u trgovačkim društvima u kojima je Grad Dubrovnik većinski vlasnik isplaćivale su se upravljačkim strukturama na odlasku, bilo u mirovinu ili na neko drugo radno mjesto. Smjena vlasti nekad za sobom povlači i promjene u upravljačkim strukturama komunalnih i drugih društava u vlasništvu lokalne uprave, a to građane može koštati jer članovi uprava imaju pravo na otpremninu u slučaju raskida ugovora. Pritom su morali biti najmanje dvije godine u neprekidnom radnom odnosu u tom društvu. Kolike su otpremnine hrvatskih radnika u slučaju poslovno uvjetovanog otkaza?
- Iznosi otpremnina ovise o tome koliko je ugovoreno. Negdje je to bruto a drugdje neto plaća po godini staža. Po zakonu, minimum je trećina bruto plaće po godini staža, ali maksimalno šest plaća. To se odnosi na radnike gdje nema kolektivnog ugovora, pravilnika niti je to pitanje regulirano ugovorom o radu. Onaj tko ima najmanje 18 godina staža, ne bi bio zakinut. Valja reći da je neoporezivo 6.400 kuna po godini staža, a ostatak, ako je preko bila neto ili bruto plaća, kasnije se vrati kroz povratak poreza – pojašnjava sindikalna povjerenica.
Što se tiče otpremnina pri umirovljenju, prosječan će radnik dobiti osam tisuća kuna, točno onoliko koliko je poslodavcu neoporezivo. Proteklih dana javnost je doznala o drugačijoj praksi u gradskim trgovačkim društvima gdje se isplaćivao daleko iznad toga. Grad Dubrovnik dostavio nam je tražene podatke za javnu objavu o isplati otpremnina ravnateljima, direktorima te ostalima koji su odlazili s upravljačkih pozicija, nadzornih odbora, mjesta koja su od interesa javnosti, i to u proteklih pet godina. Iznosi se bitno razlikuju, između ostaloga, ovisno o visini isplaćenih plaća, radnom stažu u određenom društvu ili ustanovi, onome što stoji u pojedinim pravilnicima o radu, itd.
Najviša iznad 500 tisuća
Kako navode iz gradonačelnikova ureda, u posljednjih pet godina nije bilo isplata otpremnina rukovodećima u trgovačkim društvima: Dubrovačka baština, Dubrovačka razvojna agencija DURA, Boninovo, Vrtlar, UTD Ragusa i Domouprava, kao ni u sljedećim ustanovama u kulturi Grada Dubrovnika: Zavod za obnovu Dubrovnika, Muzej Domovinskog rata Dubrovnik, Dom Marina Držića, Umjetnička galerija Dubrovnik, Prirodoslovni muzej Dubrovnik, Kazalište Marina Držića, Dubrovačke ljetne igre i Kinematografi Dubrovnik.
Nadalje, na ime otpremnine, u Hotelu Gruž d.d. 2017. godine, direktoru Juri Dumančiću, isplaćena je otpremnina u iznosu 80.271,54 kune neto radi odlaska u mirovinu, a u Agenciji za društveno poticanu stanogradnju Grada Dubrovnika iste godine bivšem ravnatelju Damiru Mihoviću plaćen je iznos u visini prosječne tri bruto plaće, što je ukupno neto 39.628,11 kuna.
Što se tiče Sanitata, Grad Dubrovnik prosljeđuje podatke o dvije otpremnine u posljednjih pet godina, jedna Vedranu Kunici, u srpnju 2017. godine, u neto iznosu 117.104,34 kuna (bruto 137.246,28 kn), druga Niku Kapetaniću, u prosincu 2018., u neto iznosu 289.171,68 kuna (bruto 546.396,93 kn).
U posljednjih pet godina, Libertas Dubrovnik je isplatio jednu otpremninu i to nekadašnjem direktoru Đuru Deranji u iznosu od 120.360,00 kuna bruto, to jest 58.851,21 kunu neto, dok je, tvrde, direktoru Anti Vojvodiću angažman u Libertasu završio istekom ugovora.
Javna ustanova Rezervat Lokrum na ime otpremnine Mariju Tevšiću platila je 95.536,98 kuna bruto s tim da iz Grada napominju kako je isplata izvršena s obračunom i isplatom plaće za prosinac 2017., 4. siječnja 2018. godine.
- U posljednjih pet godina bila je jedna isplata za bivšu direktoricu Natašu Gabričević, ali ne otpremnine nego naknade u iznosu od 57.799,98 kuna. Naime, prema članku 14. Ugovora o radu člana Uprave društva, koje glasi: kada raskid traži društvo, ono se obvezuje dati direktorici ponudu za sklapanje ugovora o radu za poslove koji odgovaraju njenoj stručnoj spremi i radnom iskustvu. Ukoliko direktorica da izjavu da ponudu prihvaća i zaključi novi ponuđeni joj ugovor o radu, tada joj se društvo obvezuje bez odlaganja isplatiti naknadu u visini od tri prosječne plaće isplaćene u posljednja tri mjeseca – kažu iz odnosa s javnošću Grada Dubrovnika za slučaj u Čistoći.
U ustanovama manje
Vodovod Dubrovnik d.o.o. je u posljednjih pet godina isplatio otpremnine Valentinu Dujmoviću, bivšem predsjedniku Uprave, 11. srpnja 2017. godine u bruto iznosu 157.270,68 kuna, odnosno neto 66.082,46 kuna, potom Peru Miškoviću, bivšem članu Uprave, 31. srpnja 2017. bruto iznos 83.311,63 kuna, odnosno neto 34.438,77 kuna, te Zoranu Čosiću, bivšem članu Uprave, 13. studenog 2018. godine 74.152,44 kuna bruto, odnosno neto 31.241,39 kuna.
Dubrovačke knjižnice su 2018. bivšoj ravnateljici Vesni Čučić na odlasku u mirovinu platili 31.112,13 kuna (bruto II), a Dubrovački muzeji iz istog razloga, 14. siječnja 2020., bivšoj ravnateljici Pavici Vilać uplatili 35.364,98 kuna (bruto II). Inače, prihodi Dubrovačkih muzeja u zlatnim bi godinama, i da nema Dubrovačke kartice, itekako mogli biti usporedivi s onima u društvu koje ubire novac od parkirališta.
Folklorni ansambl Linđo u rujnu 2017. isplatio je ravnateljici Anuški Matušić 134.444,06 kuna (bruto II) i umjetničkom ravnatelju Krunoslavu Šokcu u iznosu od 126.471,29 kuna (bruto II).
Uočljive su razlike u bruto i neto iznosima, na što je ukazao jedan od navedenih s ovog popisa. No, ostaje činjenica da trošak trgovačkih društava i ustanova u vlasništvu građana Dubrovnika predstavlja bruto iznos.