U svibnju se u Dubrovniku naviklo već čitati izviješća o ispitivanju kakvoće mora, jer je obično to mjesec u kojem počinje sezona kupanja. Veljača je poznata kao prevrtača, ali to je zapravo pravi opis ovog proljeća. Nagle i česte promjene vremena djeluju na meteorološki osjetljive osobe i meteoropate, a razliku između ta dva pojma objašnjava dr. Marija Mašanović, specijalist javnog zdravstva i voditeljica Odjela za socijalnu medicinu Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije.
Kako demantirati one koji vjeruju da je meteoropatija mit; dakle, kakve se fiziološke i psihološke tegobe javljaju uslijed nagle promjene vremena?
Pojam meteoropatije (grč. meteoron – nebeska pojava i pathos – bolest) označava poteškoće povezane s vremenskim promjenama (temperatura, vlažnost zraka i atmosferski tlak zraka). Postoji i razlika između meteorološki osjetljivih osoba i meteoropata. Prema navedenoj općeprihvaćenoj definiciji, meteorološki osjetljive osobe su pojedinci koji imaju zdravstvene probleme ili pogoršanje kroničnih bolesti povezanih s lošim vremenskim uvjetima i vremenskim promjenama, dok su kod meteoropata simptomi i poteškoće izraženiji. Simptomi meteoropatije obično se javljaju 24 do 48 sati prije promjene vremena, traju dan ili dva i prolaze, ili se povuku kada se organizam prilagodi novim vremenskim uvjetima.
Već su stari Grci, prije više od 2500 godina, ukazali na povezanost i utjecaj prirode i ljudskog zdravlja. Tako je Hipokrat, grčki liječnik, utemeljitelj znanstvene medicine, 400 godina pr. n. e. u svom djelu O zraku, vodi i tlu napisao: „Tko se želi baviti istraživanjima u medicini treba uzeti u obzir godišnja doba jer se svako od njih razlikuje. Pogotovo treba istražiti vjetrove, kako hladne, tako i tople koji su zajednički većini zemalja, no i one koji su samo specifični za jedno područje ...“. Većini stanovnika našeg priobalja i otoka je bliža filozofija Dubrovačke Republike u kojoj je postojao i propis prema kojemu se zakoni nisu donosili za vrijeme južine koja utječe na raspoloženje i koncentraciju ljudi. Ukoliko bi bio počinjen kakav zločin, i kazne su bile blaže.
Osjetljive osobe se najčešće žale na razdražljivost ili sniženo i depresivno raspoloženje, opisuju osjećaj mentalne i tjelesne slabosti, umora, pospanosti i želje za ostankom u kući. Od tjelesnih simptoma mogu se javiti povišeni krvni tlak, glavobolja, povećana osjetljivost na bolove u zglobovima i mišićima, poteškoće u disanju i osjećaj težine u želucu, simptomi kardiovaskularnog sustava, kao što su ubrzano lupanje srca ili bolovi u prsnoj kosti. Ovi simptomi traju jedan ili dva dana. Počinju se smanjivati kada se vrijeme promijeni, ali se ponovno javljaju kada se vrijeme promijeni. Kada se promjene vremenskih prilika izmjenjuju u pravilnom slijedu, intenzitet simptoma se smanjuje jer se i organizmam prilagodi.
Meteoropatija je bolest modernog doba i vezana je uz suvremeni način života. Dugotrajni boravak u zatvorenim i klimatiziranim prostorima smanjuje sposobnost našeg organizma da se prilagodi promjenama vremenskih uvjeta. Istraživanja ukazuju da su pod povećanim rizikom osobe srednje i starije životne dobi, naročito žene, ali i djeca. Osobe koje imaju duševne poremećaje i poremećaje ponašanja, osobito tjeskobne i depresivne osobe, podložnije su meteoropatijama. U današnje vrijeme na navedenu nestabilnost utječe i povećanje učestalosti negativnih čimbenika u životu (stres u osobnom i radnom okruženju, poteškoće u pronalaženju posla ili ekonomske poteškoće u mirovini, gubitak ljudskih i obiteljskih vrijednosti, i ne manje važno, ekološko zagađenje – tzv atmosferska i zvučna onečišćenja).
Svatko ima različitu razinu osjetljivosti na vremenske promjene. Osobe koji se bave redovitom tjelesnom aktivnošću i oni koji provode nekoliko sati dnevno na otvorenom obično ne primjećuju promjene vremena ili simptome meteoropatije lakše podnose. S druge strane stariji ljudi, ljudi koji su imali operativni zahvat, osobe čija zanimanja uključuju dugotrajno sjedanje za radnim mjestom i upotrebu računala, mogu osjećati simptome na svaku promjenu vremena.
Potkrjepljuje li to zdravstvena statistika? Pročitala sam negdje da su srčani udari u Splitu češći za južnog vremena?
U Hrvatskoj, kao i u svijetu, opsežne studije zahtijevaju povezanost više izvora stručnih i znanstvenih podataka utemeljenih na dokazima (podaci državnih hidrometeoroloških zavoda, sustava zdravstvene zaštite, državnih zavoda za statistiku, istraživanja iz područja društvenih znanosti, i sl.) koja zahtijevaju i odgovarajuća financijska ulaganja. Usporedbom podataka hrvatskog Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), koji prati dnevne i mjesečne raspone temperatura i uspoređuje ih s klimatološkim podacima iz ranijih razdoblja, zatim podataka zdravstvenog sustava o liječenim i umrlim osobama Državnog zavoda za statistiku u navedenim razdobljima dovodi se u vezu utjecaj vremena sa zdravljem ljudi.
Povijesne zanimljivosti DHMZ vezane su uz začetke meteoroloških instrumentalnih mjerenja u Hrvatskoj koja se sporadično pojavljuju dvadesetak godina prije nego je Galilei konstruirao termometar na tekućinu 1611. Započeo ih je liječnik Santorio Santorio (1561.-1636.), rodom iz Kopra, koji je između 1587. i 1599. godine boravio na posjedima knezova Frankopana u Kvarneru. On je prvi konstruirao uređaj za mjerenje brzine vjetra. Prva službena meteorološka postaja u Hrvatskoj osnovana je 1851. u Dubrovniku. Nalazila se u zgradi gimnazije, a motrenja je obavljao gimnazijski profesor Ivan de Bortoli. Nažalost, ta je meteorološka postaja kasnije imala prekide u radu. Nakon postaje u Dubrovniku slijedile su postaje svuda po Hrvatskoj i do 1900. osnovano je 160 postaja.
Istraživanja na području biometeorologije u Hrvatkoj su počela još sredinom 60-ih godina 20. stoljeća, temeljila su se na interesu i entuzijazmu prve biometeorologinje kod nas, dr. Nade Pleško i njenoj suradnji s liječnicima. Početkom 80-ih godina Ministarstvo znanosti odobrilo je financiranje prvoga biometeorološkog projekta u kojem je, u suradnji sa zagrebačkim bolnicama, istraživan utjecaj vremena na vaskularne bolesti (infarkt miokarda, moždani udar i plućnu emboliju, a kasnije su uslijedila istraživanja utjecaja vremena na učestalost samoubojstava, bolesti dišnog sustava i astme). Od tada biometeorološka istraživanja postaju sustavni dio DHMZ.
Klimatologinja i dugogodišnja voditeljica Službe za klimatološka istraživanja i primijenjenu klimatologiju i biometeorološka istraživanja DHMZ, dr. sc. Ksenija Gačeša Zaninović tako navodi niz radova u kojima je povezan utjecaj vremena i zdravstvenog stanja osoba.
Analiza sedmodnevnih razdoblja s mnogo infarkta miokarda pokazala je da se najveći broj srčanih infarkta događa zimi u vremenskim situacijama s niskim tlakom zraka, tipom vremena s južnim strujanjem, uz česte prolaze fronti (Pleško i dr., 1983). U takvim je situacijama atmosfera nestabilna, prevladava oblačno, često vjetrovito, snježno ili kišno i vrlo hladno vrijeme. Ljeti se kao opasna razdoblja ističu ona s toplim i sparnim vremenom.
Analiza odnosa samoubojstava i vremenskih prilika pokazala je da je u Zagrebu, prema podacima Zavoda za sudsku medicinu za 1976. i 1977. godinu, povećani broj samoubojstava povezan također s prolazom fronte, a posebno su nepovoljni topli sektori ciklona. Višednevni periodi s mnogo samoubojstava obilježeni su najčešće povišenom temperaturom zraka nepravilnog dnevnog hoda, sniženim ili promjenjivim tlakom zraka, povećanom naoblakom, maglom, često slabom kišom, a ljeti i grmljavinskim pljuskovima (Pleško i dr, 1985).
Kod djece alergične na kućnu prašinu i na pelud najveći je broj astmatičnih napadaja zabilježen u situacijama s niskim tlakom zraka, dok su djeca koja nisu alergična osjetljivija na situacije s visokim tlakom zraka u hladnom dijelu godine, a s niskim tlakom zraka u toplom dijelu godine. Povećani broj astmatičnih napada zabilježen je i u situacijama s prolazom hladne fronte.
Koji meteorološki elementi imaju najveći nepovoljan utjecaj na naše stanje?
Temperatura zraka, vlaga i vjetar, tlak zraka, ionizacija, ultraljubičasto zračenje, atmosferske oborine i drugi meteorološki čimbenici svaki od njih u rasponima izvan normalnih vrijednosti utječu na naše zdravlje. Mehanizam promjena kod nastanka meteoropatije ovise i o atmosferskom čimbeniku i zdravstvenom stanju osobe. Npr. do pogoršanja reumatskih bolova za vrijeme pada atmosferskog tlaka (kod južine) dolazi zbog dodatnog širenja tekućine i zraka unutar zglobnih ovojnica što uzrokuje bol. Slični mehanizam uzrokuje pritisak na mišiće i izlazišta živaca s posljedičnim bolovima. Pojava ili pogoršanje kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti za vrijeme vrućeg vremena ili za vrijeme velikih hladnoća objašnjava se dehidracijom, povećanom sklonošću zgrušavanju krvi, ili pak povećanim otporom u krvožilnom sustavu zbog stezanja krvnih žila uslijed hladnoće što dodatno opterećuje srce. Simptomi su naročito izraženi u osoba čije su krvne žile aterosklerotski pormjenjene ili opterećene nekom drugom upalnom bolešću. Velika hladnoća, ali i vlaga i vrućina nadražuju sluznicu dišnog sustava (od nosa do dušnika i bronhija) i otežava disanje kod osoba koje boluju od upalnih bolesti dišnog sustava (bronhitis, astma, kronična opstruktivna plućna bolest, emfizm i sl.).
Ekstremne temperature zraka mogu uzrokovati zdravstvene probleme i povećani broj smrtnih slučajeva i stoga predstavljaju javnozdravstveni problem. Prema istraživanju o utjecaju toplinskih valova na mortalitet u Hrvatskoj (Zaninović i Matzarakis, 2014), u razdoblju od 1983. do 2008. godine, rezultati su pokazali značajan utjecaj produženog razdoblja ekstremnih temperatura u kopnenom dijelu Hrvatske. Ovdje su se ekstremne maksimalne vrijednosti kretale iznad 36°C. Rezultati su potvrdili povećanu ukupnu smrtnost, pri čemu je značajan utjecaj porasta od jednog Celzijevog stupnja na čak 3 do 5 puta veću smrtnost u slučaju trajanja ekstremnih vrućina preko pet dana.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) te praćenja oboljelih i umrlih prema „Protokolu o postupanju i preporukama za zaštitu od vrućine“ Ministarstva zdravstva, za ljetno razdoblje od 15. svibnja do 15. rujna, zabilježen je godišnji trend porasta intervencija kroz prijavni sustav iz hitnih prijema oboljelih i zavoda hitne medicine te bolničke hitne službe (Zdravstveno-statistički ljetopis za 2015. godinu, 2016).
Sustav praćenja kretanja temepratura na snazi je od 15. svibnja do 15. rujna, iako se obavijesti izdaju ako se visoke temperature nastave i nakon tog razdoblja. Prema navedenom protokolu, kada DHMZ tijekom redovitog praćenja utvrdi da postoji 70 posto vjerojatnosti da će dnevne temperature prijeći vrijednost 35°C, izdaje se upozorenje o opasnosti od toplinskog vala koji može djelovati na ljudsko zdravlje jer je uočeno da se najveći broj smrti događa u prva dva dana nakon pojave opasne temperature te kada razdoblje potraje dulje vrijeme. Upozorenja o toplinskim valovima i preporuke o zaštiti zdravlja šalju županijski zavodi za javno zdravstvo lokalnim medijskim kućama, zdravstvenim i socijalnim ustanovama, općina i gradovima u županijama.