Tko su vozači koji voze krajnjim desnim prometnim trakom Vukovarske ulice prema Gružu: bahati pametnjakovići koji preko reda i načina žele zaobići čitavu kolonu vozila koja se uporno drži sredine; ili oni koji poštuju prometna pravila? Postoji li itko kome straga nije adresirana psovka ili, u najboljem slučaju, nervozan zvuk automobilske trube jer je propustio vozilo čiji se vozač iz desnog želi prestrojiti u lijevi prometni trak ispred bivše Tvornice Radeljević? Točno na tom dijelu kolnika vozačima redovito pogled bježi prema vezovima na Batali, sve kako bi se izbjegao molećivi pogled vozača zdesna.
Propustiti je pitanje kulture
Čemu služi krajnji desni trak u Vukovarskoj, ako ne za ubrzavanje prometa i razdvajanje onih koji idu u Lapad i drugih koji se usmjeravaju prema Gružu? Prometni inženjeri kažu kako je uvriježeni dubrovački problem, simptomatičan za male gradove, što se vozi napamet, bez mnogo zamaranja oko prometne signalizacije. Drugi je problem što smo po prometnoj kulturi bliži Talijanima nego Nijemcima koji su ‘rajfešlus‘ sustav prestrojavanja doveli do savršenstva.
- Što bi rekao Nijemac, u ovakvim se slučajevima koristi ‘rajfešlus‘ ili sustav zatvarača u kojem se nakon svakog automobila naizmjence uključuje po jedno vozilo iz traka koji se prekida. Ali, tu se već radi o prometnoj kulturi. Mogu vam reći i primjer meni poznate osobe koja je izgubila spor na sudu jer je, zbog uvjerenja da ima prednost i da nije dužan propustiti taksi vozilo slijeva, išao nasilu pa je došlo do sudara. Ne možete nasilu spriječiti nekoga da se priključi iz traka koji završava – komentira Darije Vrankić, vlasnik Autoškole Rally Dubrovnik.
Nije to jedini primjer u Dubrovniku gdje se u vrijeme prometne gužve sukobljavaju stavovi. Jednako je i na kraju Obale Stjepana Radića (od gruške place do Hotela Petka), ili u Ulici Nikole Tesle, od križanja s Ulicom svetoga Mihajla (ex Atlantska) do Hrvatskog Crvenog križa (RK Minčeta). Ovaj posljednji primjer je osobito zanimljiv stoga što se u krajnjem desnom prometnom traku kolnika rijetko vidi vozilo, osim parkiranih. Toliko se rijetko njim prometuje da se čini svrsishodnijim ponovno ocrtavanje parkirališnih mjesta.
Sredina je zlatna
- Na tom se mjestu, kod obuke vozača uvijek vozi desnim trakom, uz prestrojavanje kad se za to steknu uvjeti. Ukoliko kandidat ne vozi desnim trakom, past će ispit! Međutim, kako voziti desnim prometnim trakom kad jedan s automobilom stane kupiti sir, drugi pituru, treći pođe platiti račune od struje, četvrti iskrcava robu ispred butige, a peti onda misli da je tu posve normalno parkirati. Nije nužno kažnjavanje, ali je itekako potrebno upozoravati vozače i promicati prometnu kulturu – upozorava Vrankić.
Kako bi se proveli iskusni vozači da danas ponovno polažu ispit vožnje? Pao bi svaki vozač koji se, na zadani smjer Split ili Gruž u Vukovarskoj, ne bi držao desne strane nego vozio ‘sigurnim‘ srednjim trakom, kaže sugovornik.
- Svakodnevno me pitaju za prometna pravila, a većina je uvjerenja da o tome sve znaju. Nedavno je na ispitu vožnje motora zadatak bio ići u smjeru centra od gruške place. Vozači s 20-ak godina iskustva vožnje, koji su morali proći samo obuku 15 sati praktičnog osposobljavanja za motocikl, na ispitu uđu u desnu traku za Lapad pa se ispred Robne kuće Minčeta prestrojavaju skroz lijevo prema Gradu. Što reći, još su uvjereni da imaju pravo! Zbog čega se naši ljudi ne znaju snaći u većim gradovima? Nitko ne prati horizontalnu signalizaciju. Uvjeren sam da bi se u vožnji gradovima poput Splita ili Zagreba bolje snašao naš kandidat koji je jučer položio vozački ispit nego netko tko vozi 20, 30 godina, a rijetko izlazi iz Dubrovnika – kaže sugovornik.
