Crni je petak, dan trgovačkih sniženja, potrošačima budi želju za kupnju, čitaj dodatnu potrošnju. Dok se popusti vrte po glavi, kupci očekuju kako će željeno kupiti a usput dobro uštedjeti. Trgovci, logično, to dobro koriste. Kako bismo trebali doživljavati Crni petak, kako pametno (po)trošiti, kako prepoznati ‘navlakuše‘, pitali smo Barbaru Puh, izvanrednu profesoricu na Odjelu za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveučilišta u Dubrovniku.
- Jako puno kompanija pod krinkom Crnog petka ustvari prodaju dobra i usluge čak i skuplje nego što su redovne cijene. Malo prije Crnog petka povise cijenu i za Crni petak spuste. To ustvari dođe na istu ili čak veću cijenu od one po kojoj bi inače regularno mogli kupiti – kaže Puh i naglašava kako je potreban dodatni oprez na Crni petak.
- Treba sve dobro provjeriti, primjerice unaprijed u potrošačku košaricu staviti te željene artikle, zapisati cijene i na Crni petak vidjeti je li taj popust stvarno 20, 30 posto... i onda kupiti. Inače, kod nas taj Black Friday nije s tolikim popustima kao što je u Americi ili zapadnim ekonomijama. Tamo cijene idu dole 80 do 90 posto, u nas su to mizerni popusti. Stave popust do 60 ili do 70 posto, ali ključna je riječ ‘do‘. Par artikala koji se i inače ne prodaju dobro, idu na taj veliki popust, a ostali budu sniženi 20, 30 posto.
Zašto ljude zahvati manija kupovanja na Crni petak?
- Ljudi se zakače jer smo mi konzumerističko, potrošačko društvo, a oglašivačka industrija to jako dobro proda prosječnom potrošaču pod krinkom velikih popusta. Ljudi tome popuste. Predblagdansko je vrijeme pa ljudi razmišljaju i o božićnim poklonima, misle da će tu jeftinije kupiti neke proizvode. Kako smo bombardirani svim mogućim oglasima misle da će bolje proći i kupuju, ali kupuju i one proizvode koji im ne trebaju. To je uvijek tako u konzumerističkim društvima. Oglasi vas namame da kupite nešto što vam ne treba možda čak novcem koji nemate da bi zadivili nekoga do koga vam nije stalo. Svi mi se na neki način želimo osjećati vrijednima, a tu svoju vrijednost iskazujemo kroz proizvode koje kupujemo i usluge koje koristimo da bismo se nekome svidjeli. To je psihologija potrošača – kaže sveučilišna profesorica.
Za Crni petak će reći kako je to vrlo pametno osmišljen projekt jer apelira na uštedu.
- Ljudi kad vide popust 70 ili 80 posto pomisle ‘sad mogu priuštiti sebi stvari koje nisam mogao po redovnim cijenama‘. Onda krene kupnja stvari, čak i onih koje im ne trebaju. Nakon Crnog petka nađu se s velikom količinom proizvoda za koju kasnije ustanove da im nisu ni trebali – kaže Barbara Puh pa savjetuje:
- Treba biti jako pažljiv, razumijem da ljudi nemaju vremena, ali trebalo bi obratiti pozornost mjesec dana prije Crnog petka na cijene željenih proizvoda, zabilježiti ih pa vidjeti je li Crni petak stvarno snizio cijenu na prihvatljivu i tada kupiti proizvod. Trebalo bi prespavati, vi smo mi impulzivna bića kad idemo kupovati, pogotovo žene s obućom i odjećom. Imate osjećaj da vam sve treba. Prespavajte, pa ako vidite da vas taj proizvod još uvijek zanima, onda se odlučite na kupnju. Svakako, treba uključiti razum u kupovne odluke. Promišljeno i pametno, nemojte se zaletjeti. Ili ograničite sebi budžet. Planirate potrošiti ‘xy‘ eura na Crni petak, pokušajte se držati budžeta i odoljeti primamljivim ponudama kojih stvarno ima – savjetuje Puh.
Dubrovački ekonomski stručnjak Tonči Svilokos iznio nam je svoje mišljenje o Crnom petku iz aspekta potrošača.
- Moj dojam je da su cijene pred Black Friday povećane onoliko koliko su ih kasnije spustili, tako da su cijene na istome, ako nisu i veće nego prije mjesec, dva ili pet. Ne vidim kod nas nekih ekstra popusta, u svijetu zaista bude poštenih popusta, u nas je to sve skromno. Crni petak traje kratko i potiče da kupiš sad da ne bi što propustio jer sutra će biti skuplje. Tako nas navlače na kupnju svega i svačega, što nam treba i ne treba. Trgovački lanci nas privuku u prodajne prostore s jednim ili dva proizvoda na malo većem popustu i onda uz to kupimo i deset onih koji nisu na popustu. Nekontrolirano kupujemo bez puno razmišljanja. A tu nema uštede, kupnjom nikada ne možete uštedjeti, samo potrošiti.
Ne nasjeda na reklame i nije šopingholičar, kaže Svilokos, čak smatra da na njega reklame utječu suprotno, ‘ono što mi se previše reklamira, baš zaobilazim‘. Najveća ušteda je ne ići u trgovinu ili prespavati Crni petak.