Član udruge Glas poduzetnika Gordan Kolar, poduzetnik koji posluje u Dubrovniku, na Stradunu ima Riviera concept store, u priopćenju je iznio svoj stav o novom zakonu o trgovini koji je stupio na snagu 01. srpnja 2023. a koji zabranjuje rad trgovinama u dane blagdana i omogućuje rad samo 16 nedjelja. Priopćenje prenosimo u cjelosti:
Želio bih skrenuti pažnju na slijedeće:
U Hrvatskoj postoji 14 blagdana i državnih praznika od kojih 8 pada u dane ljetne turističke sezone u periodu od Uskrsa do Velike Gospe.
Kao poduzetnik koji posluje u Dubrovniku, preciznije u najmu prostora koji ima trgovačku djelatnost, kao i mnogima onemogućen mi je rad u dane 8 blagdana i 10 nedjelja (16 je nedjelja dozvoljenih a u Dubrovniku imamo konkretno 26 nedjelja s uplovljavanjima kruzera i dolaskom većeg broja turista u grad, dakle deset nedjelja nam nedostaje). To je slučaj i u mnogim drugim gradovima (Split, Zadar,Šibenik, Korčula) i mjestima duž obale a pogotovo u Istri gdje sezona traje i duže.
Ukupno je to najmanje 18 dana u sezoni kada nam se onemogućuje rad.
Zamislite dogodine kad se pompozno najavi dolazak velikog broja gostiju za Uskrs a onda iznenađenje: ne radi ni jedna trgovina za Uskrs i Uskrsni ponedjeljak. Stigli gosti u Hrvatsku a sve trgovine zatvorene 2 dana za redom.
Zaista lijepu sliku šaljemo u svijet kao poželjna turistička destinacija i sjajnu dobrodošlicu gostima.
Hrvatska želi biti konkurentna turistička zemlja Mediterana?
I onda se nađu veleumovi koji kažu: “pa i u Austriji nitko ne radi nedjeljom”. Pa zar se mi uspoređujemo s Austrijom ili sa zemljama Mediterana u kojima usput rečeno svako ima pravo sam odlučiti želi li raditi blagdanima i nedjeljama i u pravilu svi rade. Dođete li u nedjelju ili za blagdan u Portugal, Španjolsku, Francusku, Italiju, Maltu, Grčku, Tursku pa i nama susjednu Crnu Goru, gle čuda svi rade.
Kako to da smo mi jedina zemlja koja ne može urediti zakon o radu (da radnik koji radi nedjeljom i blagdanima bude plaćen 50 posto ili 100 posto više u te dane, da ima izbor želi li raditi nedjeljom ili ne i da se poslodavac u skladu s tim i ponaša a u suprotnom snosi trošak velikih kazni).
No naša vlada zakon o radu zapravo uređuje zakonom o trgovini tako da zabrani rad trgovinama.
I da bi sve bilo još apsurdnije donesena je odluka da radnici ipak mogu raditi u te dane tj. slagati robu u dućanima na police, čistiti prostore ali ne smiju biti otvoreni dućani i ne smiju prodavati robu. Pa gdje ste tu zaštitili radnike?
Kako je moguće da je ustavom zagarantirano pravo na rad svima a onda mogu raditi samo neki?
Je li mi umjesto nadolazeće 2024. možda živimo u Orwellovoj 1984. gdje su svi jednaki samo su neki jednakiji od drugih.
Kako je moguće da mi trgovci plaćamo najam poslovnih prostora kao i ugostitelji, restorani, kafići, barovi, kladionice i kiosci a onda je njima dozvoljeno raditi a nama ne?
Jel to jednaka, korektna i fer pozicija na tržištu?
I onda nam još serviraju tezu kako bi bilo divno produžiti turističku sezonu ulažući u kongresni turizam (petak i subotu su u pravilu kongresi i predavanja a onda nedjeljom kad gosti mogu malo prošetat gradom - gle čuda ništa ne radi!)
Zaista fenomenalno!
Zamislite posao u trgovini gdje vam neko oduzme 18 radnih dana u sezoni a mučite se pokriti troškove kroz 5 zimskih mjeseci (pametnije i bolje je ne raditi ali želite participirati u ponudi i produljenju turističke sezone pa unatoč gubitku radite i zimi) i jedva čekate Uskrs da dođu gosti a onda opet gle čuda ne možete raditi dva dana.
Zamislite gosta koji dođe u apartman za Uskrs a onda dva dana ne može kupiti osnovne namirnice. Da im možda javimo da ponesu od doma!
Navodim primjere u turizmu i turističkim destinacijama i mjestima i gradovima na Jadranu a ima i drugih primjera:
Zamislite cvjećarne i dućane koji prodaju cvijeće i svijeće za blagdan Svih svetih a zabranjen im je rad za blagdane. Pa zar to nije paradoksalno i da ne kažem nenormalno. Kad ljudi očekuju najveći prihod, država im zabranjuje rad.
I onda ti velevažno daju subvencije i poticaje za otvaranje samostalnog poslovanja da bi te zakonom o trgovini u drugom koraku ubili.
Ako nije bilo dovoljno argumenata evo sad malo o brojkama:
Udruga Glas poduzetnika broji preko 200.000 (dvjesto tisuća) članova.
Ne uzimajući u obzir velike lance u turističkim mjestima duž obale a i u ostalim kontinentalnim mjestima koja su vezana uz turizam imate više od 50.000 (pedeset tisuća) malih poduzetnika i poslovnih jedinica koje ostvaruju određeni prihod. Uzmimo konzervativno da je to 1.000€ u prosjeku dnevno (realno je daleko više). To je 50.000.000€ (pedest milijuna eura dnevno).
Pomnožite to sa 18 radnih dana koji su vam uskraćeni i dobit ćete 50.000.000€ x 18 = 900.000.000€ (devetsto milijuna eura).
Pametnome dosta.
Kakvo divno blagostanje mora biti u državi koja se odriče ovakvog prihoda od PDV-a i poreza na dobit!
Na žalost opet je donesen jedan zakon na brzinu, bez dubljeg promišljanja i bez konzultacija struke što će prouzročiti znatnu štetu i nanjeti velike gubitke malom i srednjem poduzetništvu a i državi u cijelosti.
A tako je malo potrebno zdrave pameti i dobre volje da se prava radnika a i poduzetnika zaista poštuju i da svi budu zadovoljni.
Ovako ponovo moramo tražiti pravdu na Ustavnom sudu kao i 2009. godine kad je ovakav zakon pao.
Srdačan pozdrav
Gordan Kolar