Poznato je da u krizna vremena dužnici najčešće otežu s plaćanjem računa koji im nisu od 'primarne važnosti' poput onih za struju i vodu. U kategoriji odgođenih nameta najčešća je, dakako, komunalna naknada, koju uz fizičke osobe do zadnjeg časa izbjegavaju platiti i tvrtke. Najviši pojedinačni dug komunalne naknade tako iznosi 2.196.332,79 kuna, a 'natuklo' ga je trgovačko društvo KAPTOL ULAGANJA d.o.o. (GARAŽA ULAGANJA d.o.o.) koje je u međuvremenu izbrisano iz sudskog registra dana, i to freško, točnije 14. srpnja 2021.
Tko i koliko duguje
Što se tiče naplate komunalne naknade, iz dubrovačke gradske uprave ističu kako je od početka koronakrize, preciznije od 1. siječnja do 7. rujna prošle godine naplaćeno 19.628.705,20 kuna, dok je na dan 31.prosinca iste godine naplaćeno 33.024.351,41 kuna.
- Napominjemo kako je dospijeće duga za cijelu 2020. godinu zbog ublažavanja okolnosti pandemije COVID-19 bilo upravo na Silvestrovo 2020. godine, kako je određeno Odlukom o dopuni Odluke o komunalnoj naknadi donesenoj na sjednici Gradskog vijeća od 4. lipnja 2020. To znači da je dio obveznika obvezu podmirio i nakon 31. prosinca 2020. godine – poručuju iz Grada Dubrovnika i otkrivaju kako se od početka ove godine do 7. rujna na ime komunalne naknade u gradski proračun slilo 25.651.582,94 kuna.
Prema Zakonu o komunalnom gospodarstvu, kažu dalje, komunalna naknada se utvrđuje za stambene, garažne i poslovne prostore. Ukupna dugovanja najveća su za poslovne prostore i iznose 9.720.5050,02 kune.
- Za stambene prostore dugovanja iznose 2.602.016,62 kuna, a za garažne prostore 185.136,37 kuna. Uz spomenuti dug za poslovne prostore, ukupne dubioze dosežu iznos od 12.507.658,01 kuna – navode iz gradske uprave i naglašavaju kako se u slučaju neplaćanja komunalne naknade dužnicima prvo pošalje opomena, pa ako ne plate dugovanja po opomeni, na istu adresu uslijedi rješenje o ovrsi.
Za one koji ne znaju na što ide uplaćeni novac, pojašnjavaju kako je komunalna naknada zapravo prihod proračuna jedinice lokalne samouprave koji se prema Zakonu o komunalnom gospodarstvu koristi za financiranje održavanja i građenja komunalne infrastrukture. Prema odluci predstavničkog tijela može se koristiti i za financiranje građenja i održavanja objekata predškolskog, školskog, zdravstvenog i socijalnog sadržaja, javnih građevina sportske i kulturne namjene. Također i za poboljšanje energetske učinkovitosti zgrada u vlasništvu gradova i općina, ako se time ne dovodi u pitanje mogućnost održavanja i građenja komunalne infrastrukture.
U što se novac troši
Što se tiče naknade za uređenje voda koja je također iskazana za računu za komunalije, iz Grada Dubrovnika podsjećaju kako je to prihod Hrvatskih voda koje Grad Dubrovnik kao JLS naplaćuje za Hrvatske vode, temeljem Zakona o financiranju vodnog gospodarstva.
A na što se sve troši novac uplaćen na ime komunalne naknade, neovisno o pandemijskim okolnostima, pitamo za kraj:
- Prinos od komunalne naknade 2019. godine utrošen je u čišćenje javnih površina i uređenje javne zelene površine, te pločnika i zidova u povijesnoj jezgri grada, te održavanje dječjih igrališta. Trošilo se i na javnu rasvjetu stare gradske jezgre i predjela izvan nje, na blagdansku rasvjetu i javnu rasvjetu kojom gospodari Grad Dubrovnik - odgovaraju iz Grada.
Dodaju kako je novac od naplaćene naknade preusmjeren i u održavanje groblja na užem i širem području Grada, javne fontane i satove, te profesionalno vatrogastvo (decentralizirane funkcije – iznad minimalnog financijskog standarda). Ulagalo se preklani i u nerazvrstane ceste i javne površine, sportska igrališta...
Prošle godine je pak prihod od komunalne naknade išao na čišćenje javnih površina, javne zelene površine, pločnike i zidove unutar zidina, održavanje dječjih igrališta, javnu rasvjetu unutar stare gradske jezgre i izvan nje, blagdansku i javnu rasvjetu, groblja, javne fontane i satove. Što se ovogodišnje preraspodjele tiče, ona je uz već spomenute stavke, išla i za organizaciju i upravljanje prometnim površinama.