20 posto u daljnjoj obradi
Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je analizu registra ranog otkrivanja slabovidnosti u kojoj stoji kako se pozivu na pregled, u prvih šest mjeseci prošle godine, odazvalo samo 43,7 posto pozvanih u našoj županiji. Iz HZJZ-a napominju kako su neka djeca ranije bila naručena na preglede uputnicom, što treba uzeti u obzir prilikom tumačenja podataka. Ipak, Dubrovačko-neretvanska županija je ispod državnog prosjeka, a samo tri županije i Grad Zagreb imaju lošiji odaziv. Radi usporedbe, u Brodsko-posavskoj županiji odaziv je 74,4 posto.
Na državnoj razini, odaziv je bio 48,02 posto. Samo dva posto djece (njih 140) nije surađivalo, pa testiranje nije uspjelo, 78 posto iz oftalmološke ambulante izašlo je s urednim nalazom, a 20 posto (1.392 djece) poslano je na daljnju obradu.
Sve se to obavljalo u 58 ustanova, u Dubrovniku je to Opća bolnica. Testiranje je vrlo jednostavno i prilagođeno dobi. Pozivni letak koji je stizao na kućne adrese roditelja jako dobro objašnjava važnost dolaska na pregled i sam postupak, pa tako prikazuju likove koje će djeca prepoznavati kako bi se prije dolaska u ambulantu pripremili. U pozivu jasno stoji mjesto i termin oftalmološkog pregleda. Stručnjaci koji su zaduženi za provedbu Nacionalnog programa navode kako je probir testiranjem vidne oštrine četverogodišnjaka najpouzdaniji za otkrivanje slabovidnosti s obzirom da se tim jednostavnim testom može otkriti i do 97 posto svih anomalija oka.
Kasno nakon 7. godine
„Ako se slabovidnost ne liječi u ranom razdoblju razvoja života djeteta, slabovidno oko neće nikada više moći povratiti dobar vid. Štoviše, oko može postati i funkcionalno slijepo jer je nakon sedme godine života razvoj vidnog dijela mozga najvećim dijelom završen“, poručuju iz HZJZ-a.
Dubrovačka bolnica, pokazalo je iskustvo, dobro je pripremljena za provedbu programa. Nema gužve ni pretjeranog čekanja, na pregled nije potrebno donijeti uputnicu, nego samo zdravstvenu iskaznicu djeteta koje iz ambulante, u pravilu, izađe sretno i nagrađeno ljubaznošću liječnice i medicinskih sestara. Zbog čega onda toliki izostanak suradnje roditelja?
- Poziv šalje Ministarstvo zdravstva, a u određene dane kod nas taj pregled radi dr. Helena Kaštelan. Roditelji se nekad opravdaju, a nekad zbog nemogućnosti dolaska na određeni termin jednostavno dovedu dijete u neku našu drugu ambulantu i mi taj pregled obavimo. To je možda objašnjenje za navedene statističke podatke – kaže dr. Antonela Gverović Antunica, voditeljica Odjela oftalmologije i optometrije u Općoj bolnici Dubrovnik.
Iskustvo dr. Gverović Antunica pokazalo je kako su roditelji u Dubrovniku i bez Nacionalnog programa odgovorni i u ranoj djetetovoj dobi uočavaju teškoće s vidom. Dubrovnik ima dugu i uspješnu povijest oftalmologije, napominje liječnica. Očni odjel u Dubrovniku prvi put se spominje 1925. godine. Osnivala ga je dr. Katica Šupe, nakon završenog studija medicine i specijalizacije u Pragu. Napominje i to kako se probir djece ovdje radio i prije nego je država uvela nacionalni program zahvaljujući dobro organiziranoj ambulanti za strabizam koju je pokrenula dr. Padovan, a u kojoj su radile dvije više sestre školovane upravo u tu svrhu.
- Probir se radi u dobi kad djeca surađuju, neka već čitaju a drugi prepoznaju likove, i što je najvažnije, u toj dobi još uvijek možemo pomoći. Sa sedam ili osam godina, u slučajevima gdje se razvije sabovidnost, više nikakvim postupkom vid ne možemo vratiti – napominje dr. Gverović Antunica.
Iz HZJZ-a objašnjavaju kako im je cilj programa smanjiti prevalenciju slabovidnosti na manje od jedan posto otkrivanjem bolesti u ranoj dobi.