Dubrovački gradski vijećnik Maro Kristić u priopćenju za javnost poziva gradsku vlast da konačno dodijeli poljoprivredno zemljište u državnom vlasništvu građanima na korištenje. Podjseća kako je još prije skoro četiri godine, po uzoru na neke druge gradove, predložio pokretanje postupka dodjele poljoprivrednog zemljišta građanima temeljem čega je, kako navodi, Grad Dubrovnik dao izraditi Program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu RH na svom području koji je usvojen na Gradskom vijeću početkom 2021. godine, da bi potom i Dubrovačko - neretvanska županija dala suglasnost. Osim izrade Programa, Grad Dubrovnik je konačno mapirao i popisao svu svoju imovinu, među kojom se nalazi i poljoprivredno zemljište.
"Ukupna površina neobrađenog poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH i Grada Dubrovnika na gradskom administrativnom području sada iznosi preko 70 hektara", navodu Kristić i dodaje: "Krajnje je vrijeme da Grad Dubrovnik ponudi na raspolaganje našim sugrađanima nevedena zemljišta bilo da oni ista žele koristiti za proizvodnju poljoprivrednih proizvoda za osobne potrebe ili za plasman na tržište putem svojih OPG-ova".
Predlaže izradu pravilnika o dodjeli zemljišta te raspisivanje natječaja, osnivanje povjerenstva za dodjelu zemljišta, koje mora uključivati predstavnika zainteresiranih građana, donošenje kriterija uz uključivanje socijalnog cenzusa kao jednog od ključnih preduvjeta za dodjelu poljoprivrednog zemljišta, ponuditi zemljište u zakup po simboličnom cijenama, obavezu korištenja domaćeg sjemena u sadnji, stvaranje preduvjeta za navodnjavanje korištenjem spremnika vode za sakupljanje kišnice ukoliko na zemljištima/parcelama ne postoji izravan pristup vodi, zemljište koje se ne dodijeli građanima treba dodijeliti OPG-ovima za proizvodnju domaćih proizvoda koji se mogu plasirati u turistički sektor, a osim poljoprivredne proizvodnje, predlaže da ostatak i veće nedodijeljene površine ponude za razvoj stočarstva van užeg gradskog područja.
"Također, među građanima postoji visok stupanj interesa za obrađivanjem zapuštenih površina na najužem gradskom području, pa bi takvi (tzv. URBANI VRTOVI), osim primarne namjene uljepšali gradske vizure, ali i mogli poslužiti za edukaciju najmlađih. Permakulturni projekti doprinose očuvanju zelenih površina u gradovima. Dubrovniku je, nažalost, urbana permakultura potpuno nepoznat pojam. Prepoznavanjem projekata urbane permakulture, lokalne vlasti pomažu svojim građanima pri uzgoju vlastite ekološke zdrave hrane s ciljem zdravije ishrane te istovremeno uštede dijela sredstava namijenjenih za prehranu, ali i čuvaju zelene površine od prenamjene u građevinske zone", navodi Kristić.
Kada govori o urbanoj permakulturi, vijećnik predlaže izradu registra površina koje nisu obuhvaćene programom raspolaganja poljoprivrednim zemljištem te edukaciju za sve zainteresirane. Navodi kako na području poviše Hladnice, u neposrednoj blizini Opće bolnice Dubrovnik, nalaze dvije parcele u gradskom vlasništvu, površine 25.000 kvadrata. Prostor je, kako stoji u priopćenju, neuredan i zapušten, a idealan za projekt urbane permakulture.
"Iskreno se nadam da će nakon nekoliko nepotrebno izgubljenih godina Grad Dubrovnik započeti slijediti trendove koji su već odavno prisutni u osviještenom svijetu. Iznošenjem konkretnih prijedloga i smjernica nastojim dati vjetar u leđa pripremi i samoj realizaciji ovog egzistencijalno važnog projekta za mnoge naše su građane. Stoga se nadam da će se prestati tražiti razlozi kako još odugovlačiti s realizacijom ovog projekta i da će se žurno napraviti sve da se vrijedno neobrađeno zemljište konačno dodijeli našim sugrađanima, jer se u četiri izgubljene godine na nepotrebnom administriranju moglo proizvesti jako puno ekoloških poljoprivrednih proizvoda", poručuje vijećnik.