U Grad Dubrovnik se proteklih šest godina doselilo 1545 ljudi više nego ih se odselilo. Optimistični su to podaci Državnog zavoda za statistiku o kretanju stanovništva po gradovima pogotovo kada znamo kako je trend iseljavanja iz Hrvatske sveprisutan. Zadnjih godina se prema podacima Zavoda iz države iselilo oko 150 tisuća ljudi.
- Treba imati u vidu da je Dubrovnik poželjna destinacija za život i da sve više ljudi, poglavito Hrvata iz BiH, dolaze ovdje tražeći posao. To su oni koji još ne žele odlaziti u Irsku, Njemačku, u zemlje zapadne Europe. Hrvatska im je bliža destinacija ili su eventualno rodbinski povezani, što su tzv. lančane migracije. Ta brojka je realna i Dubrovnik time svakako odskače od ostatka Hrvatske gdje je depopulacija prisutna, pogotovo u Slavoniji – smatra sveučilišni profesor dr. sc. Marinko Marić. Povijesni demograf pak ističe kako Dubrovnik jest poželjna destinacija za život ali 'život u Dubrovniku nije ni jeftin ni lak'.
- Mislim da su to prije gospodarske odnosno sezonske migracije jer doseliti se u Dubrovnik nije jednostavno ni za ljude koji već ovdje žive i ne mogu se stambeno zbrinuti a kamoli netko tko dođe 'trbuhom za kruhom' jer od te svoje plaće ne može sebi priuštiti kvalitetan život, a kamoli stan da bi tu živio stalno – kaže Marić.
Unatoč povećanom broju doseljenih u odnosu na iseljene, broj stanovnika Dubrovnika opada zbog nedostatka djece.
- Obitelji se zbog gospodarskih poteškoća sve rjeđe odlučuju za više djece. S druge strane, dio dubrovačkih obitelji u nemogućnosti rješavanja stambenog pitanja u Gradu pribjegava odlasku u Župu dubrovačku koja se značajno širi i mlada populacija je tamo sveprisutna. Dubrovnik svakim danom gubi na kvaliteti života za nas domaće. Turizam je dvosjekli mač koji se negativno odražava na povećanje odnosno smanjenje stanovništva. Radim u školstvu i znam i u razgovoru s kolegama da je svake godine sve manje djece, od osnovne do fakulteta. U Dubrovniku je prisutan trend smanjenja broja stanovništva ali nije uzrokovan iseljavanjem jer iz Dubrovnika iseljavanje nije tako značajno. Mladi koji odu negdje drugo studirati ostanu ali većim dijelom se vrate u grad – kaže povijesni demograf dr. sc. Marinko Marić.
Broj doseljenih, smatra v.d. predsjednica HGK Županijske komore Dubrovnik Terezina Orlić, može se pripisati nedostatku radne snage poglavito u sektoru turizma i građevine.
- Brojka govori o jednoj gospodarskoj poziciji sektora koji traže novu radnu snagu. Vjerojatno poslodavci zadnje dvije, tri godine povećavaju plaće djelatnicima, rade na smještaju tih djelatnika, što je realni problem Dubrovnika. Taj me podatak raduje, da smo sredina koja bilježi takve pozitivne pokazatelje. Produljenje turističke sezone koja je evidentna isto tome pridonosi jer to onda više nisu sezonski djelatnici nego oni koji rade i po devet mjeseci tu. Naravno, to ne znači da nećemo razvijati ostale grane ali kroz turizam se može stvoriti jedna izvrsna platforma da bi se plasirali svoji vlastiti proizvodi, izvoz na kućnom pragu. Na tome treba raditi – kaže Orlić i dodaje kako je uvjerena da bi se ta brojka i povećala ukoliko bi se dalje radilo na 'rješavanju problema nedostatka stambenih objekata jer znamo da imamo najskuplji kvadrat u zemlji'.
- Što se tiče financijskih pokazatelja mi gledamo trgovačka društva tako da ukupni prihod jest nešto veći nego one krizne 2008. godine kada je jako pao. U strukturi turizam sve više sudjeluje u tom prihodu. Pokazatelj je to da su bolji uvjeti života kod nas što se tiče radnika. Poslodavci su prepoznali problem nedostataka radne snage koji povećanjem plaća i iznalaženjem smještaja rješavaju – kaže Orlić ali i naglašava jednu vrlo interesantnu činjenicu:
- Što se tiče osobnog standarda Grad Dubrovnik i Županija su vrlo bogati, hvataju onaj sami vrh. Ali što se tiče rezultata trgovačkih društava koji se promatra kroz nekoliko pokazatelja on i nije toliko dobar. To ukazuje da u turizmu imamo veliki broj privatnih smještajnih kapaciteta a apartmanizacija je super za kućni budžet. Mi imamo najveći privatni bankovni depozit u Hrvatskoj, i grad i županija. Iz tog privatnog budžeta podižemo potrošnju ali nam životni standard puno brže raste ako imamo dobre gospodarske rezultate – kaže Terezina Orlić.
Prema zadnjem popisu onom iz 2011. godine u Dubrovniku živi nešto manje od 43 tisuće stanovnika.